Vlada

Plenković: Nagodba u Agrokoru je veliko postignuće, kompanija ima ekonomsku budućnost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je nagodbu u Agrokoru velikim postignućem i uspjehom, ističući da je ona omogućila opstanak kompanije te isplatu dobavljača. Naglasio je da Agrokor ima ekonomsku budućnost te da je ovo jedno od najvećih restrukturiranja u Europi provedeno bez kolapsa hrvatskog gospodarstva. Premijer se osvrnuo i na granični spor sa Slovenijom, ponudivši dijalog za rješenje, te na neprihvatljivost smanjenja prava manjinskih zastupnika. Također je predstavio tri zakona kojima se želi pomoći blokiranim građanima i najavio pomoć izvoznicima. Na kraju, podsjetio je na značenje Dana antifašističke borbe i razgovarao s Draganom Čovićem o potpori Hrvatima u BiH.

21.06.2018 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:
Teme:	Ekonomija, Politika, Međunarodni odnosi, Socijalna politika
Izdvojeni datumi:	2018-06-21T00:00:00Z
Datum:	21.6.2018. 0:00:00
Kategorije:	Ekonomija, Politika, Međunarodni odnosi, Socijalna politika
	Agrokor, nagodba, Andrej Plenković, Vlada, ekonomija, Slovenija, granica, referendum, ovrha, blokirani građani, Dan antifašističke borbe, izvoznici, Dragan Čović, Hrvati u BiH

Agrokor ima ekonomsku budućnost, nagodba je veliko postignuće

"Iz ovoga slučaja moraju se izvući pouke. Transformacijski učinak ovoga procesa na hrvatsko gospodarstvo, na poslovnu praksu u Hrvatskoj mora biti snažan, mora otkloniti sve ono što nije bilo dobro i mora ojačati nadzorne i regulatorne mehanizme svih nadležnih institucija", poručio je predsjednik Vlade.

Na početku sjednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme.

Ocijenio je velikim postignućem i ogromnim uspjehom to što je Privremeno vjerovničko vijeće prihvatilo nagodbu u Agrokoru, naglasivši da je riječ o uspjehu izvanredne uprave i svih dionika tog procesa. Premijer nagodbu vidi i kao uspjeh Vlade te svih onih koji su imali hrabrosti u kratkom roku stvoriti odgovarajući zakonski okvir i strukturirani proces, koji je kroz 15 mjeseci omogućio kompaniji da preživi financijski, da se steknu uvjeti da kreditori daju novu likvidnost i nova sredstva te da njene kompanije funkcioniraju.

Podsjetio je na to da su mali dobavljači i poljoprivrednici isplaćeni u cijelosti, da su srednji i veliki dobavljači dobili oko 500 milijuna eura, da su mnogi od njih naplatiti 60, 70 posto, a neki i više od 70 posto starog i graničnog duga, da su sve te kompanije dobile 15 mjeseci da se restrukturiraju i ostanu na nogama i prilagode se novim okolnostima.

Posebno je istaknuo da Agrokor ima ekonomsku budućnost, kao i sve kompanije u njegovu sastavu i svi partneri.

"Mislim da smo s te strane postigli uspjeh čije ćemo efekte tek s jednim vremenskim odmakom moći ispravno valorizirati", naglasio je premijer, dodavši da je to postignuto, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije cijelog procesa, kao i političke destabilizacije Vlade.

"Mi smo ustrajali, pokazali smo državništvo, političku odgovornost, ozbiljnost i siguran sam da velika većina hrvatske javnosti jasno može raditi distinkciju od politikanata i ozbiljne politike", istaknuo je.

Iz ovoga slučaja moraju se izvući pouke, kazao je predsjednik Vlade, jer je otkrio mnoge stvari koje nisu dobre u poslovanju u Hrvatskoj i mnoge prakse koje su nedopustive i štetne.

Provedeno jedno od najvećih restrukturiranja u Europi

"Zato transformacijski učinak ovoga procesa na hrvatsko gospodarstvo, na poslovnu praksu u Hrvatskoj mora biti snažan, mora otkloniti sve ono što nije bilo dobro, mora ojačati nadzorne i regulatorne mehanizme svih nadležnih institucija. U ovoj priči "nema nevinih" te svi moraju ojačati pozornost i budnost da se slične situacije ne događaju", poručio je.

Pokazali smo, naglasio je premjer, umješnost da riješimo problem, poduzeli smo sve što je potrebno kako bi naši strani partneri, bilo da je riječ o financijskim međunarodnim institucijama, bilo da je riječ o međunarodnim organizacijama koje prate što radimo, stekli povjerenje u sposobnost hrvatske države da se suoči s ovim problemom.

Naglasio je da je provedeno jedno od najvećih restrukturiranja u Europi, i to u relativno kratkom roku, bez kolapsa za domaći ekonomski i financijski sustav i bez prelijevanja negativnih ekonomskih posljedica na ekonomije država u susjedstvu.

"Jako su zahvalni kolege u susjedstvu načinom na koji je Hrvatska riješila ovaj problem", dodao je.

Predsjednik Vlade zahvalio je izvanrednoj upravi, svim dionicima procesa i svim ministrima koji su bili uključeni, kao i bivšoj potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta, Martini Dalić.

