Vlada

Ministar Šustar za 24 sata: Jedan od naših reformskih ciljeva je ujednačavanje standarda u svim školama

Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Vedran Mornar u intervjuu za "24 sata" izjavio je da kurikularna reforma ide dalje te da je cilj ujednačavanje standarda u svim školama u Hrvatskoj. Najavio je nastavak suradnje s voditeljem reforme Borisom Jokićem, kojeg smatra vrhunskim stručnjakom. Reformom se planira uvođenje informatike kao obaveznog predmeta, ali i njena integracija u druge nastavne predmete poput biologije i kemije. Mornar je istaknuo važnost STEM područja za razvoj gospodarstva te podržava produljenje osnovne škole na devet godina i uvođenje vanjskog vrednovanja institucija. Također se osvrnuo na potrebu veće suradnje između obrazovnog sustava i tržišta rada, kao i na cjeloživotno obrazovanje nastavnika.

28.01.2016 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Obrazovanje, Reforme, Politika, Državna uprava
Izdvojeni datumi:	2016-01-28T00:00:00Z
Datum:	28.1.2016. 0:00:00
Kategorije:	Obrazovanje, Reforme, Politika, Državna uprava
	kurikularna reforma, Ministarstvo obrazovanja, Vedran Mornar, Boris Jokić, obrazovanje, škole, Hrvatska, informatika, STEM

Ministar Šustar za 24 sata: Jedan od naših reformskih ciljeva je ujednačavanje standarda u svim školama

Novi ministar otkriva zašto će nastaviti reformu obrazovanja te uvesti informatiku kao obavezan školski predmet

Najavljujete da kurikularna reforma ide dalje, ali s obzirom na to da uključujete još stručnjaka, rasprava će potrajati i čini se kako bi se sve moglo oduljiti?

Nadamo se da neće, ali ako se produlji, to neće biti toliko problematično. Ciljamo, naravno, rokove koji su postavljeni. Međutim, procijenit ćemo. Mislim da je u ovom trenutku važnije to napraviti kako treba.

Hoće li u rujnu početi eksperimentalno provođenje kurikularne reforme u nekim školama kako je planirano?

Bilo bi sjajno, s obzirom na to da počinje školska godina. Držimo se rokova, ozbiljan smo partner prema EU. To bi bila izvrsna poruka, ali pod uvjetom da je postignut konsenzus. To je jamac uspješne provedbe reforme.

Kad ste dogovorili sastanak s voditeljem kurikularne reforme Borisom Jokićem?

Već smo se čuli, a jučer smo se dogovorili i za točan termin. To će svakako biti ovaj tjedan. Smatram da je kolega Jokić znanstvenik s vrhunskim referencama. S ljudima koji imaju takav potencijal svakako treba računati. Vjerujem da će, kad se uključe i ostali kolege te daju svoje komentare kolegi Jokiću, to pridonijeti kvaliteti reforme. Moramo maksimalno cijeniti struku i ljude koji imaju rezultate te su međunarodno prepoznati, kao što je Jokić. Na njih treba računati i pomoći im.

Informatika mora biti prisutna i u kemiji i u biologiji te u drugim predmetima koji su važni za našu državu Hoćete li zadržati Jokića?

Mislim da bi u ovom trenutku bilo iznimno loše za sve da tako vrijedan čovjek ne bude i dalje uključen. Kolegi treba pomoći da napravi stabilan dokument za buduće naraštaje. Moram prvo čuti što kolega misli, koji su njegovi planovi. Nakon toga ću razgovarati is ostalim kolegama te ćemo donijeti odluku koja će biti na korist i samom projektu i kolegi Jokiću.

Zbog pogreške koja je objavljena u smjernicama u Saboru o zaustavljanju kurikularne reforme, stručnjaci koji rade na njoj su objavili dokumente mjesec dana unaprijed. Jeste li pročitali objavljeno?

Neke od dokumenata sam pogledao, o dokumentima iz reforme ćemo još razgovarati profesor Mornar i ja. To je dio procesa primopredaje. Da upotpunim svoje poznavanje s ostalim dokumentima trebat će neko vrijeme. Pratim taj projekt, sad naravno intenzivnije, i bit ću zahvalan svima u sustavu da se sastanu sa mnom i da me informiraju.

Dolazite iz akademske zajednice i upućeni ste u cijeli sustav. Niste se javili na natječaj za sudjelovanje u reformi?

Nisam.

Zašto?

Vrlo jednostavno. Moje područje istraživanja je vezano za odnos filozofije prema znanostima. Vezano je za jedno područje koje nije izvorno upućeno na sadržaj te reforme., tako da nisam ta razina eksperta koja bi imala odgovarajuće znanstvene preduvjete za prijavu na takav jedan natječaj.

Možete li izdvojiti jednu stvar iz kurikularne reforme koju smatrate da svakako treba provesti?

Mislim da je produljenje osnovne škole na devet godina jako dobro. Učenici će biti uvođeni u školski sustav na način da će učiti uz igru 1 bit će neopterećeni ocjenjivanjem u prva dva razreda. Većina stručnjaka smatra da je takav pristup jako dobar. No na koji način će se to točno provoditi još trebamo razgovarati. Druga stvar koja je, po mojoj procjeni, iznimno važna je uvođenje vanjskog vrednovanja institucija u osnovnoj i srednjoj školi. Mi smo to prošli na sveučilištu i to je iznimno korisno. Imaš zrcalo u kojem vidiš gdje si, koje stvari treba korigirati, gdje smo u odnosu na ostale sustave u Europskoj uniji.

