Uzgajamo s razlogom - jedemo s povjerenjem
Akvakultura, strateška gospodarska grana Republike Hrvatske, u posljednjem desetljeću bilježi jedan od najbržih rastova u prehrambenom sektoru te potvrđuje svoju ključnu ulogu u gospodarskom, socijalnom i okolišnom razvoju zemlje. Sukladno Zakonu o akvakulturi i Nacionalnom planu razvoja akvakulture do 2027. (NPRA), sektor se razvija uz snažan naglasak na održivu proizvodnju, očuvanje bioraznolikosti i jačanje otočnih i ruralnih zajednica kroz cjelogodišnje zapošljavanje i sinergiju s pratećim djelatnostima.
Značajan rast proizvodnje i vrijednosti
U razdoblju 2014.-2024. ukupna proizvodnja u akvakulturi porasla je 112 %, a vrijednost čak 160 %. Marikultura, ponajprije uzgoj lubina, komarče i plavoperajne tune, nosi najveći udio rasta, uz istovremeni oporavak i rast slatkovodne akvakulture. U 2024. godini ostvarena je rekordna proizvodnja od 29.370 tona, dok je vrijednost u 2023. iznosila 204,5 milijuna eura, a u 2024. 196 milijuna eura zbog pada cijene tune na japanskom tržištu.
Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. (NPRA), usvojen 2022. godine, usmjerava sektor kroz četiri cilja:
- povećanje proizvodnosti i otpornosti na klimatske promjene,
- jačanje konkurentnosti,
- doprinos razvoju ruralnih i obalnih područja te
- poticanje inovacija.
Planirani ciljevi su već premašeni: proizvodnja je 2024. prešla planiranih 28.300 tona, a vrijednost proizvodnje postavljena na 160 milijuna eura dosegnuta je već 2023. godine. Uz to, i cilj potrošnje akvakulturnih proizvoda od 3,75 kilograma po stanovniku ostvaren je ranije pa je potrošnja 2023. godine iznosila 3,8 kilograma.
NPRA predviđa daljnje jačanje prerade i proizvoda više dodane vrijednosti, bolje pozicioniranje na EU tržištu, jačanje promocije nutritivno vrijednih proizvoda te partnerstva proizvođača s javnim institucijama (školama, vrtićima) radi povećanja domaće potrošnje.
Struktura proizvodnje
Marikultura je najvažniji segment, s dominantnim vrstama lubinom, komarčaim i plavoperajnom tunom. Gotovo cjelokupna tunolovna proizvodnja izvozi se na japansko tržište, uz rast izvoza u EU, SAD i Aziju, uključujući novootvorenu mogućnost izvoza u Kinu.
Školjkarstvo se temelji na tradicionalnim uzgojnim tehnologijama na plutajućim parkovima. Ključna područja su Malostonski zaljev, Malo more, Istra i Novigradsko more. Hrvatska je ostvarila prve EU zaštićene oznake izvornosti u akvakulturi - Malostonska kamenica i Novigradska dagnja.
Slatkovodna akvakultura bilježi rast zahvaljujući povećanju proizvodnje šaranskih i pastrvskih vrsta, a ima i važnu okolišnu ulogu jer slatkovodni ribnjaci predstavljaju ekološki vrijedna staništa unutar mreže Natura 2000.
Ulaganja i potpore sektoru
Do sada je sektoru akvakulture isplaćeno više od 100 milijuna eura potpora, od čega preko 90 milijuna eura iz EU fondova.
U Operativnom programu 2014.-2020. isplaćeno je 65 milijuna eura za modernizaciju uzgajališta, otvaranje novih kapaciteta, inovacije te kompenzacije za posljedice pandemije i poremećaja na tržištu.
U Programu za ribarstvo i akvakulturu 2021.-2027. na raspolaganju je više od 63 milijuna eura za akvakulturu, od čega je ugovoreno 33 milijuna, a isplaćeno više od 12 milijuna eura.
Uz EU financiranje, proizvođačima su dostupne i državne potpore, uključujući potpore za štete uzrokovane zaštićenim životinjskim vrstama i de minimis potpore.