"Siguran sam da će sve što se treba dogoditi u sljedećim tjednima, od ročišta vjerovnika do potvrde nagodbe, proći u odgovarajućem vremenskom roku i da će se na taj način ispuniti pretpostavke i zakona nakon čega slijedi daljnje restrukturiranje kompanije", zaključio je predsjednik Vlade.

Spremni smo s prijateljskom Slovenijom riješiti granicu

Osvrnuo se i na odluku Europske komisije da ostane neutralna u pitanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora, ocijenivši je dobrom, mudrom i ispravnom.

Predsjednik Vlade smatra da takva odluka daje novu šansu i odgovornost hrvatskoj Vladi, ali i slovenskoj koja bi u dogledno vrijeme trebala biti formirana nakon nedavno održanih parlamentarnih izbora u Sloveniji, da otvoreno granično pitanje riješe dijalogom.

Ponovno je naglasio da je Slovenija prijateljska i susjedna zemlja s kojom nas više toga veže nego li razdvaja, dodavši da granično pitanje nije nešto što bi trebalo dnevno opterećivati odnose Hrvatske i Slovenije i dvaju naroda.

"Spremni smo ponuditi našim slovenskim prijateljima rješenje za granični problem na tragu ideja koje smo iznijeli i već prije Nove godine. To ćemo učiniti ponovno. Smatramo da je to, po ocjeni pravnih stručnjaka, izglednije nego ovaj pravosudni put kojim bi željela Slovenija", poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da su hrvatska politika i diplomacija učinile sve što su mogle u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.

Neprihvatljivo smanjenje prava ili broja zastupnika manjina

Govoreći o potpisima za referendume, koji su građanske inicijative predale u Hrvatski sabor, predsjednik Vlade je pojasnio da će nakon saborske procedure Ministarstvo uprave pristupiti verifikaciji potpisa koji su predani, a potom će se vidjeti što će biti s inicijativama za ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja.

Ponovio je da referendum nije način za raspravu o izbornom sustavu, dodavši da za pitanje reguliranja i poboljšanja izbornog sustava postoje političke stranke, Sabor i Vlada.

Istaknuo je da je Vladi i HDZ-u apsolutno neprihvatljiva inicijativa za smanjenje prava ili broja zastupnika manjina.

"To je dio naše stečevine. Hrvatska je država koja je sigurna u sebe, koja poštuje svoje manjine i želi da se one dobro osjećaju u Hrvatskoj i da daju doprinos političkom životu. Ne vidim zaista ni jedan jedini razlog za dovođenje u pitanje stečenih prava manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru. Svako takvo reduciranje znatno bi otežalo naša kontinuirana zalaganja za prava Hrvata u državama u kojima su oni manjina", poručio je.

Želimo pružiti ruku solidarnosti blokiranim građanima

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na tri nacrta zakona koji su danas raspravljeni na Vladi radi olakšavanja položaja ovršenih i blokiranih građana.

Riječ je o Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i Zakonu o stečaju potrošača.

"Sva tri zakona trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema tako da se onima koji su blokirani duže od tri godine blokada obustavi putem Fine. Dug u tom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši", istaknuo je. Sva tri zakona, dodao je predsjednik Vlade, upućuju se u hitnu saborsku proceduru, kako bi što ranije stupili na snagu.

Pojasnio je da se na temelju državnog otpisa dugova fizičkim osobama želi potaknuti jedinice područne samouprave, kao i poduzeća koja su povezana s njima, da pristupe otpisu dugova građanima.

"Želimo pružiti ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme", poručio je.

Dan antifašističke borbe važno sjećanje na otpor fašizmu

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na sutrašnji Dan antifašističke borbe, kazavši da se njime obilježava oružani otpor Hrvatske nacističkom pokretu u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata i pobjeda Saveznika nad Hitlerom.

Podsjetio je i na to da je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio pripadnik Narodnooslobodilačkoga pokreta i jedan od simbola otpora nacizmu i fašizmu.

"To je državni praznik, ali i važno sjećanje na otpor fašizmu", dodao je.

Na današnju komemoraciju u Dotršćinu ići će ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a sutra će na komemoraciji u povodu Dana antifašističke borbe u Brezovici, kao izaslanik predsjednika Vlade, biti ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Vlada će svojim aktivnostima pomagati izvoznicima

Govoreći o 13. konvenciji hrvatskih izvoznika, premijer je istaknuo da su efekti hrvatskog petogodišnjeg članstva u Europskoj uniji na hrvatski izvoz jako dobri, podsjetivši na rast izvoza s 9,5 milijardi eura na 14 milijardi eura.

"Izvoznici su oni koji generiraju radna mjesta, pridonose gospodarskom rastu, imaju bitnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i na nama je da našim aktivnostima pomažemo ono što oni rade", poručio je.

S Draganom Čovićem o potpori Hrvatima u BiH

Hrvatsku je prije nekoliko dana posjetio i član predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović. S predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem razgovarao je o odnosima dviju zemalja, osobito o potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini u nizu područja, od gospodarstva, do kulture i zdravstva.

"Razgovarali smo o svemu što omogućuje kvalitetno funkcioniranje svih segmenata vlasti u Bosni i Hercegovini i zaštiti Hrvata u kontekstu predstojećih izbora u listopadu", zaključio je predsjednik Vlade.

Agrokor ima ekonomsku budućnost, nagodba je veliko postignuće

Više sličnih tema

Nove obavijesti