DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

1342

Na temelju članka 22. Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine« br. 11/94), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila otpora uzemljenja Čije je naČelo rada mjerenje napona i struje (U-I metoda) i za visokofrekventna mjerila otpora uzemljenja

I. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi za mje­rila otpora uzemljenja čije je načelo rada mjerenje napona i struje (u-i metoda) i za visokofrekventna mjerila za mjerenje otpora uzemljenja (u daljnjemu tekstu: mjerila).

Višenamjenska mjerila koja služe i za mjerenje otpora uzemljenja čije je načelo rada mjerenje napona i struje (u-i metoda) i mjerenjem visokofrekventnim naponom (strujom), moraju, u dijelu koji se odnosi na mjerenje navedene mjerne veličine, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Mjerila se mogu napajati iz električne mreže ili iz vlastitog izvora.

Članak 3.

Izrazi u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) Otpor rasprostiranja uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje.

2) Referentna zemlja je dio zemlje koji je od pripadnog uzemljivača toliko udaljen da se, između po volji odabranih točaka, na tom dijelu ne pojavljuju znatnije potencijalne razlike.

3) Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda.

4) Uzemljivač je vodič koji se postavlja u zemlju i s njom stoji u provodnoj vezi, ili vodič što se postavlja u beton koji je sa zemljom u dobroj provodnoj vezi.

5) Pomoćni uzemljivač je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, preko kojega se uspostavlja potrebna mjerna struja.

6) Sonda je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, većinom u obliku klina za uzemljenje koji služi za priključak na potencijal referentne zemlje.

7) Izlazni napon je napon što se javlja na priključcima za uzemljivač i pomoćni uzemljivač mjerila.

8) Struja kratkog spoja je struja mjerila koja se javlja kad se pri referentnim uvjetima kratko spoje priključci za uzemljivač i pomoćni uzemljivač.

9) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine odbije njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima.

10) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila obuhvaćena ovim pravilnikom je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mje­renju.

11) pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100.

12) Osnovna (unutrašnja) pogreška je pogreška određena na mjerilu pod referentnim uvjetima. Taj se pojam odnosi na točke 9) i 11) ovoga članka. Prema ovome pravilniku, osnovna je pogreška pogreška izražena u postocima dogovorne vrijednosti.

13) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti.

14) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100.

15) Uporabna pogreška je u postocima proračunata pogreška u uvjetima nazivne uporabe odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine, a izračunava se formulom

P_u = |P_o| + (P₁² + P₂² + P₃² + P₄²+ P₅² )^0,5

gdje je:

P_u – uporabna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti,

P_o – osnovna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti

P₁ – promjena zbog položaja mjerila, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₂ – promjena zbog napona napajanja, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₃ – promjena zbog temperature okoline, u postocima dogovorne vrijednosti,

P₄ – promjena zbog otpornosti sonde i pomoćnog uzemljivača, u postocima dogovorne vrijednosti.

P₅ – promjena zbog napona smetnji, u postocima dogovorne vrijednosti.

II. Mjerno-tehniČke znaČajke

Članak 4.

Izlazni napon mjerila mora biti izmjeničan.

Frekvencija izlaznog napona, mjerila s vlastitim izvorom napona, mora biti različita od nazivne frekvencije postrojenja koje se ispituje, odnosno od mogućih napona smetnja ili njihovih cjelobrojnih višekratnika najmanje 5 Hz i mora se nalaziti u opsegu od 70 Hz do 140 Hz.

Frekvencija izlaznog napona visokofrekventnih mjerila mora biti u opsegu od 10 kHz do 100 kHz.

Članak 5.

U skladu s odredbama članka 4. ovoga pravilnika, moraju se uzeti u obzir naponi smetnja koji potječu od postrojenja istosmjerne struje, odnosno izmjenične struje nazivnih frekvencija 16 2/3 Hz, 50 Hz i 60 Hz.

Ako na pokazivanje mjerila utječu naponi smetnja iz stavka 1. ovog članka, onda proizvođač mora naznačiti njihov utjecaj na mjerilu i u uputstvu za uporabu mjerila.

Članak 6.

Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgo­va­rajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojem mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima ovoga pravilnika. Pri tome se baterija mora opteretiti najmanje onom snagom koja je potrebna za mjerenje.

Članak 7.

Referentni uvjeti mjerila, ako nije drugačije navedeno, jesu:

1) nazivni napon napajanja mjerila;

2) vodoravni položaj površine ljestvice mjerila;

3) temperatura okoline 23°C ± 2°C;

4) otpor sonde i pomoćnog uzemljivača O W;

5) odsutnost napona smetnja.

Članak 8.

Granice nazivnih opsega uporabe za utjecajne veličine propisane ovim pravilnikom, ako proizvođač nije naveo drugačije, jesu:

1) 0 °C i 30 °C za temperaturu okoline;

2) bilo koji položaj mjerila;

3) otpor sonde i otpor pomoćnog uzemljivača prema slje­dećoj tabeli:

Mjerilo napajano

iz mreže                  0...20 R_z ≤ 20 W            0...100 R_z ≤ 2 kW

Mjerilo s vlastitim

izvorom napona      0...20 R_z ≤ 50 kW          0...100 R_z ≤ 50 kW

Visokofrekventno

4) napon smetnja U_s = 0,1 U_m, gdje je U_m napon između uzemljivača i sonde, koji se javlja pri mjerenju;

5) donja i gornja granica napona napajanja mjerila iz vlastitog izvora (baterije), koje je označio proizvođač;

6) nazivni napon mreže ± 10% tog napona pri napajanju mjerila iz mreže;

7) donja i gornja granica brzine okretanja generatora pokretanog rukom koje je označio proizvođač za mjerila s takvim generatorom.

