Vlada

Milanović: "Rejting Vlade je beskamatni kredit koji moramo vratiti s kamatom"

U intervjuu za Novi list, premijer Zoran Milanović govori o prvim mjesecima mandata Vlade, visokom rejtingu kao "beskamatnom kreditu" koji treba vratiti, teškom stanju financija koje zahtijeva smanjenje proračunske potrošnje od četiri milijarde kuna, nužnosti reformi u javnoj upravi i javnim poduzećima, te planiranim mjerama štednje koje uključuju i razgovore o kolektivnim ugovorima i potencijalnom smanjenju božićnice i regresa. Naglašava da Vlada ne traži aplauz već strpljenje, da je spremna na promjene te da se neće baviti "kuknjavom" o nasljeđu prethodne Vlade. Milanović također komentira ekonomske krize u Europi, važnost zadržavanja kreditnog rejtinga, potencijalne socijalne tenzije, te potrebu za solidarnošću svih društvenih partnera. Govori o poreznim promjenama, naglašavajući pravedniju strukturu i rasterećenje gospodarstva, kao i o projektima u energetici i prometu. Izražava zadovoljstvo odnosima u Kukuriku koaliciji i suradnjom s potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem. Posebno se osvrće na očekivanja od Vlade u pogledu moralne obnove društva i zaštite najugroženijih skupina, te potrebu za iskrenom komunikacijom s građanima. Milanović također ističe važnost odgovornog rada, čitanja stručne literature te kritički gleda na odnose s Predsjednikom države i budućnost BiH.

20.02.2012 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Državne financije, Ekonomska politika, Javna uprava, Socijalna politika, Kolektivni ugovori, Radni odnosi, Porezna politika, Investicije, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi:	2012-02-20T00:00:00Z
Datum:	20.2.2012. 0:00:00
Kategorije:	Državne financije, Ekonomska politika, Javna uprava, Socijalna politika, Kolektivni ugovori, Radni odnosi, Porezna politika, Investicije, Međunarodni odnosi
	Zoran Milanović, Novi list, intervju, Vlada, financije, proračun, štednja, reforme, javna uprava, Hrvatska

Intervju premijera Zorana Milanovića Novom listu

NL: Prošla su gotovo dva mjeseca od preuzimanja mandata. Rejting Vlade je visok, možda i više od ocekivanja. Do kada ce to trajati?

Na meni je da radim na provedbi onog za što su nam mandat dali građani, a ne da analiziram rejtinge, posebno ne nakon tek mjesec dana mandata. Taj rejting doživljavam kao beskamatni kredit koji su nam gradani dali, a mi im ga moramo vratiti s kamatom. To nas obvezuje.

NL: Sada kad ste u sve stekli uvid, kakvo je stanje financija u državi?

Jasno je: po starom ne možemo. Novo je uvijek nepoznato, ali i izazovno. Ovo je novo, idemo u određene vrste rashodovnih smanjenja u ukupnom iznosu od četiri milijarde, što se u tako značajnom iznosu do sada nikad nije dogodilo. Proracun je štedljiviji i naravno da to nije sretna situacija. Uvijek je sjajno ako možete povećavati potrošnju, ali to povećanje mora biti temeljeno na nečemu realnom. Nažalost, situacija je takva da u pocetku moramo uciniti jedino moguce - smanjiti proracunsku potrošnju. To je odluka koju treba donijeti. Ona je politicka, uvijek osjetljiva, ali je neophodna. Države završavaju u financijskim problemima i bankrotu u prvom redu zato što nisu spremne i sposobne iz niza razloga donijeti odluku da zaokrenu smjer. Mi smo na to spremni. Vidimo kako se to dogada u cijeloj Europi. Primjeri su toliko razliciti da su školski ilustrativni. Razne zemlje su se našle u slicnim problemima na koje su reagirale razlicito.

NL: Grcka, na primjer?

Da, jedan primjer je Grcka, Latvija, Estonija, Irska... Države su prezadužene i potrebno je donijeti uvijek nepopularnu i delikatnu politicku odluku da se smjer mijenja. Neki su to u stanju iskomunicirati s građanima i postići potrebne dogovore, a negdje to naprosto ne ide. Vjerujem da Hrvatska pripada zrelijim društvima.

