Odluka o donošenju Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom

Odluka o donošenju Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

2309

Na temelju članka 11. stavka 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. listopada 2020. donijela

ODLUKU

O DONOŠENJU PRVOG PROGRAMA MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

I.

Donosi se Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Prvi program iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke.

II.

Zadužuje se Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da o donošenju ove Odluke izvijesti nositelje provedbe Prvog programa mjera iz točke I. stavka 1. ove Odluke.

III.

Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/20-04/294

Urbroj: 50301-05/20-20-2

Zagreb, 29. listopada 2020.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRVI PROGRAM MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

1. PREDMET PROGRAMA MJERA

Ovim Programom mjera (u daljnjem tekstu: Program) se, u skladu s odredbama članaka 11. i 12. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije (»Narodne novine«, broj 102/2020, u daljnjem tekstu: Zakon), utvrđuju mjere obnove zgrada koje se odnose na obnovu zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

1.1. UVODNI DIO

Potres u Zagrebu i okolici dogodio se 22. ožujka 2020. i to u 6 sati i 24 minute magnitude M=,5 po Richteru, te idući u 7 sati i 1 minutu magnitude M=0 po Richteru, a seizmička aktivnost u široj okolici grada nastavlja se tako da je do 12. kolovoza Seizmološka služba, pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zabilježila na području Grada Zagreba 2047 potresa. Potres je bio jačine 5,5 stupnjeva po Richteru – znatno manje od potresa iz 1880. godine, ali i manje od potresa magnitude 6,5 po Richteru koji se prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske i grada Zagreba mogao dogoditi.

Većina zgrada starijih od 100 godina u centru grada Zagreba su znatno oštećene, a neke zgrade koje nemaju značaj graditeljske baštine morat će se srušiti jer obnova tako slabe konstrukcije nije isplativa. Olakotna okolnost je da se potres dogodio u nedjelju, u ranim jutarnjim satima kada su bile prazne ulice, škole, vrtići, javne ustanove, pa je ovaj puta potres prošao uz minimalne ljudske žrtve. Materijalna šteta je značajna, ali na sreću većina oštećenih građevina može se obnoviti i rekonstruirati kako bi zadovoljile protupotresne propise i izdržale i jače potrese od prethodnog.

U dijelu potresom zahvaćenih obiteljskih kuća također su nastala znatna oštećenja zbog kojih je jedan dio obiteljskih kuća trenutno neupotrebljiv pa je dio stanovništva smješten u privremeni smještaj.

Ovaj potres je potvrdio da bi u slučaju da Zagreb pogodi potres magnitude preko 6.0 po Richteru, koji je nažalost moguć za područje grada Zagreba i okolice, posljedice bile katastrofalne. S obzirom na trenutno stanje, značajan dio bolnica, škola, vrtića, kazališta, crkava, muzeja, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća bili bi urušeni do temelja. Preveliki vremenski razmaci između katastrofalnih potresa (cca 1,5 stoljeće) omogućili su da je olako zaboravljena potreba prikladne rekonstrukcije starih zgrada za njihov učinkoviti odgovor djelovanju potresa tako da je aseizmička gradnja novih i obnova starih građevina svakako jedan od važnih prioriteta budućeg razdoblja.

Ovim Programom razrađuje se Zakonom propisan postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih u potresu, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i zbrinjavanje osoba pogođenih nepogodom.

Prema Zakonom propisanom postupku postavljen je uvjet da konstrukcije javnih zgrada budu pouzdane i kod potresa većih i razornijih magnituda čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna jer se želi u budućnosti smanjiti moguća stradavanja, materijalnu štetu i gubitke ljudskih života.

Minimalno potrebna razina tehničke dokumentacije definira se uvažavajući propise kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja i inspekcijski nadzor građenja te posebne propise koji utječu na propisivanje ili određivanje uvjeta za gradnju građevina. Ishođenje građevinske dozvole za izvođenje radova obnove zgrada nakon potresa nije predviđeno s obzirom da se radi o organiziranoj obnovi u kontroliranim uvjetima, ali se određuje potreba provođenja stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke i po potrebi drugih tehničkih struka, te koordinatora za provedbu obnove po određenim tipovima zgrada (koordinator za javne zgrade, za višestambene, poslovne i stambeno-poslovne zgrade te koordinator za obiteljske kuće) i područjima obnove. Kako bi se proces obnove što brže realizirao, potrebna je tijesna suradnja s konzervatorskom strukom tijekom projektiranja ukoliko se radi o zgradama koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, kao i u slučaju bilo kakve nejasnoće vezano za povijesne građevine i njihova obilježja unutar kulturno-povijesne cjeline. U procesu cjelovite obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim propisanim zadaćama i kompetencijama.

Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban međusobno usklađen inženjerski pristup, s naglaskom na protupotresnu otpornost, kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu.

