Hrvatska se, kao Irska, mora okrenuti izravnim stranim ulaganjima

Nemoguće je kratko reći što su strukturne reforme, moramo odabrati prioritete. Ovdje možemo čuti od nekoga tko je bio uspješan, možemo čuti što je Irska napravila da bi ostvarila najviše stope rasta privlačenjem stranih investicija. Da, Irska ima velike probleme, ali oni proizlaze iz velike bankovne krize, dok su direktne strane investicije i dalje velike. Lani je u Irskoj ostvareni najveći porast zaposlenih, otvoreno je 12.700 novih radnih mjesta. Irska uspijeva postići najveći i najbrži oporavak. Ima strukturno dobro riješenu ekonomiju. Hrvatska nije imala bankovnu krizu, ali ima puno strukturnih problema i nije bila uspješna u privlačenju direktnih stranih investicija. Imamo što učiti jedni od drugih.

Naglasci su to iz pozdravnog govora Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) na konferenciji „Izravna inozemna ulaganja – pokretač ekonomskog rasta i razvoja“ koju je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo u suradnji sa HNB-om.

Ministar financija Slavko Linić ukazao je na mjere koje Vlada poduzima kako bi se stvorilo okruženje za investicije i ojačala konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Govoreći o fiskalnoj konsolidaciji, ministar Linić istaknuo je da je Vlada pokazala da je odgovorna u državnoj potrošnji, a u prilog jačanju konkurentnosti gospodarstva govori i smanjenje doprinosa na plaće, ukidanje parafiskalnih nameta, kao i oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za one koji žele investirati.  Napomenuo je i kako je bankarski sektor s Vladom pripremio mjere za privatni sektor kako bi se smanjile dubioze i ojačao kapital. Vlada se okrenula i privatizaciji, uhvatila se u koštac s restrukturiranjem  u javnim poduzećima. Proteklu godinu dana vodila je bitku za financijsku konsolidaciju i strukturne promjene kako bi poboljšala uvjete poslovanja u Hrvatskoj.
-Za Ministarstvo financija je važna bitka protiv porezne evazije, važna nam je bitka za lojalnu utakmicu. Možemo poslati poruku da je sve više lojalnih utakmica, da oni koji uredno izvršavaju svoje obveze, opstaju na tržištu. Vlada je tek na početku svog posla, učinit ćemo sve da možemo poslati pozitivne poruke investitorima – poručio je ministar Linić.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić naglasio je kako je kriza učinila svoje, te nam je investicijski preokret nužno potreban. Opći trendovi u svijetu su takvi da direktne strane investicije padaju, a kod nas je pad nešto izraženiji. Imali smo premalo greenfield ulaganja u odnosu na ukupna ulaganja. Najvažniji je transfer kapitala za koji Hrvatska ne treba plaćati posebnu kamatu, te transfer znanja i tehnologija koje te investicije donose.

-Bitan faktor atrakcije, po iskustvima drugih zemalja, jeste članstvo u EU, svi pokazatelji kažu da su u tri godine nakon pristupanja članstvu tranzicijske zemlje doživjele investicijski boom u direktnim stranim ulaganjima u odnosu na prethodno razdoblje. Pripadnost EU daje pravnu sigurnost- naglasio je Grčić dodajući kako će se iz fondova EU moći značajnim iznosima financirati javna ulaganja koja podržavaju privatne investicije (lokalne ceste, željeznice, intermodalni promet, elektrifikacija, broadband…). Hrvatska godišnje očekuje oko milijardu eura iz EU fondova, procesi privatizacije će također dinamizirati tržište kapitala, a u dotoku kapitala značajne su i aktivnosti međunarodnih financijskih institucija. Sve je važnija promocija konkurentnosti i kroz izgradnju moderne poslovne infrastrukture. Grčić je ujedno  istaknuo da Hrvatska može stranim ulagačima ponuditi lokaciju, jer je most prema srednjoj i istočnoj Europi, znanje, prirodne resurse i kvalitetu okoliša, kao i talentirane mlade ljude kojima još uvijek nedostaje prave prilike da demonstriraju svoju vrijednost

-Tokovi novca potpuno su usporeni. Banke su se razduživale, kapital se vraćao u inozemstvo, smanjen je ukupni financijski kapital ove zemlje i to nije dobro. Prema bankama, samo 15 posto tvrtki je kreditno sposobno. To je ključno pitanje,  i Vlada i banke, HBOR i HNB, svi moramo dogovoriti nove modele financiranja koji će pomoći u restrukturiranju firmi u poteškoćama, a i drugima koje imaju potencijal. Moramo stvarati regionalne, ali i globalne igrače. Tu očekujemo pomoć globalnih kompanija – poručio je ministar Grčić, dodajući kako su u sklopu Vladine Koordinacije za gospodarstvo, regionalni razvoj i EU fondove tri radne skupine koje će raditi na poboljšanju investicijske klime. Već doneseni Zakon o poticanju o ulaganja, kao i Zakon o strateškim investicijskim projektima, koji je u izradi, pomoći će investitorima da projekte realiziraju  u što kraćem roku.

Potom su tri stručnjaka  Frank McCabe, član nadzornog odbora Citibank, neovisni financijski stručnjak i odvjetnik Kieran Corrigan, te počasni konzul Republike Hrvatske u Irskoj Gerard Danaher govorili o irskim iskustvima u privlačenju izravnih stranih investicija. Tako je Franck McCabe poručio kako bi Hrvatska trebala poduzeti sve što je potrebno kako bi se angažiralo jedno od 50 najuspješnijih poduzeća prema časopisu Fortune i smjestilo visokokvalitetnu, razvijenu i integriranu tvrtku u Hrvatsku. Nužna je opredijeljenost za vrhunske svjetske rezultate. Bitno je također poticati autohtone gospodarske grane, a poduzetnost, fleksibilnost i brzina moraju biti glavne odrednice. Multinacionalna poduzeća moraju imati jednu točku kontakta.
Održana je i panel diskusija o potrebnim strukturnim reformama za poboljšanje investicijske klime,  u kojoj su sudjelovali Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke i Ante Toni Ramljak, član Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.

Ocijenjeno je kako je u posljednju godinu dana postignut značajan napredak kroz izmjenu zakonske regulative , no i dalje ostaju veliki izazovi u privlačenju stranih investicija. S obzirom na specifičnost trenutka bit će potrebno uložiti dodatne napore kako bi prevladali trenutno nepovoljne trendove u priljevu stranih investicija. Kroz strukturne reforme trebat će utjecati i na promjenu strukture stranih investicija prema značajnijem udjelu greenfield investicija usmjerenih proizvodnji i izvozu, istaknuto je u raspravi.