NL: Jeste li našli kosture u ormarima, je li HDZ ipak ostavio lošije stanje nego se prikazivalo?

Ne volim govoriti na taj način. U više navrata sam rekao da nećemo kukati i prebacivati odgovornost na prethodneVlade, odnosno HDZ. To nema smisla niti će pokrenuti gospodarstvo i otvoriti nova radna mjesta. Reći ću samo to da je stanje sjajno i da su se provodile mjere koje su se trebale provoditi, mislim da ne bismo morali smanjivati proracunsku potrošnju. Ako smo na to bili prisiljeni, onda je sve jasno.

NL: Jedan od vecih problema je svakako javna uprava zajedno sa sustavom javnih poduzeca. Citiram vaše rijeci - sustav je "jako neucinkovit, neproduktivan i zagušen". Možete li to komentirati, kao i cinjenicu da je zbog ovakvih slicnih rijeci pomocnik ministra prometa Vladimir Ferdelji morao otici?

Dobro ste me citirali. Promjene su nam u javnom sektoru nužne ukoliko želimo sustav koji će biti učinkovit. U ovoj godini otpuštanja u državnoj upravi neće biti, ostvarit ćemo uštedu od dvije milijarde kuna na masi plaća i tu neće biti odstupanja. Kada je riječ o javnim poduzećima restrukturiranja su nužna i to je jedan od prioriteta Vlade.

NL: Da li je tocno, kao što je ministar financija Slavko Linic ovih dana i potvrdio, da ce svi oni koji su zaposleni na odredeno ili imaju ugovor o djelu u javnoj upravi, a njih je 24 tisuce, morati otici?

Bilo je puno zapošljavanja na određeno. I potrebnog i nepotrebnog. Previše prekovremenih, prečesto neopravdanih. Općenito, sve se to uklapa u sliku prekomjernog trošenja nezarađenog novca. To je korijen svake priče o državnom dugu i sposobnosti države da se s time nosi. Upravo zato nam treba zaokret za koji ne tražimo aplauz, već eventualno malo strpljenja.

NL: A što je sa socijalnim tenzijama koje ce to izroditi?

Politika je konfliktan posao. Na nama je da sustav državne uprave učinimo efikasnim kada su u pitanju usluge prema građanima i gospodarstvu, i racionalnim kada su u pitanju troškovi. Ne živimo u iluziji da ce se svima sviđati to što radimo, nemaju svi ista očekivanja i interese i u skladu s time i reakcije na određene odluke.

NL: Što ce biti s kolektivnim ugovorima, da li se izbacuju regres i božicnica kao što sindikati sumnjaju, i je li to zadiranje u stecena prava?

U trenutku ozbiljne krize i borbe za hrvatski kreditni rejting i reputaciju države i državnih financija ono što želimo jamciti su place. O svemu drugom moramo razgovarati. Dijalog sa sindikatima je nužan i tamo gdje postoje kolektivni ugovori, ali i tamo gdje tih ugovora nema.

NL: Neki sindikati vec sada tvrde da božicnica i regres nece tek biti tema za razgovor, nego da vec jesu, jer ih se vec ovim proracunom ukida na mala vrata?

To je tema za razgovore sa sindikatima koju moramo otvoriti što prije. To je sve što mogu reći. Ocekujemo njihovo razumijevanje, oni predstavljaju interese svojih clanova, ali moramo zajedno shvatiti da smo u ovoj prici partneri i da je u pitanju status i rejting Hrvatske, da svatko na odredeni nacin tome mora doprinijeti.

NL: Meni se cini da su sindikati prema Vladi dosta benevolentni. S cime ste ih "potkupili", kojim obecanjima?

Meni se prije čini da su racionalni. Radi se o razumnim ljudima koji su svjesni da više ne možemo, odnosno nemamo pravo trošiti ono što nije zarađeno. Nikoga ne mislimo "potkupljivati", to nije naš stil.

NL: Što ce biti sa Zakonom o radu, u kojem smjeru ce se mijenjati?

