Ministarstva

8. Kongres mladih poljoprivrednika: Potrebna hitna generacijska obnova i poticanje mladih za budućnost poljoprivrede

8. Kongres mladih poljoprivrednika, održan u Bruxellesu, istaknuo je brojne probleme u poljoprivredi EU i Hrvatske, uključujući ovisnost o uvozu i starenje stanovništva u sektoru. Naglašena je kritična potreba za privlačenjem i podrškom mladima da se bave poljoprivredom, kao i važnost inovacija i zelene tehnologije. Sudionici, među kojima su bili i hrvatski finalisti izbora za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika, razmijenili su iskustva i pozvali na radikalnu promjenu paradigme u poljoprivredi kako bi se osigurala budućnost sektora i prehrambena sigurnost.

09.12.2022 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Poljoprivreda, Mladi, Europska unija, Ruralna područja, Ekonomija, Inovacije, Održivost
Izdvojeni datumi:	2022-12-09T00:00:00Z
Datum:	9.12.2022. 0:00:00
Kategorije:	Poljoprivreda, Mladi, Europska unija, Ruralna područja, Ekonomija, Inovacije, Održivost
	mladi poljoprivrednici, kongres, poljoprivreda, EU, generacijska obnova, ruralni razvoj, inovacije, hrana, samoopskrba

Organiziran 8. Kongres mladih poljoprivrednika

Problema u europskoj, pa tako i hrvatskoj poljoprivredi, izuzetno je mnogo. No, čini se kako su dvije teške krize čije se posljedice još uvijek ne mogu posve sagledati - pandemija koronavirusa i krvava invazija Rusije na Ukrajinu - napokon dokazale ono na što poljoprivredni stručnjaci, sektorski novinari i aktivisti ukazuju već, bez imalo pretjerivanja, desetljećima.

Europska unija naprosto nije samodostatna. Previše uvozi, premalo proizvodi. Kada se dogodi poremećaj opskrbe energentima, rastu cijene svih proizvoda. Inflaciju hrvatski građani već itekako osjećaju. Osnovne namirnice nevjerojatno su poskupjele. U trgovačkim lancima litra suncokretovog ulja tako se donedavno mogla kupiti na akciji i po sedam kuna, a sada je "lutrija" pronaći ga ispod 14 kuna, dok je u nekim trgovinama i iznad 20 kuna.

No, zašto je tomu tako. Zašto Europa toliko ovisi o uvozu svega, zašto Hrvatska uveze više svinjetine nego što ju sama proizvede, a obradive površine stoje zapuštene.

Kao jedan od ključnih razloga na ovotjednom 8. Kongresu mladih poljoprivrednika koji se u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) navedeno je starenje poljoprivrednika te nedovoljna uključenost mladih koji radije odlaze iz zemlje ili pak biraju gradove te uredske poslove umjesto da se, kako se izrazio jedan od 19 hrvatskih finalista koji su sudjelovali u izboru najboljeg mladog europskog poljoprivrednika Ilija Jurić, "prime motike".

Kongres je okupio i 19 finalista izbora najboljeg mladog poljoprivrednika iz Hrvatske kojeg su organizirali EPP i Jutarnji list. Ilija je pobijedio na hrvatskom izboru svojim inovacijama, poput jestivog cvijeća i lišća te mikrobilja. No, i druge su zemlje, a na Kongresu su sudjelovali proizvođači iz 16 zemalja članica EU, predstavile vrlo zanimljive projekte, a naročito je zanimljiva bila panel rasprava gdje je jasno poručeno kako je važno, ako ne i pitanje "života ili smrti", aktivirati mlade i poticati ih da se bave poljoprivredom.

Potrebna nam je radikalna promjena paradigme. Poljoprivreda je postala izuzetno važna dodana vrijednost koja zapošljava deset milijuna ljudi u Europi. Svjetska populacija premašila je osam milijardi, toliko je ljudi koje treba nahraniti. Stoga nas brine pad mladih farmera. Tek je svaki deseti poljoprivrednik mlađi od 40, a samo 28 posto poljoprivrednika su žene, iako su i one savršeno sposobne obavljati te poslove - rekla je uvodno predsjednica EP Roberta Metsola.

Pojasnila je kako je dodatni problem i zbrinjavanje starijih poljoprivrednika koji moraju u mirovinu jer više nisu u stanju raditi, a mladih nema.

Jasno nam je da je teško formirati nove farme. Poticaji ne mogu sve riješiti. Sada je sve na mladima i na razvoju tehnologije. Poljoprivreda se mijenja, proizvodni procesi su drugačiji i, recimo, nužno je uvesti širokopojasni internet u sva ruralna područja. EU mora dati podršku takvim inicijativama, poticati razvoj zelene tehnologije - kazala je.

U ime hrvatske Vlade Kongresu je nazočio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek s kojim smo u Bruxellesu razgovarali nakon konferencije.

- Intencija ovog događaja je odati priznanje svim mladim poljoprivrednicima, onima koji nasljeđuju obiteljska gospodarstva, te čuvaju ruralni prostor čitave EU. Hrvatska dugi niz godina podržava ovu inicijativu. Imali smo priliku čuti kojim se sve izazovima susreću europski poljoprivrednici, slične imaju i hrvatski. Činjenica je da svega nešto više od deset posto mladih poljoprivrednih proizvođača vodi gospodarstva u Europi, u RH je situacija malo bolja, govorimo o oko 14 posto - rekao nam je Tušek.