Očekuje se uključivanje u proces obnove brojnih ovlaštenih inženjera i arhitekata koji će korištenjem modernih inženjerskih metoda iznaći optimalna rješenja za svaki konkretni slučaj, uvažavajući tehničke, organizacijske i troškovne aspekte obnove, te ispravno konstruirati građevine sigurne na potres. Stručnjaci i znanstvenici koji prate i razvijaju najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu te izvođači radova od kojih se očekuje uvažavanje svih tehnoloških rješenja, kao i uključivanje modernih tehnologija tamo gdje se to pokaže razumnim i ekonomičnim, dat će doprinos brzom povratu zgrada oštećenih ovim potresom u punu funkciju, sve uz uvažavanje zaštite kulturnih dobara.

Organizirana obnova prema Zakonu ima primarni i kratkoročni cilj osigurati zdravlje i živote ljudi koji oštećene zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj blizini kao i spriječiti nastajanje daljnjih šteta, te sekundarni odnosno dugoročni cilj koji se odnosi na cjelovitu obnovu zgrada i urbanu obnovu Grada Zagreba.

1.2. POJMOVI

Osnovni pojmovi u smislu Zakona definirani su člankom 3. Zakona.

Osim u Zakonu definiranih pojmova u ovom Programu koriste se i sljedeći pojmovi:

Konstrukcija je sklop konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata zgrade koji moraju biti mehanički otporni i stabilni kako bi se osigurala otpornost, uporabljivost i trajnost zgrade.

Dimnjak je nekonstrukcijski element zgrade, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala, koji služi za siguran i neometan odvod dimnih plinova, nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje, u vanjsku atmosferu.

Konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi zgrade imaju značenje određeno Tehničkom propisom za građevinske konstrukcije (»Narodne novine«, broj 17/17 i 75/20, u daljnjem tekstu: Tehnički propis).

Sredstva za konstrukcijsku obnovu, odnosno gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, te uklanjanje uništenih zgrada uključuje: projektiranje, kontrolu projekata, stručni nadzor, izvođenje, operativnu koordinaciju i tehničko-financijsku kontrolu projekta.

1.3. NAČINI OBNOVE U POTRESU OŠTEĆENIH ZGRADA

Prema članku 16. Zakona oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine:

1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata

2. popravkom konstrukcije

3. pojačanjem konstrukcije

4. cjelovitom obnovom konstrukcije

5. cjelovitom obnovom zgrade,

i to uz poštivanje sljedećih načela:

1. obnova oštećenih zgrada obavlja se odjednom ili u fazama

2. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako Zakonom nije propisano drukčije. Opisana konstrukcijska obnova zgrade uključuje: pripremne radove, radove demontaže i rušenja, zemljane radove, radove na obnovi konstrukcije zgrade, građevinske radove uz instalacije, završne zidarske radove, izolaterske radove na razinu prije potresa, krovopokrivačke radove, limarske radove, podne podloge, elektroinstalaterske radove, instalacije vodovoda i kanalizacije te instalacije grijanja i klimatizacije.

3. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade ako to zatraži njezin vlasnik, odnosno njezini suvlasnici te ako se obvežu podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove iz prethodne točke i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje (npr. bankovnu garanciju).

4. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, osim završnih zidarskih radova

5. poslovni prostori i drugi posebni dijelovi višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade do potpune građevinske uporabljivosti. Navedena razina obnove osim konstrukcijske obnove zgrade uključuje i završne građevinske radove bez ugradnje specijalističke opreme koja je potrebna za uporabu zgrade neke posebne namjene (npr. školske ploče, laboratorijska oprema medicinska oprema i sl.).

6. oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade

7. popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave.

Tijekom izrade elaborata ocjene postojećeg stanja i izrade projekata obnove ovlaštene osobe koje izrađuju elaborate/projekte (projektanti) obvezne su konzultirati se s vlasnicima/suvlasnicima oštećenih zgrada i prema potrebi s provoditeljem tehničko-financijske kontrole projekta.

Obnova konstrukcije zgrade provodi se u skladu s člankom 17. Zakona prema razinama obnove građevinskih konstrukcija iz Priloga III. Tehničkog propisa, kako slijedi:

Razina 2 – popravak konstrukcije

Razina 3 – pojačanje konstrukcije

Razina 4 – cjelovita obnova konstrukcije.

Razine obnove su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek te inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog inženjerskog saveza. U izradi razina obnove korištena su osim stručnih znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama.

Sukladno članku 17. stavku 2. Zakona, vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje pojačanja konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, ako se obvežu podmiriti razliku troškova koji zbog toga nastanu i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.

Svaka zgrada obnovljena prema Zakonu će sukladno Zakonu imati seizmički certifikat zgrade koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa. Do razrade seizmičkog certifikata zgrade, za svaku obnovljenu zgradu prema Zakonu projektant u projektnoj dokumentaciji treba dati ocjenu potresne otpornosti zgrade kojom se iskazuje omjer proračunske potresne otpornosti konstrukcije i potresne otpornosti konstrukcije prema nizu HRN EN 1998 i pripadnim nacionalnim dodacima.

