Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za procjenu potreba
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1398
Na temelju članka 241. stavka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine« broj 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) ministar donosi
PRAVILNIK
O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA
PRVI DIO
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se jedinstvena metodologija za procjenu potreba (u dalje u tekstu: jedinstvena metodologija) temeljem koje se izrađuje socijalni plan.
(2) Smjernice za izradu jedinstvene metodologije sastavni su dio ovog Pravilnika.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 2.
Jedinstvenu metodologiju čine:
– procjena potreba
– ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
– evaluacija i praćenje socijalnog plana.
DRUGI DIO
JEDINSTVENA METODOLOGIJA
Članak 3.
Procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Članak 4.
(1) Elementi procjene dostupnosti potreba su: prevalencija socijalnih rizika, postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga.
(2) Procjena dostupnosti rezultirat će utvrđivanjem razlike između postojećeg i očekivanog broja korisnika socijalnih usluga, a temeljem prevalencije socijalnih rizika.
Članak 5.
(1) Prevalencija socijalnih rizika obuhvaća prikupljanje statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(2) Podaci se prikupljaju na Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(3) Obrazac 1. iz stavka 2. ovog članka sadrži:
– podatke iz popisa stanovništva (stanovništvo 0 – 19 godina, stanovništvo 0 – 24 godine, stanovništvo 20 – 64 godine, stanovništvo 65 i iznad 65 godina)
– ulazne podatke za ponderiranje na razini jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (prevalencija invaliditeta, stopa rizika od siromaštva, udio romske populacije)
– podatke iz statističkih izvješća područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
– podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
– podatke ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i
– druge dostupne podatke.
(4) Obrazac 1. iz stavka 2. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 6.
(1) Nakon prikupljenih podataka iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika, pristupa se izračunu prevalencije socijalnih rizika uporabom Obrasca 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 2. iz stavka 1. ovog članka sadrži sljedeće podatke:
– prevalencija rizika s kojim se suočavaju građani na nacionalnoj razini
– broj građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba koristeći nacionalne podatke
– broj građana u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba temeljem podataka jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
– procjena broja djece u riziku 0 – 19 godina te djece i mladih u riziku 0 – 24 godine i
– građani u riziku u dobi od 20 – 64 godine i građani u riziku u dobi 65 i iznad 65 godina.
(3) Obrazac 2. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 7.
(1) Podaci o postojećem broju korisnika socijalnih usluga prikupljaju se putem Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga.
(2) Obrazac 3. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
– naziv pružatelja
– kontakt, e-adresa i adresa
– tip pružatelja (javna ustanova, organizacija civilnog društva, vjerska zajednica, privatni pružatelji, fizička osoba)
– područje djelovanja pružatelja usluga jedinica područne (regionalne) samouprave
– usluge (usluge propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, zakonom kojim se uređuje osobna asistencija, druge inovativne i projektno financirane usluge iz sustava socijalne skrbi, usluge u suradnji s drugim sustavima: zdravstvom, pravosuđem, sektorom rada i zapošljavanja, obrazovanjem i drugim, te druge usluge)
– broj korisnika na dan, dodatna razrada broja korisnika usluga
– geografsko područje na kojem se usluga pruža i
– postoji li licencija ili ne, ili je podnesen zahtjev.
(3) Obrazac 4. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
– naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
– kontakt osoba
– socijalni rizici (pokazatelji, broj djece i odraslih)
– broj korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja usluga.
(4) Obrasci 3. i 4. iz stavka 1. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) Na temelju prikupljenih podataka putem Obrazaca iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, uporabom Obrasca 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba izračunava se i prikazuje postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga te razlika.
(2) Obrazac 5. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o:
– broju građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba razvrstane prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe
– postotku građana u riziku u potrebi za socijalnom uslugom prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe
– očekivanom broju korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom) prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe
– postojećem broju korisnika usluga prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe i
– razlici između broja očekivanog i postojećeg broja korisnika prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe.
(3) Obrazac 5. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 9.
(1) Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga.
(2) Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci putem:
– Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
– Obrasca 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba
– Obrasca 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
– Obrasca 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
(3) Sadržaj Obrasca 3. propisan je u članku 7. stavku 2. ovoga Pravilnika.
(4) Obrazac 6. iz stavka 2. ovog članka sadrži podatke o:
– nazivu jedinice lokalne samouprave
– broju pružatelja socijalnih usluga u jedinici lokalne samouprave
– vrstama socijalnih usluga koje se pružaju
– vrstama korisničkih skupina kojim se usluge pružaju
– sredstvima financiranja pružatelja usluga i
– procjeni stanja putem anketnog upitnika na skali od 5 stupnjeva na području jedinice lokalne samouprave.
(5) Obrazac 7. iz stavka 2. ovog članka sadrži 12 pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, s ciljem izrade projekcije potreba, analize socijalnih usluga i analize pružatelja socijalnih usluga.
(6) Obrazac 8. iz stavka 2. ovog članka sadrži 11 pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima predstavnika korisničkih skupina.
(7) Obrasci iz stavka 2. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Članak 10.
