Vlada

GSV: Ulaganja u energetski sektor su velika prilika za hrvatsko gospodarstvo

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) istaknuto je kako predviđeno ulaganje od 10 milijardi eura u energetski sektor do 2020. predstavlja veliku priliku za hrvatsko gospodarstvo. Razmatrane su mogućnosti sudjelovanja hrvatskih tvrtki u izgradnji nuklearne centrale (45%) i termoelektrana (35%). Planira se izgradnja novih postrojenja snage 3500 megavata, od čega 1500 MW iz obnovljivih izvora, te termoelektrane u Slavoniji. Naglašena je važnost energetske učinkovitosti i smanjenja uvozne ovisnosti. Također, najavljeno je postupno usklađivanje cijena plina s tržišnim vrijednostima u skladu s direktivama EU.

20.10.2008 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Istočna Slavonija, Vukovar
Teme:	Energetika, Gospodarstvo, Investicije, Strategija
Izdvojeni datumi:	2008-10-20T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2008-01-01T00:00:00Z, 2001-01-01T00:00:00Z, 2005-12-31T23:59:59Z, 2009-01-01T00:00:00Z
Datum:	20.10.2008. 0:00:00
Kategorije:	Energetika, Gospodarstvo, Investicije, Strategija
	energetski sektor, ulaganja, Gospodarsko-socijalno vijeće, energetska strategija, nuklearna centrala, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, cijena plina

GSV: ulaganja u energetski sektor su velika prilika za hrvatsko gospodarstvo

ZAGREB, 20. listopada 2008. (Hina) - Predviđeno ulaganje u energetski sektor do 2020. od ukupno 10 milijardi eura velika je prilika za hrvatsko gospodarstvo pa će se socijalni partneri aktivno uključiti u javnu raspravu o energetskoj strategiji Hrvatske u razdoblju 2008. - 2020. godine, koja će početi za 10 do 15 dana, rečeno je nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Na sjednici smo razmatrali u kojoj mjeri hrvatsko gospodarstvo može sudjelovati u tih 10 milijardi, rekao je novinarima predsjednik GSV-a Ivica Mudrinić.

Hrvatske tvrtke u najvećem bi postotku - 45 posto mogle sudjelovati u izgradnji nuklearne centrale, dok bi s 35 posto mogle sudjelovati u izgradnji termoelektrana.

Hrvatska danas raspolaže s elektroenergetskim sustavom ukupne snage 4000 megavata, a do 2020. trebala bi izgraditi postrojenja za još 3500 megavata, u što će uložiti preko 4,5 milijardi eura, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

Od tih 3500 megavata preko 1500 megavata treba biti iz obnovljivih izvora energije, rekao je Polančec te najavio izgradnju termoelektrane jačine 400 megavata u istočnoj Slavoniji, vjerojatno u Vukovaru.

Sporazumom s EU preuzeli smo i obvezu štednje, tako da se kroz programe energetske učinkovitosti u idućih 12 godina uštedi 20 posto energije u odnosu na prosjek potrošnje od 2001. do 2005. godine, dodao je potpredsjednik Vlade.

Najavljenim ulaganjima otvara se prostor privatnom kapitalu jer je nemoguće da HEP bude jedini nositelj tih investicija.

Nastupa razdoblje vrlo intenzivnog ulaganja u energetski sektor koji bi ubuduće trebao najjače generirati stopu rasta hrvatskog gospodarstva, naglasio je Polančec, a cilj je osigurati samodostatnost u proizvodnji struje i smanjenje uvoza i ovisnosti o stranim energentima.

Govoreći o budućoj cijeni plina, koja se do Nove godine neće mijenjati, potpredsjednik Vlade najavio je da će u idućih nekoliko godina ona morati narasti na tzv. referentnu tržišnu cijenu.

Ina uvozi plin od Gasproma po cijeni od 2,27 kuna po kubiku, a prodaje ga potrošačima po cijeni od 1,07 kuna. Po direktivama EU-a u slijedećih nekoliko godina ta razlika između nabavne i prodajne cijene plina morat će nestati, a Vlada će to probati postupno regulirati, kazao je Polančec.