1.4. UKLANJANJE I GRADNJA NOVE OBITELJSKE KUĆE

Obnova zgrada koja se provodi njihovim uklanjanjem i gradnjom novih obiteljskih kuća, provodi se uz poštivanje sljedećih parametara:

1. odluka o obnovi gradnjom nove obiteljske kuće može se donijeti za obiteljske kuće koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća. Takva odluka se donosi nakon tehničko-financijske kontrole predloženog rješenja obnove.

2. uklanjanje uništene zgrade provodi se uz suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika zgrade, u skladu s projektom za uklanjanje zgrade. U slučaju uklanjanja zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

3. odluka o obnovi donosi se uz poštivanje kriterija utvrđenih ovim Programom u odnosu na veličinu za izgradnju nove obiteljske kuće

4. u odluci o obnovi zgrade određuje se Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, koji je izrađen u skladu kriterijima utvrđenim ovim Programom.

Ovim se Programom utvrđuje dokumentacija potrebna za provođenje postupaka povezanih s obnovom oštećenih zgrada.

1.5. PROVEDBA POSTUPKA JAVNE NABAVE ZA SUDIONIKE U OBNOVI

Odabir ugovaratelja (dalje u tekstu: sudionik u obnovi) u procesu obnove u potresu oštećenih zgrada (projektanata, revidenata, operativnih koordinatora i provoditelja tehničko-financijske kontrole projekata) Fond provodi u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 120/16) i ovim Programom. Prema članku 58., stavak 2. Zakona, dok se ne osnuje Fond, navedene postupke će provoditi Ministarstvo.

Prije pokretanja postupka javne nabave za usluge projektiranja, kontrole projekata, operativne koordinacije i provođenja tehničko-financijske kontrole projekata naručitelj će provesti analizu tržišta. Analiza tržišta provodi se na način da se objavi poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u obnovi. Poziv se objavljuje u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o planovima i zahtjevima u vezi s nabavom. Analiza tržišta će se provesti općim pozivom, kako bi se dobio preliminarno popis zainteresiranih sudionika, a nakon analize tržišta će se objaviti dokumentacija o nabavi, za sklapanje neobvezujućeg okvirnog sporazuma. U okviru poziva za sklapanje neobaveznog okvirnog sporazuma provodi se raščlamba predmeta nabave po zonama i vrstama zgrada. Nakon provedenog sklapanja navedenih sporazuma, pristupa se mini-nadmetanjima, s obzirom da je prema prethodno sklopljenim sporazumima više gospodarskih subjekata moguće zainteresiranih za izradu konkretne tehničke dokumentacije za obnovu (sukladno Pravilniku o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove).

Uzimajući u obzir rezultate istraživanja tržišta i iskazanog interesa Fond provodi postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata koji ne obvezuje na sklapanje pojedinačnih ugovora, te u kojem nisu utvrđeni svi uvjeti za sklapanje ugovora (»mini nadmetanje« 153. stavak 4. točka 3. Zakon o javnoj nabavi).

Odabir sudionika u procesu obnove u potresu oštećenih zgrada, za sudionike u obnovi (projektanata, revidenata, operativnih koordinatora i provoditelja tehničko-financijske kontrole projekata) Fond provodi u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i ovim Programom.

Javna nabava za usluge projektiranja, kontrole projekata, operativne koordinacije i provođenja tehničko-financijske kontrole projekata provodi se na način da se raspisuje poziv za istraživanje tržišta kojim sudionici u obnovi iskazuju interes za sudjelovanje u obnovi. Poziv se objavljuje u svrhu provedbe ovoga Programa i stvaranja liste sudionika u obnovi koji će pod propisanim uvjetima pružati usluge projektiranja, kontrole projekata, operativne koordinacije i provođenja tehničko-financijske kontrole projekata.

Na temelju rezultata iskazanog interesa Fond provodi postupak javne nabave s neobvezujućim okvirnim sporazumom.

Sve relevantne informacije vezane uz provedbu obnove zgrada oštećenih potresom predviđeno je kontinuirano objavljivati na elektroničkoj platformi vezano za obnovu ili na mrežnim stranicama Ministarstva. Informacije će uvijek biti ažurne, transparentne i potpune.

2. LOKACIJA PODRUČJA NA KOJEM SE PROVODE MJERE OBNOVE ZGRADA

Lokacija područja na kojem se provode mjere obnove zgrada po ovom Programu je područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, pogođeno potresom, određena je Zakonom.

3. PODJELA LOKACIJE PODRUČJA NA KOJEM SE PROVODE MJERE NA ZONE

Ukupno je u Gradu Zagrebu na dan 15. lipnja 2020. godine prijavljeno 5487 oštećenih zgrada kategorija uporabljivosti: neuporabljivo zbog vanjskih utjecaja, neuporabljivo zbog oštećenja, privremeno neuporabljivo – potreban detaljni pregled i privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije (napomena: podaci prema dopisu Grada Zagreba s naznakom da će podatke pročistiti do kraja 2020.).

