Ministarstva

Hrvatska na Agrifishu zatražila dodatna sredstva za dobrobit životinja i sektore pogođene mrazom

Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU, održanom 26. i 27. svibnja 2021., Hrvatska je, predvođena ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, zatražila dodatna sredstva za dobrobit životinja i sektore pogođene mrazom (voćarstvo, pčelarstvo). Naglašena je potreba za fleksibilnošću novog Zajedničkog poljoprivrednog plana (ZPP), pojednostavljenje pravila, podrška malim i srednjim poljoprivrednicima te područjima s prirodnim ograničenjima. Izraženo je nezadovoljstvo uvođenjem dezalkoholiziranih vina. Raspravljalo se i o reformi ZPP-a, novim genetskim tehnikama, potporama u ribarstvu te bilateralnim odnosima sa Slovenijom.

29.05.2021 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	poljoprivreda, EU fondovi, poljoprivredna politika, prirodne katastrofe
Izdvojeni datumi:	2021-05-26T00:00:00Z, 2021-05-27T00:00:00Z, lipanj 2021
Datum:	26.5.2021. 0:00:00
Kategorije:	poljoprivreda, EU fondovi, poljoprivredna politika, prirodne katastrofe
	Agrifish, ZPP, dobrobit životinja, mraz, voćarstvo, pčelarstvo, dezalkoholizirana vina, novi genomske tehnike, WTO, ribarstvo, Program ruralnog razvoja, nefair trgovačke prakse, označavanje hrane, sljedivost hrane, ekološka poljoprivreda, digitalizacija, pametna sela, održivo gospodarenje šumama, mala plava riba

Na Agrifishu zatražena dodatna sredstva za dobrobit životinja i sektore pogođene mrazom

Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, održanom 26. i 27. svibnja 2021. u Bruxellesu, Hrvatsku su predstavljali ministrica poljoprivrede Marija Vučković, državni tajnik Tugomir Majdak i ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić, uz članove Stalnog predstavništva RH pri EU. Pri raspravama hrvatska delegacija je još jednom naglasila potrebu za očuvanjem maksimalne fleksibilnosti u okviru novog ZPP-a, založila se za pojednostavljenje pravila, male i srednje poljoprivrednike i područja s prirodnim ograničenjima te je izrazila nezadovoljstvo zbog uvođenja kategorije dezalkoholiziranih vina i dodatno zatražila potporu za sektore voćarstva i pčelarstva zbog značajnih šteta uzrokovanih mrazom na voćnjacima, pčelinim zajednicama i medonosnom bilju, kao i dodatna sredstva za mjere PRR-a koje uključuju dobrobit životinja.

Najveći dio vremena bio je posvećen raspravi o ZPP reformskom paketu i preostalim otvorenim pitanjima iz sve tri uredbe iz reformskog paketa ZPP-a s ciljem postizanja političkog dogovora s Europskim parlamentom. Nakon 40 sati gotovo neprekidnih pregovora zaključeno je kako su još uvijek prisutne značajne razlike između stajališta dvaju institucija te je odlučeno da je optimalno rješenje obustaviti pregovore na nekoliko tjedana te ponovno pokušati u lipnju.

Ministrica Vučković je naglasila da je za postizanje političkog dogovora potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu u odnosu na zelenu ambiciju ZPP-a, vodeći pritom računa o održivosti poljoprivredne proizvodnje i osiguravanju dovoljne količine hrane (socijalni i gospodarski aspekti održivosti ne smiju biti zanemareni zbog većeg fokusa na doprinos poljoprivrede borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju okoliša). U skladu s pozicijom koju je Hrvatska imala od početka pregovora, još jednom je istaknuta potrebu očuvanja maksimalne fleksibilnosti za države članice kako bi se izbjegao rizik povezan s mogućim gubitkom sredstava, a koji se izrazito povećava uvođenjem novih elemenata zelene arhitekture, posebno eko shemama.

Po pitanju uvjetovanosti odnosno poštivanju pravila dobre poljoprivredno okolišne prakse, hrvatska delegacija je naglasila važnost zadržavanja postojećih izuzeća za mala poljoprivredna gospodarstva, kao što je slučaj i u trenutnom programskom razdoblju.