Ovdje imamo jedan paradoks. Naime, Zakon o radu je jedan dublji društveni ugovor. Prije desetak godina kad je donesen ovaj Zakon o radu, SDP je bio napadan da je izdao radnike, da je donio preliberalan i bezdušan Zakon o radu koji je sada, prema mišljenju nekih, zastario i treba ga mijenjati. Tom logikom možete doći do potpunog obespravljenja radnika! Treba podvuci crtu. Naravno da ima poslodavaca, poduzetnika, bankara i financijaša koji bi najradije imali potpuno fleksibilno tržište rada u kojem poslodavac prema radnika prakticno nema nikakvih obveza. To je u necijoj glavi možda idealno, ali u mojoj nije. Dakle, treba vidjeti što je tu moguce, a riječ je o nekim potrebnim korekcijama tog zakona, a ne nekim radikalnim izmjenama. Recimo, sindikati su pokazali spremnost na razgovor o onoj spornoj odredbi o trajanju i produljenoj primjeni kolektivnih ugovora, radi koje je skoro održan referendum. To je jedna pomalo neobicna zakonska odredba, a revolt javnosti izazvao je pokušaj bivše Vlade da to preko koljena ukine. Radi se dakle o nastavku primjene kolektivnih ugovora kojima je istekao datum primjene. Sindikati tu pokazuju racionalan pristup. O tome treba razgovarati, a kod sindikata vidim razuman pristup i iskrenu spremnost na dogovor.

NL: Odnos prema sindikatima kao socijalnim partnerima bit ce jedno od krucijalnih pitanja ove Vlade, koja je lijeva i tu se ocekuje veliko razumijevanje prema radnicima i obicnom covjeku. Ocekuje se socijalno osjetljiva politika, a istodobno i efikasnost u rješavanju ekonomske krize.

S jedne strane očekujemo određenu razinu odricanja i participacije svih. S druge strane, poslodavcima izravno pomažemo, mislim da je to svima jasno, s konkretnim paketom mjera, olakšicama za reinvestiranu dobit, snižavanjem izdataka za doprinose, smanjenjem parafiskalnih nameta. Ali onda i oni moraju biti solidarni. Zakon o radu je jedan kontrakt solidarnosti u društvu koji ne smije biti ni neprijateljski prema biznisu.

NL: Prijedlog proracuna od 118 milijardi kuna, i po prvi puta smanjenjem od oko cetiri milijarde kuna, nazvali ste realnim i humanim, zašto?

Realan jer odražava stvarno stanje državnih financija i naših financijskih mogućnosti. Human jer štiti najslabije, ali je, jednako važno, i održiv. Isto tako, ovo je prvi proracun koji zaista ide u odredene restrikcije, a s druge strane ostavlja prostor i omogućuje gospodarstvu da „lakše diše“ i pokrene investicije.

NL: Prvi komentari ekonomista i politickih komentatora kažu da se zapravo nije rezalo dovoljno, da je Linic morao popustiti pritisku ministara, da nisu poštovane najave o rezanju od 4.6 milijardi otprije samo nekoliko dana.

Ako želite zadovoljiti svakoga, na kraju necete zadovoljiti nikoga. Ova Vlada ne radi tom logikom. Da, razlika je u 600 milijuna kuna. Međutim, ako se zna da su ta sredstva usmjerena prema aktivnoj politici zapošljavanja, povećanju sredstava za regionalni razvoj te isplati preuzetih obveza prema poljoprivrednicima onda je to sasvim druga stvar. Dakle, ne radi se o nikakvoj dodatnoj potrošnji u odnosu na plan, već o ulaganjima u oporavak, očuvanje postojećih i stvaranju preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta. To je neusporedivo više od onoga što se prije događalo s proracunima. Ovime pokazujemo namjeru da stvarno promijenimo smjer, za razliku od nekih koji su o tome samo pricali.

NL: Neki tvrde kako ce uskoro uslijediti rebalans, da je ovo bio samo kozmeticki prijedlog do ljeta kada ce krenuti vece promjene.

Proračun je tek u proceduri i rebalans u ovom trenutku nije tema.

NL: Jedna od glavnih teza vas i ove Vlade je da ukupno porezno opterecenje nece rasti. Koliko vidimo, predvida se rast prihoda od poreza od 3,5 milijardi kuna. Narocito raste postotak planiranih prihoda od poreza na dobit i poreza na dohodak, da li to ipak onda znaci da raste ukupno porezno opterecenje prema gradanima?