U Krapinsko-zagorskoj županiji je na dan 15. lipnja 2020. godine ukupno prijavljeno 81 oštećenih zgrada, a u Zagrebačkoj županiji 40 oštećenih zgrada kategorija uporabljivosti: neuporabljivo zbog vanjskih utjecaja, neuporabljivo zbog oštećenja, privremeno neuporabljivo – potreban detaljni pregled i privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije.

Lokacija područja provedbe Zakona podijelit će se na zone obuhvata obnove koje su uvjetovane organizacijsko-tehničkim parametrima ovoga Programa, namjenom i stupnjem oštećenja zgrada te teritorijalnom podjelom područja obnove.

Prikaz broja prijava oštećenih zgrada po gradskim četvrtima Grada Zagreba (na dan 15 . lipnja 2020. g.)

izvor: https://gdi-training.maps.arcgis.com/apps/MapSeries/index.html?appid3cdcb59f1246f7b4b1abd7275f9712

4. ANALIZA ZATEČENOG STANJA I NASTALE ŠTETE TE PREDVIĐANJE MOGUĆIH DALJNJIH ŠTETNIH POSLJEDICA S PROCJENOM ŠTETA

4.1. OPIS ŠTETA NA ZGRADAMA

U organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Civilne zaštite Grada Zagreba s velikom pomoći Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Državnog inspektorata, u organizaciji, timovi građevinskih stručnjaka volontera započeli su, u situaciji trenutne epidemije uzrokovane širenjem bolesti COVID-19 i propisanim mjerama zaštite Stožera civilne zaštite, s brzim pregledima oštećenih zgrada na terenu u cilju utvrđivanja stupnja oštećenja zgrada u odnosu na zaštitu života i imovine, odnosno određivanja je li zgrada uporabljiva, neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva. Građevinski stručnjaci pregledom na terenu, na temelju uočenih oštećenja, procjene ponašanja konstrukcije u slučaju ponovljenog potresa i procjene rizika, dodjeljuju jednu od ponuđenih kategorija uporabljivosti. Ocjena se može odnositi na cijelu zgradu ili na pojedini dio zgrade, a pregled ne uključuje pregled instalacija niti statički elaborat zgrade.

Preliminarnim vizualnim pregledima zgrada te označavanjem uporabljivosti zgrada (zelena, žuta i crvena boja), svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade, a sve usklađeno s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-98.

Prema klasifikaciji uporabljivosti, oštećene zgrade su razvrstane u šest kategorija:

(1) N1 – Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova susjedne građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi.

(2) N2 – Neuporabljivo – zbog oštećenja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova oštećene građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi (posebice s obzirom na veliki broj ponavljanja potresa).

(3) PN1 – Privremeno neuporabljivo (u potpunosti ili djelomično) – potreban detaljan pregled. Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja. Nosivost zgrade je djelomično narušena. Ne preporučuje se boravak u zgradi, odnosno građani u takvoj zgradi borave na vlastitu odgovornost. Kraći boravak u zgradi je moguć, uz savjete građevinskog stručnjaka koji se odnose na potrebne mjere i ograničenje boravka. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti.

(4) PN2 – Privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije (upotrebljiva nakon kratkoročnih intervencija). Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja, ali se ne može upotrebljavati zbog potencijalne opasnosti urušavanja pojedinih elemenata sa same zgrade. Građevinski stručnjak utvrđuje hitne mjere intervencije i daje upute korisnicima. Dok se ne provedu mjere, zgrada ili njezin dio nije uporabljiv (primjerice krovište). Privremena neupotrebljivost može se odnositi samo na neke dijelove (jedinice) građevine.

(5) U1 – Uporabljivo bez ograničenja – Zgrada se može upotrebljavati. Zgrada nema oštećenja ili ima mala oštećenja koja ne predstavljaju opasnost za nosivost i uporabljivost zgrade.

(6) U2 – Uporabljivo s preporukom – zgrada se može upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima gdje postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se može koristiti bez ograničenja.

U postupku izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada provest će se detaljni pregled zgrade (što uključuje vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije i po potrebi istražne radove) te će način obnove oštećenih zgrada ovisiti o ocjeni projektanta.