Pored zalaganja za male i srednje velike poljoprivrednike te inzistiranja na pojednostavljenju pravila, Hrvatska se posebno založila oko budućeg tretmana područja s prirodnim ograničenjima. Ističući važnost daljnjih ulaganja u ova područja, gdje je poljoprivreda često jedini izvor prihoda domicilnog stanovništva, ministrica je predstavila dokument i predvodila inicijativu koju je podržalo 12 država članica, uključujući Francusku i Njemačku.

Od ostalih pitanja iz područja reforme ZPP-a, naglašeno je nezadovoljstvo Hrvatske zbog uvođenja kategorije dezalkoholiziranih vina u okvir Uredbe o zajedničkim organizacijama tržišta poljoprivrednih proizvoda, ističući da se time dovodi u pitanje reputacija visoko kvalitetnih europskih, a pritom i hrvatskih vina.

Pri razmjeni mišljenja o „Studiji o statusu novih genomskih tehnika“ Europske komisije, hrvatski predstavnici su iznijeli stav da je u sve razgovore oko osjetljive teme primjene novih genomskih tehnika potrebno uključiti cjelokupno društvo, a uz poštivanje načela primjene najboljeg i čestitog znanstvenog savjeta.

Delegacija Grčke je u ime nekoliko država članica dala informaciju na temu nedavnih šteta od mraza u poljoprivrednom sektoru, posebno na vinogradima i maslinicima. Ministrica Vučković podržala je inicijativu o potrebi aktivacije pomoći EU u obliku dodjele potpore pogođenim poljoprivrednim sektorima te pritom iznijela dosad prikupljene podatke o štetama u Hrvatskoj. Pored navedenih sektora dodatno je zatražila potporu za sektore voćarstva i pčelarstva zbog značajnih šteta uzrokovanih na voćnjacima, pčelinim zajednicama i medonosnom bilju.

Grupa država članica, među kojima su Hrvatska, Španjolska i Francuska izvijestile su o WTO pregovorima vezanim uz potpore u ribarstvu. Hrvatska je podržala promoviranje WTO sporazuma o potporama u ribarstvu koji bi trebao priznati napore i postignuća Zajedničke ribarstvene politike u održivom gospodarenju resursima te poštivati posljednju reformu Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Pritom je potrebno voditi računa o tretmanu gorivo za ribolov, uključujući i porezna izuzeća te tijekom pregovora, uzeti u obzir sve potencijalne nuspojave koje bi sporazum mogao donijeti.

Na marginama sastanka AGRIFISH Vijeća, ministrica Vučković održala je i niz bilateralnih sastanaka, od kojih ističemo susret sa slovenskim ministrom Jožom Podgoršekom te v.d. glavnog direktora Opće uprave za poljoprivredu EK (DG AGRI), Mihailom Dumitruom.

Ministar Podgoršek iznimno je pozitivno govorio o dojmovima koje je Hrvatska ostavila s obzirom na izvanredne okolnosti u kojima se to predsjedavanje održalo usred krize uzrokovane COVID-19 pandemijom te zaključio kako ono predstavlja uzor svim daljnjim predsjedništvima. Sa svoje je strane Hrvatska ponudila svu pomoć u smislu dijeljenja iskustava i podrške budućem predsjedništvu. Potvrđeni su dobrosusjedski odnosi i zajednički interesi u području tretmana nepoštenih trgovačkih praksi, označavanja i sljedivosti hrane, promocije ekološke poljoprivrede, digitalizacije te koncepta pametnih sela. Istaknuta je i privrženost obje države pitanju održivog gospodarenja šumama, a u kontekstu skore objave Strategije EU za šume, što će se dogoditi tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem koje započinje za nešto više od mjesec dana. Ministrica Vučković je naznačila hrvatske interese u području gospodarenja ribljim fondom u Jadranu i pritom posebno naglasila inzistiranje na dužem razdoblju prilagodbe u odnosu na Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu.

Sastanak s predstavnicima EK iskorišten je prvenstveno za raspravu o izmjenama trenutnog Programa ruralnog razvoja i zahtjevu RH za povećanjem sredstava dostupnih poljoprivrednicima uključenim u provedbu mjera koje se tiču dobrobiti životinja. Iskorištena je i prilika za dodatno pojašnjenje hrvatskih stavova oko reforme ZPP-a.