Ukupno porezno opterećenje se ne povećava, struktura će biti drugačija, pravednija. Pojednostavljeno, veći teret na one koji imaju više, zaštita onih koji imaju manje te smanjenje poreznog opterećenja gospodarstvu.

NL: Hocemo li smanjenjem doprinosa sa 15 na 13 posto ugroziti zdravstvo?

Ne, jer je najveći dio uvećanih prihoda od PDV-a namjenjen zdravstvu. Kada je u pitanju zdravstvo povećavamo stavke za prevenciju, a značajne uštede očekujemo i kroz racionalnije upravljanje prije svega kroz sustav objedinjavanja javne nabave medicinskog i nemedicinskog materijala već ove godine.

NL: Iz cega proizlazi optimizam o rastu prihoda od poreza na dobit i poreza na dohodak?

To nije nikakav optimizam. To je konzervativno planiran proracun na prihodovnoj strani. Novo je neizvjesno, to mi je jasno. Ali po starom ne možemo i promjene su nužne.

NL: A PDV? Kažu kriticari da je vaš predizborni Plan 21 ustvari postao Plan 25? O rastu PDV-a ranije nismo znali ništa.

To je bila nužnost koja nam je omogućila da s druge strane rasteretimo gospodarstvo. To je jedini nacin da idemo naprijed, ali da i u krajnoj liniji pokažemo da smo vjerodostojan partner, da pokušamo stvoriti uvjete za gospodarski rast i konkurentnost. PDV je široki doprinos, i siguran doprinos fiskalnoj stabilnosti proracuna, ali zato na drugim stranama olabavljujemo.

NL: HDZ kaže da je to harac?

To nije harac. Harac je bio direktno uzimanje iz džepa, dok je ovo porez na dodanu vrijednost koji će možda poskupiti neke proizvode, ali vjerojatnije je da se za većinu robe cijena uopće neće značajnije mijenjati. To govore sami vlasnici i upravljaci najvecih trgovinskih lanaca. U ukupnoj strukturi cijene robe, sam PDV i ne mora imati prejak utjecaj. U svakom slucaju, išli smo na porezno rasterećenje onima koji su u platnim razredima ispod 8.000 kuna. To je cilj - zaštititi slabije.

NL: Što se tice kreditnog rejtinga, spominje se da je ovim rezovima Hrvatska sebi osigurala, da tako kažem, grace period od tri mjeseca. Kakve su informacije o tome?

Radimo ono što je moguce i realno. Zato uz značajne uštede na rashodovnoj strani proračuna idemo i s rasterecenjem za gospodarstvo. Da pitate hladnog analiticara s neke zapadne burze, rekao bi nam da smanjimo proracun na 100 milijardi kuna. Problem je što bi takvo smanjenje, prema svim projekcijama, blokiralo hrvatsko gospodarstvo i društvo. To nije u našem, kao ni u interesu naših vjerovnika, a ponajmanje u interesu građana. Drasticnim rezanjem svega doveli bi do potpunog zaustavljanja Hrvatske, i pitanje je kada bi se i kako zemlja ponovno pokrenula. Procijenili smo da je ova razina rezova u ovom trenutku stimulativna, da nece biti paralizirajuca za gospodarstvo.

NL: Što je razlog da ranije vlade nisu tako, restriktivno, razmišljale?

Zato što je to uvijek politicka odluka i ovisi o političkim interesima i volji. Najlakše bi bilo drasticno smanjiti proracun, time bi možda fascinirali naše kreditore, ali i to bi bilo na kratki rok. Naime, efekti na gospodarstvo bili bi takvi da bi to dovelo do totalne depresije.

NL: Više nema opasnost od "junk" statusa?

Vjerujem da svojim odgovornim odnosom prema proračunu, ali i poreznim izmjenama i paketom mjerama za rasterećenje i poticanje gospodarskog rasta, pokazujemo da smo ozbiljna vlast.

NL: Kada se može ocekivati odluka o eventualnoj promjeni hrvatskog kreditnog rejtinga?

To je odluka koju donose kreditne agencije, koje opet ne moraju biti jednake i unisone i na koje tržišta mogu reagirati na više nacina. To nije Sveto pismo, nego odredeni indikator, kojim temeljem odredenih parametara, ovlaštena agencija daje svoje mišljenje. Kriteriji su koliko ekonomski, toliko i politicki.