4.2. TIPOLOGIJA OŠTEĆENJA

Prema preliminarnim informacijama timova inženjera koji su nakon potresa pregledali zgrade i uporabljivosti istih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, vidljiva je tipologija konstrukcijskih oštećenja, te se uglavnom radi o:

a) otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti nekonstrukcijskih elementa (dimnjaci, fasadni ukrasni elementi i sl.) koji svojim padom nanose oštećenja na pokrovu i omogućavaju prodor vode i daljnja oštećenja ili direktno oštećuju konstrukcijske elemente

b) otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcijskih elemenata koji u bitnome ugrožavaju stabilnost zgrade (zabatni zidovi, nadozidi, zidani stupovi, dijelovi zidova između/ispod prozora, svodovi, stropovi, stubišta i sl.). Među te elemente ubrajaju se i oštećena krovišta koja nerijetko zbog urušavanja pojedinih nosivih zidova (koji su nosili drvene grede) postaju nestabilna.

c) kod pojedinih zgrada upitna je mehanička otpornost i stabilnost u cijelosti.

4.3. STRUKTURA OŠTEĆENIH ZGRADA – KATEGORIJA UPORABLJIVOSTI

Sukladno usvojenim kategorijama uporabljivosti oštećenih zgrada u potresu u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji te Zagrebačkoj županiji, na dan 15. lipnja 2020. godine, a prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo te podacima Grada Zagreba iz dopisa pod KLASA: 361-01/20-001/191, URBROJ: 251-13-71-2/001-20-72 od 17. kolovoza 2020. godine, ukupno je pregledano i označeno 24.997 zgrada.

Grad Zagreb

Prema metodologiji Građevinskog fakulteta iz Zagreba (Hrvatski centar za potresno inženjerstvo), u Gradu Zagrebu ukupno je pregledano 24.078 zgrada, od čega označeno kao:

– Neuporabljivo (crvena oznaka) 1.272 zgrada (5,28%)

– Privremeno neuporabljivo (žuta oznaka) 4.814 zgrada (19,99%)

– Uporabljivo (zelena oznaka) 17.992 zgrada (74,72%)

Krapinsko-zagorska županija

Prema podacima o oštećenjima u Krapinsko-zagorskoj županiji, ukupno je pregledano 409 zgrada (uglavnom obiteljskih kuća), od čega označeno kao:

– Neuporabljivo (crvena oznaka) 28 zgrada (6,85%)

– Privremeno neuporabljivo (žuta oznaka) 53 zgrade (12,96%)

– Uporabljivo (zelena oznaka) 328 zgrada (80,19%)

Zagrebačka županija

Prema podacima o oštećenjima u Zagrebačkoj županiji, ukupno je pregledano 510 zgrada (uglavnom obiteljskih kuća i poslovnih zgrada), od čega označeno kao:

– Neuporabljivo (crvena oznaka) 11 zgrada (2,16%)

– Privremeno neuporabljivo (žuta oznaka) 29 zgrada (5,69%)

– Uporabljivo (zelena oznaka) 470 zgrada (92,15%)

4.4. PROCJENA ŠTETA OD POTRESA S PROCJENOM UKUPNIH TROŠKOVA OBNOVE

Prema provedenoj analizi i projekcijama troškova potresom oštećenih zgrada koju je proveo Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (»Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, pod klasa: 644-01/20-01/02, urbroj: 251-64-01-20-5, iz travnja 2020. godine) preliminarna procjena šteta na obiteljskim kućama, višestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama te zgradama javne namjene, za slučaj kada bi se provodile samo površinske («kozmetičke«) mjere obnove, ukupan trošak obnove bi iznosio oko 9,0 milijardi kuna, dok bi cjelovita obnova konstrukcije u svim zgradama iznosila oko 97,5 milijardi kuna. Uzimajući naprijed navedeno kao polazište za izradu procjene troškova obnove, ovisno o namjeni zgrada i predloženim razinama obnove, izrađeno je nekoliko varijanti procjene troškova obnove, koje uključuju direktni troškovi obnove za »roh-bau«. Indirektni troškovi obnove (uvjetovani iseljavanjem osoba i poslovanja iz prostora zahvata obnove) nisu obuhvaćeni ovom procjenom.

Također, u navedenoj Analizi dan je prikaz jediničnih cijena obnove (u EUR, bez PDV-a) za »roh-bau« po različitim razinama obnove zgrada po namjeni, a cijene su određene kao prosječne vrijednosti jediničnih troškova iz karakterističnih primjera sanacija zgrada koje su stručnjaci pojedinačno detaljno razrađivali.

Tablica 1.     Jedinične cijene obnove za višestambene i stambeno-poslovne zgrade (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.)

izvor: »Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.

Tablica 2. Jedinične cijene obnove za obiteljske kuće

izvor: »Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.

Tablica 3. Jedinične cijene obnove za javne zgrade – bolnice

izvor: »Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.

Tablica 4.     Jedinične cijene obnove za javne zgrade – škole, vrtići, fakulteti

izvor: »Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.

Tablica 5.     Jedinične cijene obnove za javne zgrade – kulturno povijesni, vjerski, crkve, sportske zgrade, ostale zgrade izvan kategorije

izvor: »Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.

Tablica 6. Jedinične cijene obnove za javne zgrade – ostalo

izvor: »Analiza i projekcija troškova potresom oštećenih građevina na području Grada Zagreba i okolice«, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, travanj 2020.

