Vlada

Milanović: Proračun je realan i odgovoran, 'flat tax' bi bio neodgovoran eksperiment

Predsjednik Vlade Zoran Milanović predstavio je u Rijeci Prijedlog proračuna za 2015. godinu, naglašavajući da je realan i odgovoran, ali ne i savršen. Također je pojasnio izdvajanje HZZO-a iz državne riznice, kritizirao najave o 'flat taxu' kao neodgovoran eksperiment te odgovorio na pitanja o regionalnom razvoju, financiranju stranaka i poreznim promjenama za Rijeku.

14.11.2014 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Rijeka
Teme:	Državni proračun, Financije, Regionalna politika, Porezni sustav, Javne financije
Izdvojeni datumi:	2015-11-14T00:00:00Z
Datum:	14.11.2014. 0:00:00
Kategorije:	Državni proračun, Financije, Regionalna politika, Porezni sustav, Javne financije
	Zoran Milanović, proračun, HZZO, regionalni razvoj, porezi, Rijeka, HDZ, flat tax

Predsjednik Vlade Milanović: Proračun ne može biti savršen, ali je realan i odgovoran

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u Rijeci odgovarao na pitanja novinara i komentirao aktualne političke teme.

Premijer Milanović osvrnuo se na Prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu koji Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici , ponovivši da je proračun realan i odgovoran. „Nije što se kaže - razvojan i socijalan, jer to znači da je savršen. To smo slušali osam godina dok se u isto vrijeme pljačkalo“, kazao je, dodavši da proračun ne može biti savršen. „Uvijek negdje morate napraviti nekakvu ravnotežu. Ovo je realno u ovom trenutku. Uštede su realne. O tome sam govorio jučer i govorit ću detaljnije u Saboru. Predsjednik Vlade rekao je da nije upoznat s tužbom koju je, prenijeli su novinari, najavio rektor Sveučilišta u Zagrebu. „Time ništa ne gubi, jedino se transparentno prikazuju prihodi od preko milijardu kuna, koja sveučilišta, a najviše zagrebačko, imaju na računu jer to jest prihod opće države, bez obzira što time sveučilište autonomno raspolaže. Ne treba nikad zaboraviti da porezni obveznici, kad kupe kruh i mlijeko ili kad plate porez na dohodak, financiraju plaće profesora i njihove zgrade i kompletnu infrastrukturu na kojoj rade. Taj im novac nitko neće uzeti“, rekao je.

Na pitanje o izlasku HZZO-a iz državne riznice, predsjednik Vlade je pojasnio: „To je novac koji se stavlja pod malo jači reflektor. Svaki mjesec kad platite doprinos, plaćate doprinos zdravstvu, ne plaćate subvencije brodogradnji. Nekad se taj novac i za to koristio. Želimo da se taj novac vidi na jednom mjestu i da se njime upravlja, jer ranije je bio izmiješan u riznici, koja je, kao takva, dosta transparentna. Sada je taj novac izdvojen na jedan poseban račun u Hrvatskoj narodnoj banci. Ne ide u komercijalne banke i njima nećemo plaćati za uslugu upravljanja tim novcem. To je dobro. Na kraju krajeva, to je nešto, da se grubo izrazim, što stoji u zakonu više godina. Ne znam zašto se netko sada tome čudi“.