NL: Spominjao se i preventivni sporazum s MMF-om. Što to znaci?

Njihova misija je bila tu prije dva tjedna. Njihova financijska izvješća svi citaju i ne bježimo od toga da je MMF važan sugovornik. Njihova ocjena da je Vladin smjer dobar budi umjereni optimizam, ali samo to.

NL: Nece biti razloga za njihov angažman?

Nisam cuo da to netko spominje u zadnje vrijeme.

NL: Stvara se i prica o tome da je s bankama i telekomunikacijskim kompanijama postignut dogovor, da je to ministar Linic dosta dobro istrgovao, na nacin da ce banke imati znano vecu društvenu odgovornost nego dosad, da ce biti spremne preuzimati tvrtke za dugove, ali i da ce im se kroz neke druge mjere kasnije izaci u susret. Može li se znati kakav je tocno dogovor s bankarima?

Nema nikakvog trgovanja. Razgovori o tome su tek pred ministrom financija. Ovdje se jednostavno radi o tome da se država i banke pojavljuju u istoj ulozi, a to je uloga vjerovnika, kod poduzeća koji su u poteškoćama. Cilj je da se moratorijem na njihove dugove ili ulaskom u vlasničku strukturu podupre njihov oporavak. Naravno to se odnosi samo na ona poduzeća koja objektivno imaju šansu na tržištu.

NL: U javnosti je ovih dana puno kritika i oko proracuna Crkve, koji je ostao na istoj razini. Neke nevladine organizacije dosta bucno traže ne samo smanjenje izdataka za Crkvu, vec i reviziju ugovora s Vatikanom.

Crkva je u proracunu s prošlogodišnjih 300 milijuna kuna pala na 250. Moram svima poruciti da postoje odredene obveze, one nisu Sveto pismo, ali su obveze.

NL: Neke grupe u javnosti traže reviziju ugovora.

To sad nije tema. Ugovor je davno potpisan, to se poštuje.

NL: Možda se od Vlade lijevog centra ocekuje da Crkvi još smanji sredstva. Javnost je u ovoj krizi vrlo osjetljiva na sve što nije direktno ulaganje u gospodarstvo, investicije i proizvodnju.

Naravno da je uvijek moguće otvoriti razgovore za daljnje uštede, ali moramo imati na umu da se obveze koje se preuzimaju moraju poštivati.

NL: Prvi potpredsjednik Vlade Cacic najavljuje 10 milijardi izravnih investicija u energetiku i promet. Kada ce se vidjeti ucinci tih investicija? U meduvremenu ce se na zavodu za zapošljavanje naci tisuce ljudi, i dogodit ce se vremenski vakuum u kojem ce se efekti investicija tek cekati, a socijalne tenzije rasti.

Želimo efekte postići što brže. Nemamo vremena, moramo raditi brzo i bez čekanja. Investicije u energetiku, željeznice, sve mora ici brzo, ali i biti kvalitetno pripremljeno kako bi postigli očekivani rezultati.

NL: Kad je rijec o željeznici, a što je za Rijeku jako važno, tko ce biti odgovoran za projekt financiranja i gradnje nove pruge?

Vlada. Resorni ministar Komadina, ali i ja kao premijer i potpredsjednik Vlade Cacic. Nitko od nas ne bježi od odgovornosti. To su projekti koji cekaju na svoju realizaciju vec godinama. Za njih je bilo moguce pronaci sredstva, kao što je to bilo moguce i prije za autoceste. Izazovi su veliki.

NL: Ici ce se na koncesije?

Moguce, to se razmatra. Možda i javno-privatno partnerstvo. U razgovorima smo.

NL: Koji kapital je u pitanju? Kineski?

Ponavljam, u ozbiljnim smo razgovorima. Na tome se dosad, nažalost, nije dovoljno radilo. To nije posao od pet minuta.

NL: Dio politickih komentatora smatra da je vaš program investicija samo politika kontinuiteta HDZ-a, da su to sve isti oni projekti o kojima je govorio i HDZ.

Možda, no da bismo nešto zvali projektom, moraju postojati opipljivi tragovi neceg što je napravljeno. Lako je pricati. Svi su pricali o autocestama, ali se dobro zna tko ih je poceo graditi i tko je ucinio presudne korake. Svi pricaju o željeznicama, ali ih nitko nije poceo graditi. Mi hocemo.