Stoga je varijanta obnove, koja pretpostavlja da se:

• višestambene, stambene, stambeno-poslovne, poslovne zgrade te zgrade javne namjene sa srednjim posljedicama sloma koje su lakše oštećene u potresu, obnavljaju na razinu 2,

• zgrade čija je potresna otpornost važna s obzirom na posljedice vezane s rušenjem razreda važnosti 3 (sportske građevine, kina, kazališta, muzeji, crkve, zgrade javne uprave koje nisu od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, zdravstvene ustanove manje važnosti, ljekarne, škole, vrtići, fakulteti te građevine, postrojenja i oprema za opskrbu i telekomunikacije), zgrade stambene, stambeno poslovne i poslovne namjene te zgrade javne namjene koje su teže oštećene u potresu se obnavljaju na razinu 3 i

• zgrade čija je cjelovitost tijekom i nakon potresa od važnosti za širu zajednicu razreda važnosti 4 (zdravstvene ustanove veće važnosti, građevine interventnih službi, zgrade javne uprave od vitalne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala) se obnavljaju na razinu 4,

prihvaćena kao optimalna opcija obnove, po kojoj se ukupna direktna financijska šteta potrebna za obnovu procijenjena je na cca. 42,0 milijarde kuna.

Razredi važnosti građevina preuzeti su iz norme HRN EN 1998-1 Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija – 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade (EN 1998-1:2004+AC:2009).

4.5. OPIS DALJNJIH ŠTETNIH POSLJEDICA

U potresom zahvaćenim zgradama nastala su oštećenja zbog kojih je stanovništvo djelomično evakuirano te smješteno u privremeni smještaj. Nastala oštećenja od potresa potrebno je obnoviti i dovesti zgrade u funkcionalno stanje kako bi zgrade bila primjerene za stanovanje i korištenje, te kako bi se u iste mogli vratiti njihovi korisnici ali čime bi se postigla i sigurnost za sve one koji se zateknu u blizini tih zgrada.

Budući da se radovi sanacije u pravilu izvode i po nekoliko mjeseci, za isto to razdoblje, ovisno o zahvatima na predmetnim zgradama, dijelu korisnika stanova treba osigurati odgovarajući privremeni smještaj.

Zgrade, ukoliko nisu na vrijeme privremeno zaštićene (konzervirane) a bile su u međuvremenu izložene djelovanju atmosferilija, za očekivati je da će se pojaviti određena naknadna građevinska oštećenja, a koja nisu postojala prilikom preliminarnog pregleda.

Nakon vrlo jakog potresa koji se dogodio 22. ožujka pa do 21. rujna 2020. Seizmološka služba, Geofizičkog odsjeka, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zabilježila je na području Grada Zagreba broj potresa prikazan u sljedećoj tablici i grafikonu.

Od posljedica dodatnih vibracija i novih potresnih opterećenja uzrokovanih naknadnim podrhtavanjima tla i dalje je ugrožena stabilnost zgrada te postoji opasnost od novih značajnijih i težih konstrukcijskih oštećenja zgrada, radi kojih može doći do djelomičnog ili potpunog otkazivanja konstrukcijskih i/ili nekonstrukcijskih elemenata zgrada, odnosno do naknadnog potpunog rušenja zgrada.

S obzirom na opseg i intenzitet nastalih posljedica od potresa te utjecajem svakodnevnog djelovanja atmosferilija na već ionako oštećene ili uništene zgrade, potrebno je u cilju zaštite građana i dodatnih materijalnih šteta hitno započeti s organiziranim aktivnostima obnove zgrada kako se dolaskom hladnijih mjeseci ne bi dodatno ugrozili njihovi životi i zdravlje te kako bi se spriječilo daljnje propadanje imovine i okoliša.

5. OPERATIVNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I NADLEŽNA TIJELA ZA IZVRŠENJE POJEDINIH MJERA

5.1. PROVEDBA OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA, POSLOVNIH ZGRADA, STAMBENO-POSLOVNIH ZGRADA I OBITELJSKIH KUĆA

Provedbu ovoga Programa prema šestom dijelu Zakona (članak 38. do članak 44.), tj. obnovu, odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske kuće na temelju odluke Ministarstva provodi Fond za obnovu, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke, odnosno izvođača. Ako vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koji na temelju odluke o obnovi sami obnavljaju zgradu, obnovu tih zgrada provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.

Sukladno navedenom, provedbu Zakona i ovog Programa operativno provode:

• Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

• Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)

• Grad Zagreb

• Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija (u daljnjem tekstu: Županije)

• Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Savjet)

• Ovlašteni arhitekti, ovlašteni inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Projektanti)

• Revidenti

• Operativni koordinatori

• Provoditelji tehničko-financijske kontrole projekta (u daljnjem tekstu: Provoditelj tehničko-financijske kontrole).