Osvrnuo se i na kritike upućene na Prijedlog zakona o regionalnom razvoju i najavljeni prosvjed Gorana. Kazao je da se politika na razini Europske uniji vodi tako da nekome tko je slabiji i u siromašnijem položaju dajete određene poticaje i potpore kako bi se taj kraj razvio. Pojasnio je da Gorski Kotar, po indeksu razvijenosti, koji je vrlo objektivan kriterij, nije siromašan, ali ima posebne probleme. „To je planinsko područje s nešto višim indeksom razvijenosti u kojem se ni sve općine ni gradovi ne mogu uspoređivati. Do Čabra probijamo cestu uz Kupu da bismo ga povezali s glavnim prometnicama, s krupnom državnom infrastrukturom, s kojom su neke općine povezane doslovno na 500 metara. A to je država gradila. Država je posredno na taj način pomagala da netko naraste“, kazao je predsjednik Vlade. Dodao je kako u Slavoniji ili u sjevernoj Hrvatskoj ima općina čiji je indeks razvijenosti 40 posto. „Stotinu jedinica lokalne samouprave ne prima pomoć kroz brdsko-planinski status jer ga nema, niti su u područjima posebne državne skrbi. Dakle, siromašne općine. Moramo voditi računa i o tome“, naglasio je. Ponovio je da će se Gorskom Kotaru ono što gubi, postupno, istovremeno vratiti kroz niz kompenzacijskih mjera. „Načelnici i gradonačelnici koji žele razgovarati i slušati, vidjet će da se za njih pripremaju određene mjere koje su usporedive s onim što imaju otoci – otočna vrsta potpora“, dodao je. Kazao je da su i na otocima, uglavnom, prema indeksu, razvijene općine, pojasnivši da je život na otoku kompliciran. „Tako je i u Gorskom kotaru kompliciran, ali je kompliciran i u Donjem Lapcu, i u Perušiću, i toj vrsti općina. Moramo biti objektivni i solidarni u tim stvarima“. Naglasio je da tu nema stranačkih kriterija. „Definitivno ne onih koje bi pogodovale mojoj stranci, jer ja sam političar i predsjednik stranke, nego isključivo objektivni kriteriji kakvi se primjenjuju u Europskoj uniji pa će se primjenjivati u Hrvatskoj“. Pojasnio je da će 60 i nešto općina izgubiti status potpomognutih zato što su iznad 75 posto, dok neke općine koje su jako siromašne u hrvatskim uvjetima, nisu dobivale ništa. „Sad će nešto dobivati. Mislim da kad se to ponovi pet puta, svatko tko ima malo srca, to mora shvatiti“, istaknuo je.

Na upit je li proračun predvidio više novaca za političke stranke, dok su se svi nečega morali odreći, predsjednik Vlade odgovorio je da to ne stoji. Podsjetio je da su političke stranke kroz godine dobivale sve manje. „Znam po onome što dobiva moja stranka koja je od 2007. stalno rasla po broju zastupnika, a na zadnjim izborima bila daleko najjača pojedinačna stranka“, pojasnio je i dodao: „Mislim da su to pravila igre koja su dobra, koja osiguravaju da se u politici zna odakle dolazi novac, da nema nekakvih tajnih računa na koje građani uplaćuju po 90 ili 100 tisuća eura ili kuna, a ne znaju da su uplatili.“ Istaknuo je da najjače liste dobivaju određeni iznos novca i da se znaju izvori financiranja. „Vidjeli smo što se događa kada stranke uzimaju novac iz javnih poduzeća, kada lideri stranaka rade to za svoj račun ili račun stranke. Sad su računi čisti, uđi u parlament i država će financirati određene troškove kampanje koje sad nadziremo strože nego ikada“, zaključio je premijer.

Na pitanje o tome kako će porezne promjene utjecati na Grad Rijeku, predsjednik Vlade ustvrdio je da će Rijeka nešto dobiti kroz kompenzacijske mjere, a nešto kroz ovakve mega-projekte u koje opet ulaže država, a od direktne su koristi za Grad Rijeku. „Na kraju, ti takozvani gubitci, kojih će biti i u drugim gradovima, idu u džep građanima, trgovcima ili nekome tko će od toga imati posredne koristi. Dakle, to je za građane!“, istaknuo je premijer Milanović.

Upitan da komentira najave oporbenog HDZ-a o PDV-u od 19 posto, predsjednik Vlade rekao je da, dok se o tome priča i eksperimentira u srednjoj i istočnoj Europi, nijedna bogata zapadna liberalna demokracija, uključujući Sjedinjene Države i Kanadu, nije ni razmišljala o prelasku na flat tax. „Ne mislim da je to zlo samo po sebi, ali nakon toliko godina, smatram da je za to u Hrvatskoj prekasno i da je jedan progresivan pravedan porezni sustav kakav imamo – održiv“, istaknuo je premijer i ocijenio da bi ljudi „koji se u to ne razumiju i kojima to neki savjetnik šapne na uho sa zakašnjenjem od 15 godina“ morali biti oprezniji. „U ovom trenutku ići u takvu poreznu reformu, kad je kriza, kad su prihodi i rashodi proračuna jako našpanani, da se tako izrazim, bio bi jedan pomalo neodgovoran eksperiment čijih prihodnih posljedica oni koji to govore uopće nisu svjesni“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.

Predsjednik Vlade Milanović: Proračun ne može biti savršen, ali je realan i odgovoran

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u Rijeci odgovarao na pitanja novinara i komentirao aktualne političke teme.

Više sličnih tema

Nove obavijesti