(1) Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine utvrđuju se na temelju podataka koji se prikupljaju putem Obrasca 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine, a obuhvaćaju specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za područje jedinica regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 9. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
– posebni cilj (ciljevi prate strateško usmjerenje na razini jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba)
– pokazatelj ostvarivosti cilja (mjerljivi pokazatelj dostupnosti socijalnih usluga i pokrivenosti socijalnim uslugama, odnosno kapaciteta pružatelja socijalnih usluga) i
– mjere (vidljivi rezultat kojim se ostvaruju ciljevi te za koje su određeni indikatori realizacije mjere, aktivnosti, nositelji/sunositelji aktivnosti, i izvori financiranja).
(3) Obrazac 9. iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio socijalnog plana i ovoga Pravilnika.
(4) Za usluge koje su propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi na Obrascu 9. iz stavka 1. ovoga članka, u rubrici »izvori financiranja« jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba dužni su procijeniti potrebe (broj korisnika i naziv socijalnih usluga) za socijalnim uslugama koje će biti podloga za izradu Odluke o mreži socijalnih usluga.
Članak 11.
(1) Praćenje i evaluacija socijalnog plana u nadležnosti je jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Praćenje i evaluacija obuhvaća praćenje mjere i ostvarenost posebnih ciljeva, što se ostvaruje putem indikatora realizacije mjere i pokazatelja ostvarenosti cilja iz Obrasca 8. iz članka 8. stavka 1. ovog Pravilnika.
(3) Praćenje i evaluacija mjera provodi se na godišnjoj razini, a ciljeva i mjera na trogodišnjoj razini.
TREĆI DIO
SOCIJALNI PLAN
Članak 12.
(1) Socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.
(2) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba predlaže Savjet za socijalnu skrb, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba za razdoblje od tri godine.
(3) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba javno je dostupan, a objavljuje se na mrežnoj stranici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(4) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su socijalni plan dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u obliku prikladnom za daljnju elektroničku obradu.
Članak 13.
Skup podataka koji sadrži socijalni plan propisan je na Obrascu 10. Predložak za tekst socijalnog plana, koji se nalazi u prilogu i sastavni je dio ovog Pravilnika.
ČETVRTI DIO
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/23-01/13
Urbroj: 524-09-02-02/7-23-8
Zagreb, 11. srpnja 2023.
Ministar
Marin Piletić, v. r.
Obrazac 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji
PODACI IZ POPISA STANOVNIŠTVA
| UKUPAN BROJ STANOVNIKA | |
| STANOVNIŠTVO 0 – 19 GODINA | |
| STANOVNIŠTVO 0 – 24 GODINE | |
| STANOVNIŠTVO 20 – 64 GODINE | |
| STANOVNIŠTVO 65 I IZNAD 65 GODINA | |
PODACI POTREBNI ZA PONDERIRANJE NA RAZINI ŽUPANIJE
| ULAZNI PODACI ZA PONDERIRANJE | | UMNOŽAK S KOJIM SE MULTIPLICIRA BROJ GRAĐANA U RIZIKU |
| – Prevalencija invaliditeta (HZJZ) | | Prevalencija invaliditeta u županiji/prevalencija invaliditeta u RH = |
| – Stopa rizika od siromaštva (preporuka Mapa siromaštva za razinu JLS i Županije) | | Stopa rizika od siromaštva u županiji/stopa rizika od siromaštva u RH = |
| – Udio romske populacije (DZS) | | Udio romske populacije u županiji/udio romske populacije u RH = |
PODACI IZ STATISTIČKIH IZVJEŠĆA PODRUČNIH UREDA HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD
| Broj djece čija se prava krše | |
| Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta | |
| Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere | |
| Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni | |
| Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik | |
| Broj odraslih osoba pod skrbništvom u dobi 20 – 64 godina, te broj odraslih osoba pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik | |
| Broj osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključiti korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti) | |
| Broju osoba s intelektualnim teškoćama, oštećenjima sluha i vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi | |
PODACI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
| Broj djece s invaliditetom (0 – 19) | |
| Broj odraslih osoba s invaliditetom (20 – 64) | |
| Broj djece (u dobi 0 – 19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja. | |
| Prosječan broju pacijenata u dobi od 20 – 64 godina u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja | |
| Broj osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40 – 48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 20 – 64 g.) | |
| Prosječan broju pacijenata u dobi od 65 i više godina u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja | |
| Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 65 g. i stariji od 65 g.) | |
| Broj osoba starijih u dobi od 65 i iznad 65 godina oboljelih od demencije | |
| Broj pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima/alkoholom | |
| Broj hospitaliziranih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola) | |
| Broj maloljetnih rodilja u županiji | |
| Broj prvorotkinja | |
MUP
| Broj djece bez pratnje zatečene na području županije | |
| Broj prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji | |
| Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije | |
DRUGO (UKOLIKO SU PODACI DOSTUPNI)
| Stopa siromaštva u županiji i stopa dječjeg siromaštva | |
| Udio građana u teškoj materijalnoj deprivaciji u županiji | |
| Udio građana u prehrambenoj deprivaciji u županiji | |