5.1.1. Ministarstvo

Sukladno odredbama Zakona i ovog Programa, Ministarstvo:

• redovito i u cijelosti informira javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prva na pristup informacijama te na mrežnoj aplikaciji Ministarstva redovito i u cijelosti unosi potrebne podatke iz kojih će se kvartalno objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove (članak 5. stavak 13. Zakona),

• u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu izrađuje prijedloge programa mjera, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama, a uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (članak 12. i 13. Zakona),

• sudjeluje u radu Stručnog savjeta za obnovu (članak 13. Zakona),

• obavlja administrativno-tehničke poslove Stručnog savjeta za obnovu (članak 14., stavak 8. Zakona),

• odlukom o isplati novčane pomoći za obnovu zgrade određuje iznos novčane pomoći nakon završene obnove (članak 36., stavak 3. Zakona),

• odlukom o isplati novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće određuje iznos novčane pomoći nakon završene obnove (članak 37., stavak 2. Zakona),

• donosi odluke o obnovi, odnosno uklanjanju zgrada, gradnji zamjenskih obiteljskih kuća, isplati novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, u skladu s ovim Programom s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje Ministarstvo utvrdi u postupku, (članak 39. Zakona),

• osigurava nekretnine u svrhu skladištenja građevnog otpada nastalog kao posljedica nepogode do njegove obrade (članak 44. Zakona),

• ako se za to pokaže potreba, Ministarstvo će kao investitor u ime i za račun Republike Hrvatske osigurati izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba iz članka 48. Zakona na području Grada Zagreba (članak 51. Zakona),

• donosi odluke o privremenom smještaju osoba pogođenih potresom u zgradama iz članka 51. stavka 1. Zakona (članak 52. Zakona)

• poduzimanje svih potrebnih radnji, uključujući i kupnju nekretnina, kako bi se osigurao smještaj državnim tijelima koja su koristila poslovne prostore i poslovne zgrade koje su oštećene u potresu (članak 54. Zakona),

• Ministarstvo ima pravo i obvezu iniciranja pokretanja postupaka te poduzimanja potrebnih mjera i radnji radi omogućavanja pokretanja postupaka uređenih posebnim propisima u svrhu utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji zgrada oštećenih ili uništenih nepogodom iz članka 1. stavka 1. Zakona, obnovljenih ili uklonjenih na temelju Zakona za koje se osnovano posumnja da su oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada, sudionika u gradnji (članak 55. Zakona),

• provodi, u roku od dvije godine od stupanja na snagu Zakona, naknadnu procjenu učinka Zakona,

• provodi upravni nadzor nad provedbom Zakona (članak 56. Zakona),

• odlukom, u skladu s ovim Programom mjera, određuje iznos novčane pomoći na pisani zahtjev upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, u slučaju izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, a čija je izrada započeta do stupanja na snagu Zakona (članak 57., stavak 4. Zakona),

• predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o prvom programu mjera iz članka 10. Zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona (članak 58. Zakona),

• priprema odgovarajuće obrasce za podnošenje zahtjeva za program obnove,

• priprema, evidentira i obrađuje pristigle zahtjeve za obnovu zgrada te na temelju istog donosi odluku o obnovi zgrada,

• prati utrošak financijskih sredstava i izvršenje ugovorenih rokova,

• sukladno izvješćima operativnih koordinatora prati ispunjenje Zakona i ovoga Programa te poduzima odgovarajuće mjere u slučajevima odstupanja od istoga,

• sastavlja i predaje odgovarajuća izvješća Vladi Republike Hrvatske,

• obavlja i druge poslove i poduzima druge radnje neophodne za provedbu Zakona i ovoga Programa.

5.1.2. Fond za obnovu

Sukladno odredbama Zakona i ovoga Programa, Fond:

• sudjeluje u radu Stručnog savjeta za obnovu (članak 13. Zakona),

• obavještava nadležno javnopravno tijelo da obnova na temelju Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje zgrade (članak 15. Zakona)

• obavještava nadležno javnopravno tijelo da gradnja zamjenske obiteljske kuće na temelju Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva ozakonjenja kuće (članak 27. Zakona),

• obavlja stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom (članak 38. Zakona),

• sukladno izvješćima operativnih koordinatora prati ispunjenje Zakona i ovoga Programa te poduzima odgovarajuće mjere u slučajevima odstupanja od istoga

• prati provedbu programa mjera obnove i o tome redovito izvještava Ministarstvo (članak 5. Zakona)

• redovito unosi podatke o obnovi u mrežnu aplikaciju eObnova (članak 5., stavak 13. Zakona)

• na temelju odluke Ministarstva provodi obnovu, odnosno uklanjanje, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača (članak 40. Zakona), a što obuhvaća:

• odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva i ovlaštenih arhitekata odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koji izrađuju projekte

• odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekata

• odabir izvođača

• odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja

• odabir provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta

• sklapanje i praćenje provedbe ugovora o poslovima iz naprijed navedenih točaka te unos podataka o obnovi u mrežnu aplikaciju Ministarstva

• preuzimanje zgrade od izvođača i predaju vlasniku, odnosno suvlasnicima zgrade zajedno s tehničkom dokumentacijom

• druge potrebne radnje.