Ima li nešto što biste izbacili?

Ne bih govorio u tim terminima, to je potpuno pogrešno. Rekao bih možda da je dio koji se odnosi na STEM područje (Science, Technologv, Engineering and Mathematics) iznimno važan i da na državnoj razini treba poticati razvoj takvih programa na sveučilištima, koji su sad deficitarni, te stimulirati studente da ih upisuju. To su područja potrebna razvoju gospodarstva u Hrvatskoj.

Zalažete li se da se informatika uvede kao obvezan predmet ili da se implementira u sve predmete?

Informatika je u današnje vrijeme postala dio temeljne pismenosti. Definitivno bih je uveo kao zaseban predmet, posebno osmišljen, no to je jezik koji prodire u sva područja. Ja dolazim jednim dobrim dijelom iz biologije i mogu reći da je informatika danas postala ključna za biologiju. Dakle, ne možemo je uvoditi samo kao zaseban predmet. Informatika mora biti prisutna, i u kemiji i u biologiji te u drugim predmetima koji su važni za našu državu.

Likovni je premalo zastupljen u osnovnim školama. Satnica mu je izjednačena sa satnicom vjeronauka. Biste li i jednu i drugu povećavali ili smanjivali?

Ne bih to trpao u isti koš, ali se slažem da je likovna pismenost iznimno važna. To pokazuju rezultati i struka. Ne bih izmišljao toplu vodu, pogledao bih tradicije koje su nama srodne, obrazovne sustave koji su napredniji od našega. Hvala Bogu, iskoristimo to znanje, kapital koji imamo unutar EU, konzultirajmo se s kolegama. I sam premijer je rekao: Učimo od boljih!

Podržavate li ideju male mature?

Podržavam tu ideju, ali ne isključujem mogućnost da ako se nade neko alternativno rješenje, koje nije nužno mala matura, da idemo za tim rješenjem.

Je li državna matura potrebna s obzirom na to da fakulteti sami provode svoja testiranja?

Potrebna je. Ja sam tu za jedan zdravi i potrebni konzervatizam. Držimo to, popravljajmo, brusimo, taj model koji imamo. Pitanje je: Ako je to potrebno za ulazak na fakultet, jesu li potrebne neke dodatne provjere? To bih prepustio sveučilištima.

Različiti su standardi u školama. Neke imaju tablete, drugima se raspadaju zidovi u razredu. Kako ćete riješiti taj golemi problem?

Jedan od naših reformskih ciljeva je upravo to, ujednačavanje standarda na razini cijele Hrvatske, prevelike su razlike. Tu suradnja i odgovornost između središnje države, ministarstva, regionalne i lokane samouprave mora biti puno puno bolja. Ako nam je svima stalo da se ujednače standardi, ne može to sve pasti na leda samo jednog dionika. Tu se konačno počinje razgovarati o regionalizaciji i doprinosu teritorijalnog preustroja Hrvatske na jedan konkretan način.

Kurikularna reforma pokušava riješiti problem učenika koji nakon srednjih strukovnih škola izlaze na tržište nespremni za rad u struci. Što predlažete kao rješenje?

Mnogo se priča o suradnji obrazovnog sustava i tržišta, gospodarstva, industrije... Postoje zemlje koje su to sjajno osmislile, s Istaknuo bih Švicarsku. Poslao bih naše ljude tamo, ugostio njihove ljude kod nas, da nam po- 5 nude rješenja. Neće ni oni riješiti p sve preko noći, ali do sada smo tako slabo koristili činjenicu da smo u sklopu jedne šire zajednice i da gotovo sva rješenja postoje. Na tome treba još više raditi. To je golemi kapital, kolege nas mogu podučiti.

Što s profesorskim plaćama, samostalnošću u radu. Kako im dati veću samostalnost u kreiranju nastave i nagraditi ih za to?

O plaćama ćemo, naravno, razgovarati. Što se tiče samostalnosti u radu profesora, to je predviđeno riješiti reformom. Ono što mi se sviđa u Strategiji na kojoj se temelji Cjelovita kurikularna reforma, plus smjernice HAZU-a, to je cjeloživotno obrazovanje koje će učitelje i nastavnike dodatno osnažiti da budu što samostalniji u podučavanju koje će učenike dovesti do cilja - do znanja i vještina koji ih pripremaju za realan život. Programi moraju biti takvi da kontinuirano omogućuju našim učiteljima usavršavanje.

Da možete uvesti neki predmet u naše školstvo koji dosad nije postojao, koji bi to bio?

Ja bih pojačao matematiku i prirodne predmete te, primjerice, logiku. Ne bih uvodio nove predmete jer mislim da ih naša djeca imaju i previše.

Razgovarala: Anela Kuburaš, 24 sata, 28. siječnja 2016.

Ministar Šustar za 24 sata: Jedan od naših reformskih ciljeva je ujednačavanje standarda u svim školama

Više sličnih tema

Nove obavijesti