Dodaje da Ministarstvo i Vlada žele jače poticati generacijsku obnovu u poljoprivredi.

- Mlade moramo motivirati. Prije svega priznanjem sveukupnog društva, trebamo cijeniti ono što rade jer privređuju za svoje obitelji ali i doprinose razvoju našeg društva. Osiguravaju nam opskrbu hranom te su budućnost hrvatske, pa tako i europske poljoprivrede - kaže Tušek. Objašnjavajući zašto je EU toliko ovisna o uvezenoj hrani kaže kako se prije ovih kriza gledalo samo kako što jeftinije doći do hrane, što je rezultiralo uvozom jeftinijih proizvoda. Ministarstvo je, kaže, samodostatnost stavilo u fokus svojih planova, uz energetsku učinkovitost i generacijsku obnovu.

Hrvatski finalisti u Bruxelles su stigli u organizaciji naše europarlamentarke Sunčane Glavak, koja se također složila sa stavovima iznesenim tijekom višesatnog kongresa.

- Nakon dvije COVID godine izbor za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika održan je uživo u Bruxellesu. Iznimno je vrijedno što je Hrvatska imala svog finalista na Kongresu koji je okupio preko 2000 sudionika. Pokazala je to novu snagu europskih mladih poljoprivrednika. Prigoda je to i za razmjenu iskustava, posebno u pogledu primjene novih tehnologija, drugačijeg pogleda na poljoprivredu i inovativnih načina u bavljenju njome koji su u skladu s digitalnom i zelenom tranzicijom. Vjerujem da će Ilijin uspjeh i uvažavanje njegova rada na hrvatskoj i europskoj razini potaknuti mlade koji razmišljaju o poljoprivredi da se odvaže na nešto novo i drugačije jer poljoprivreda je poziv, a ne posao. Važnost poljoprivrede prepoznata je u nacionalnim i europskim politikama, posebno u kontekstu podataka koji ukazuju na potrebu generacijske obnove i suradnje u poljoprivredi. U Europskom parlamentu razumijemo kako je u ovom trenutku najbitnije osigurati financijsku i savjetodavnu podršku mladima koji odluče živjeti na selu i od sela - kazala je Glavak.

Proračun ZPP-a u novom Višegodišnjem financijskom okviru težak je 378 milijardi eura, a za Hrvatsku je predviđena omotnica od 4,29 milijardi eura kroz ZPP i 270 milijuna eura za ribarstvo. Hrvatski strateški plan ZPP-a hrvatskim će poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,42 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2027. Za mlade poljoprivrednike osigurano je 114 milijuna eura, dodala je Glavak.

- Novim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike osigurali smo veća sredstva za izravna plaćanja manjim proizvođačima, mladim i novim poljoprivrednicima. Želimo uspostaviti pravedniji sustav dodjele bespovratnih sredstava financiranjem što većeg broja malih ciljanih ulaganja u zelenu i digitalnu transformaciju te povećanje produktivnosti diljem ruralnih područja Europske unije - rekla je Glavak.

Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj "Končanovo selo" Dijana Katica također je nazočila Kongresu.

- Ovdje su gošće i naše uzorne seoske žene, s kojima primarno radim. Naši finalisti su prekrasni, osvojili su brojne nagrade na natjecanjima. Ovo je prilika da se porazgovara s mladima i da ih se potakne na stvaranje vlastitog poljoprivrednog i turističkog proizvoda, što je uvijek odlična kombinacija. Situacija s ruralnim područjima u Hrvatskoj ipak ide na bolje, vide se veliki rezultati u posljednjih pet godina, naravno da može bolje. Turizam u ruralnim područjima je zapravo porastao u vrijeme korone, a i sami proizvođači su to vrijeme iskoristili da unaprijede poslovanje, iznajmljivači su uređivali sobe, gradili bazene, na neki način ta kriza nam je i pomogla u ruralnim područjima - istaknula je.

Dodala je da je u ruralnim područjima sve više domaćih gostiju koji "otkrivaju Hrvatsku".

Što onda odbija mlade od poljoprivrede, a privlači u Irsku, gdje rade u skladištima?

- I njihovi roditelji su mladi, neki dolaze iz obitelji kojima je selo nešto negativno. S druge strane, živim u gradu i nemam nikog na selu niti zemlju, to mi je jako žao jer da imam sigurno bih ju iskoristila. Da me netko krivo ne shvati, možda mi u gradovima više cijenimo ruralna područja. Ljudi iz turističkih središta ili gradova pokreću ozbiljne poslove u ruralnim područjima. Veseli me što djeca sve više ostaju. Znam za mnogo obitelji gdje je jedno dijete završilo fakultet za turizam, a drugi poljoprivredu. I to je odlična kombinacija - kaže nam Katica dodajući kako ima osjećaj da se ljudi iz zemalja poput Irske pomalo vraćaju jer shvaćaju da to nisu obećane zemlje i da Hrvatska može svojim građanima mnogo više pružiti - zaključuje Dijana Katica.

Piše: Tomislav Kukec, Jutarnji list
Foto: M.lahousse/EP

Organiziran 8. Kongres mladih poljoprivrednika

Više sličnih tema

Nove obavijesti