NL: Kad je rijec o željeznici, je li prioritet modernizacija postojece pruge Rijeka-Zagreb, pa tek onda gradnja nove, ili?

Razmišljamo o novoj pruzi s medunarodnim izvorima financiranja.

NL: Gospodarski rast planiran je po stopi od 0,8 posto u ovoj godini, no ekonomski tvrde da nema šanse da se to dogodi.

Da, rekli smo 0,8 posto, ni tu nismo bili razmetljivi, ali moramo biti barem minimalno ambiciozni i buditi optimizam. Planirani rast je cak i niži od odredenih projekcija bivše Vlade iz 2011. Mi naprosto ne prodajemo maglu.

NL: Možete li ocijeniti odnose u Kukuriku koaliciji nakon prvih macica koji su u vodu baceni?

Zadovoljan sam.

NL: A što je s Radimirom Cacicem? Ima komentara da on svojom proaktivnošcu zapravo vodi ovu Vladu, ali s druge strane i da vam je uteg zbog presude koju u Madarskoj ceka, a i zbog svog grubog politickog stila?

Radimo zajedno svaki dan, cijeli dan, i gledam ga kao koalicijskog partnera i osobu s kojom provodim jako puno vremena u planiranju, raspravljanju i donošenju odluka o mnogim temama.

NL: Onda su i sukobi logicni? Ili ih ni nema?

Odgovorio sam na vaše pitanje.

NL: Slucaj Ferencak, imenovanje osobe s presudom u NO Janafa?

Bilo pa prošlo. Riješeno.

NL: Odlucili ste se za koncept po kojem ministri u svojim resorima imaju punu odgovornost, za kadrovska pitanja i za sve projekte. Smatrate li da ste pogriješili?

Odredena razina samostalnosti i odgovornosti, cak visoka, mora postojati. Ministri upravljaju složenim sektorima i ne mogu biti marionete. Moja odgovornost, kao predsjednika Vlade, je da sve to kontroliram, nadzirem i time upravljam. Nadopunjujemo se.

NL: Što se tice Cacicevog sudenja u Madarskoj, da li njegova presuda mora biti bezuvjetna da bi se od njega ocekivala ostavka?

O toj je temi sve rečeno.

NL: Ocekivanja su od ove Vlade da donese i moralnu, a ne samo materijalnu obnovu društva.

Nisam sklon moraliziranju, iako u politici od toga cesto ne možete pobjeci. Bitno je samo da se ne pretvorite u ostrašcenog propovjednika koji na kraju ispadne obican licemjer. Nadam se da ćemo ispuniti ocekivanja.

NL: Imam osjecaj da bježite od odgovora na pitanje kako ce razne društvene skupine reagirati na otpuštanja, nezaposlenost... Njihova zaštita bit ce najveci test za vjerodostojnost ove Vlade.

Učinit ćemo sve da prvenstveno zaštitimo najugroženije. Ali na kraju odluke se moraju donositi i za njih se mora preuzeti odgovornost. Smatram primjerice da je humano, premda skupo i teško održivo, tretirati umirovljenike kao slabiju skupinu u društvu. Činit cemo sve da zaštitimo njih i njihovo dostojanstvo.

NL: Kako se i kojim mjerama planiraju zbrinjavati ljudi koji ce ostati bez posla u naredno vrijeme, u ovom rašcišcavanju sustava?

Na tome radi Ministarstvo rada. To je stavka u proracunu koja je zaslužna za nešto manje uštede na rashodovnoj strani jer na programima aktivnog poticanja zapošljavanja nemamo pravo štedjeti. Pritom je važno naglasiti i da je Vlada svojim mjerama ostavila gotovo 3 milijarde kuna gospodarstvu koje će sigurno biti usmjerene na očuvanje, ali i otvaranje novih radnih mjesta.

NL: Jeste li se priviknuli na život u Banskim dvorima, koliko se tu radi, ima li života izvan ove sobe?

