Ministarstva

Primjenom biosigurnosnih mjera do sprječavanja pojave afričke svinjske kuge

Afrička svinjska kuga (ASK) predstavlja značajan rizik za svinjogojstvo, populacije divljih i domaćih svinja te okoliš u Europskoj uniji i šire. Bolest se od 2014. godine proširila na brojne zemlje EU i susjedne države, a širenje se uglavnom povezuje s ljudskim faktorom. Unatoč tome što ASK nikada nije potvrđena u Hrvatskoj, održavanje statusa slobodne zemlje zahtijeva snažno provođenje biosigurnosnih mjera kod držatelja svinja, lovaca i cjelokupne javnosti. Poziva se na informiranje putem dostupnih izvora radi prevencije.

02.06.2022 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Lokacije:	Europska unija, Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Italija, Rumunjska, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina, Republika Hrvatska
Teme:	Zdravlje životinja, Epidemiologija, Preventivne mjere, Biosigurnost, Svinjogojstvo, Divlje životinje, Javno zdravstvo
Izdvojeni datumi:	2014-01-01T00:00:00Z, 2018-01-01T00:00:00Z, 2022-06-02T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Zdravlje životinja, Epidemiologija, Preventivne mjere, Biosigurnost, Svinjogojstvo, Divlje životinje, Javno zdravstvo
	Afrička svinjska kuga, ASK, biosigurnost, prevencija, zdravlje životinja, svinjogojstvo, Hrvatska, EU, divlje svinje, lovci

Primjenom biosigurnosnih mjera do sprječavanja pojave afričke svinjske kuge

Afrička svinjska kuga (ASK) trenutno je glavno pitanje zdravlja životinja, a sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ove bolesti pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve njene pojave na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u Bugarskoj, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Italiji, dok je Rumunjskoj bolest u potpunosti izvan kontrole. Osim u državama članicama EU, ASK se proširila i na Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Također, u više navrata zabilježene su pojave virusa na područjima udaljenim više od 500 kilometara od prethodno zaraženog područja.

Uzroci ovakvog širenja afričke svinjske kuge u većini slučajeva povezuju se s ljudskim faktorom što još jednom dokazuje važnost provedbe svih preventivnih mjera i dodatnih mjera opreza od strane držatelja svinja, lovaca, ali i cjelokupne javnosti. Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja. Iako nije nikada potvrđena u Republici Hrvatskoj što se uglavnom može zahvaliti i brojnim preventivnim mjerama koje se poduzimaju još od 2018. godine, da bi se takvo stanje održalo potrebno je još više i snažnije ustrajati na provedbi visoke razine biosigurnosti na svim objektima sa svinjama, tijekom lova divljih svinja te u svim aktivnostima u kojima se može doći u kontakt s ovim virusom i prenijeti ga na veliku udaljenost.

Pozivaju se posjednici svinja, lovci i zainteresirana javnost da se informiraju o ovoj bolesti i preventivnim mjerama putem veterinarskih organizacija, na web stranici te putem poveznice.