Prema prijelaznim odredbama Zakona do osnivanja Fonda za obnovu sve poslove vezane za provedbu Zakona provodit će Ministarstvo.

5.1.3. Grad Zagreb

Sukladno odredbama Zakona i ovog Programa, Grad Zagreb:

• sudjeluje u sufinanciranju provedbe obnove prema Zakonu (članak 5., stavak 2. Zakona),

• provodi obnovu zgrada javne namjene za koje je vlasnik i/ili osnivač (članak 41. Zakona)

• redovito unosi podatke o obnovi u mrežnu aplikaciju eObnova (članak 5., stavak 13. Zakona)

• daje prethodna mišljenje na programe mjera (članak 11., stavak 3. Zakona),

• putem Zavoda za prostorno uređenje izrađuje Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba (članak 12. Zakona),

• sudjeluje u radu Stručnog savjeta za obnovu (članak 13. Zakona),

• osigurava nekretnine u svrhu skladištenja građevnog otpada nastalog kao posljedica nepogode do njegove obrade (članak 44. Zakona),

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba, koja se obnavlja na temelju Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, daje, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade (članak 45., stavak 1. Zakona),

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u obiteljskoj kući na području Grada Zagreba umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju Zakona daje, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće (članak 45., stavak 2. Zakona)

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenoj zgradi i stambeno-poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba koja se uklanja na temelju Zakona Grad Zagreb daje, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine (članak 45., stavak 3. Zakona),

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja daje, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine (članak 45., stavak 4. Zakona),

• zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po Zakonu daje, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu (članak 45., stavak 5. Zakona),

• o svom trošku osigurava privremeni smještaj vlasniku stana i zaštićenom najmoprimcu iz članaka 45. i 46. Zakona do davanja u najam stana ako on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba odnosno županije na kojem se nalazi oštećena odnosno uništena zgrada nije vlasnik druge useljive kuće ili stana, a o čemu se uz zahtjev predaje pisana izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika (članak 48. Zakona),

• donosi rješenje o stambenom zbrinjavanju osoba pogođenih potresom i privremenom smještaju tih osoba (članak 49. Zakona),

• ako se za to pokaže potreba osigurava zemljište za gradnju zgrada za privremeni smještaj osoba (članak 51., stavak 3. Zakona) .

5.1.4. Županije

Sukladno odredbama Zakona i ovog Programa mjera, Županije:

• sudjeluju u sufinanciranju provedbe obnove prema Zakonu (članak 5. Zakona),

• provodi obnovu zgrada javne namjene za koje je vlasnik i/ili osnivač (članak 41. Zakona)

• redovito unosi podatke o obnovi u mrežnu aplikaciju eObnova (članak 5., stavak 13. Zakona)

• daju prethodna mišljenje na programe mjera (članak 11., stavak 3. Zakona),

• sudjeluje u radu Stručnog savjeta za obnovu (članak 13. Zakona),

• osiguravaju nekretnine u svrhu skladištenja građevnog otpada nastalog kao posljedica nepogode do njegove obrade (članak 44. Zakona)

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području županije, koja se obnavlja na temelju Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, daje, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade (članak 46., stavak 1. Zakona),

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u obiteljskoj kući na području županije umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju Zakona daje, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće (članak 46., stavak 2. Zakona)

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenoj zgradi i stambeno-poslovnoj zgradi na području županije koja se uklanja na temelju Zakona županija daje, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine (članak 46., stavak 3. Zakona),

• vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području županije koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja daje, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme (članak 46., stavak 4. Zakona),

• o svom trošku osigurava privremeni smještaj vlasniku stana i zaštićenom najmoprimcu iz članaka 45. i 46. Zakona do davanja u najam stana ako on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području županije na kojem se nalazi oštećena odnosno uništena zgrada nije vlasnik druge useljive kuće ili stana, a o čemu se uz zahtjev predaje pisana izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika (članak 48. Zakona),

• donosi rješenje o stambenom zbrinjavanju osoba pogođenih potresom i privremenom smještaju tih osoba (članak 49. Zakona).

5.1.5. Ugovorni sudionici obnove

Ugovorni sudionici organizirane obnove zgrada jesu:

• Provoditelji tehničko-financijske kontrole projekata

• Operativni koordinatori

• Projektanti

• Revidenti

• Nadzorni inženjeri

• Izvođači.

Zadaće i uvjeti koje moraju ispunjavati navedeni ugovorni sudionici obnove, opisani su u poglavlju 7. ovoga Programa (osim izvođača i nadzornih inženjera koji se uređuju u sljedećem programu mjera).