Ukoliko ovaj posao želite raditi odgovorno onda se naravno radi doslovno po cijele dane, ali nema smisla o tome puno govoriti jer to onda ispadne kukanje, a u politici je najmanje dopušteno - samosažaljenje. Puno vremena se provodi u Banskim dvorima, jer je naprosto priroda posla takva. Tim više sam "fasciniran" lakocom putovanja i odsutnosti s radnog mjesta velikog dijela prošle vlade, i to više od godinu dana. Ovaj posao covjeka prikuje, ali to je poziv, 24 sata, sedam dana u tjednu.

NL: Što sad citate?

Puno toga. Puno manje sistematicno nego ranije, citam veliki broj materijala, ali i najkvalitetniji zapadni tisak, za to tražim vremena svaki dan. Nažalost, zadnja dva mjeseca nisam se latio više nego jedne ili dviju knjiga: jedna je knjiga "This time is different" Carmen Reinhart i Kennetha Rogoffa upravo o državnim financijama, financijskom "ludilu", neodgovornostima i o mitovima. Ironican je naziv "Ovog puta je drukcije", jer svaki put kad nastupi kriza kaže se, evo, ovoga puta su okolnosti drukcije. Nisu, uvijek su iste, neobuzdano trošenje i neodgovornost vladara, rasipnost i nemogucnost suocavanja s državnim problemima, odgadanje rješavanja problema. The hell is different - it's always the same.

NL: Ali, evo, naša javnost, pa i prije neki dan u Otvorenom, sa preko 75 posto podržava rezove. Je li to realno, tko su ti ljudi koji su spremni odricati da bi vaša Vlada uspjela?

Oni koji to podržavaju su naprosto ljudi koji vide. Razumni ljudi. Građane ne smijemo podcjenjivati. Oni su davno prije stegnuli remen i spremi su na odricanja ukoliko će ona kroz neko vrijeme donijeti boljitak.

NL: Koliko ce vremena Hrvatskoj trebati da dosegne europski standard života, da se oporavi od HDZ-a?

Neću o HDZ-u, rekao sam. Ali Hrvatska nema vremena za čekanje, za odmor od bilo čega. Moramo rješavati u kratkom razdoblju stvari za koje su drugi imali godine i godine, a mi ćemo imati mjesece. Za to su nam građani dali povjerenje, preuzeli smo odgovornost i ne tražimo izgovore.

NL: Kako Vlada misli zadržati podršku javnosti, koju danas ima?

Ne smatram da je posao Vlade da bude popularna, nego da realizira svoja obećanja. Trebat će vremena da neke mjere poluče rezultate i da ih građani osjete. Ono što je važno jest objašnjavati ljudima što radimo i zašto to radimo i biti iskren prema njima. Na kraju dana, podrška je ipak racionalna kategorija, makar u politici uvijek ima i emocija. Naravno, vjetar u leđa nam je to što javnost osjeca potrebu za promjenama i iskazuje spremnost na odricanja.

NL: Kakvi su odnosi s predsjednikom Josipovicem? Hoce li se mijenjati njegov ustavno-pravni položaj? Odnosi su baš dobri. Ne vidim zašto bi se mijenjao položaj šefa države? O krupnim stvarima se ne odlucuje iz zasjede. Stvari su dobro postavljene. Samo neka tako ide dalje.NL: Uskoro putujete u BiH? Kakvo rješenje smatrate najboljim za BiH, je li ideja o federalnoj državi po vama najbolje rješenje? Država s jednakopravnošcu sva tri najveca naroda je rješenje. To u 16 godina nije ostvareno. Na nama je da to pomognemo koliko možemo i smijemo, jer to je ipak druga država.

NL: Kakvi su odnosi s predsjednikom Josipovicem? Hoce li se mijenjati njegov ustavno-pravni položaj?

Odnosi su baš dobri. Ne vidim zašto bi se mijenjao položaj šefa države? O krupnim stvarima se ne odlucuje iz zasjede. Stvari su dobro postavljene. Samo neka tako ide dalje.

NL: Uskoro putujete u BiH? Kakvo rješenje smatrate najboljim za BiH, je li ideja o federalnoj državi po vama najbolje rješenje?

Država s jednakopravnošcu sva tri najveca naroda je rješenje. To u 16 godina nije ostvareno. Na nama je da to pomognemo koliko možemo i smijemo, jer to je ipak druga država.

Intervju premijera Zorana Milanovića Novom listu

Više sličnih tema

Nove obavijesti