Članak 9.

Uporabna pogreška mjerila, definirana točkom 15) članka 3. ovoga pravilnika, za mjerne opsege koje je dao proizvođač i za nazivne opsege uporabe, propisane člankom 8. ovoga pravilnika, ne smije biti veća od vrijednosti koju je za nju dao proizvođač.

Najveća vrijednost uporabne pogreške koju je odredio proizvođač ne smije biti veća od ± 30%.

III. Konstrukcijski zahtjevi

Članak 10.

Svi sklopovi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od mehaničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja.

Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neispravnog rada (ili upozoravanja na isti) u slučaju kvara ili nepravilne uporabe.

Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

 Članak 11.

Dodatni (vanjski) dijelovi mjerila koji se na njega priključuju moraju biti opisani u tipnome odobrenju mjerila.

IV. Natpisi i oznake

Članak 12.

Natpisi i oznake koje se stavljaju na mjerilo moraju biti na hrvatskome jeziku.

Mjerila moraju imati na vidljivome mjestu natpisnu pločicu na kojoj se navode podaci, oznake i simboli koji pri radnim uvjetima moraju biti lako čitljivi.

Na natpisnoj pločici moraju biti ovi podaci:

1) oznaka tipa mjerila;

2) serijski broj i godina proizvodnje;

3) ime proizvođača ili njegova oznaka;

4) mjerna frekvencija;

5) jedinica mjerene veličine;

6) mjerni opseg u kojem mjerilo udovoljava uvjetima u pogledu pogrešaka propisanih ovim pravilnikom;

7) upozorenje u skladu sa stavkom 2. članka 5. ovoga pravilnika;

8) oznake stezaljki, i to tako da se mjerilo može upotrijebiti za mjerenje bez pogrešaka u spajanju, na što se mora upozoriti i u uputama za uporabu;

9) donja i gornja granica napona napajanja u okviru kojih mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima propisanima ovim pravilnikom;

10) napon, struja i vrijeme punjenja baterije, na mjerilima s baterijom koja se puni;

11) vrsta i napon baterije, na mjerilima s baterijom koja se mijenja;

12) napon i frekvencija mreže, na mjerilima s priključkom na vanjsku mrežu;

13) donja i gornja granica brzine okretaja generatora pokretanog rukom, na mjerilima s takvim generatorom;

14) službena oznaka tipa mjerila.

V. Tipno ispitivanje

Članak 13.

Tipno ispitivanje mjerila provodi se na osnovi dokumentacije i/ili rezultata laboratorijskih ispitivanja.

Zahtjevu za tipno ispitivanje proizvođač mjerila ili njegov predstavnik mora priložiti propisanu dokumentaciju, a posebno:

1) upute za uporabu koje sadrže:

a) opće tehničke podatke

b) opis rada mjerila i njegovih sklopova s mogućim upozorenjima

c) upute za postavljanje i električnu shemu spajanja

d) potrebnu programsku podršku i upute za njezinu ugradbu

e) upute za uporabu, održavanje i ovjeravanje na hrvatskome jeziku

f) upute za funkcionalnu provjeru ispravnosti mjerila

g) postupak za utvrđivanje sukladnosti mjerila s odredbama ovoga pravilnika

2) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju (o mehaničkim i elektroničkim sklopovima) mjerila

3) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju o programskoj podršci (ako je ugrađena u mjerilo), a posebno:

a) opis programske podrške

b) opis komunikacije podataka između sklopova

c) podatke i upute za identifikaciju programske podrške ugrađene u mjerilo

d) pisanu izjavu proizvođača mjerila da ugrađena programska podrška isključivo obavlja samo one funkcije koje su navedene u podtočki a) ove točke

e) način zaštite programske podrške

4) potreban broj fotografija mjerila (za obradbu na elek­troničkome računalu)

5) druge dokumente ili podatke koji su potrebni za pro­vođenje tipnog ispitivanja, a koje tijekom provođenja tipnog ispitivanja zatraži službeni organ.

Članak 14.

Pri tipnom se ispitivanju, prema mjeriteljskim uvjetima propisanima ovim pravilnikom, u uputama za uporabu mjerila moraju navesti:

1) načelna shema mjerila;

2) mjerna shema;

3) granice uporabne pogreške, granice osnovne pogreške i granice promjena, pri čemu granice uporabne pogreške moraju biti unutar granica utvrđenih ovim pravilnikom;

4) upute za mjerenje s objašnjenjem o:

a) mogućim postupcima mjerenja mjerilom,

b) ispravnom priključenju mjerila i postavljanju sonde, pomoćnog uzemljivača i priključnih vodiča,

c) smanjenju osjetljivosti mjerila pri velikim i nedopuštenim vrijednostima otpora sonde i pomoćnog uzemljivača,

d) utjecaju napona smetnji i mogućnostima utvrđivanja napona smetnji;

5) dijagram, tablica ili drugi oblik objašnjenja iz kojega se vidi u kojem se mjernom opsegu mogu mjeriti pojedine vrijednosti otpora uzemljenja, a da pogreške tih mjerenja, uzimajući u obzir dopuštene pogreške mjerila, ne premaše granice zahtijevane za to mjerenje;

6) uputa o smanjenju pogrešaka.

Za mjerila s baterijom koja se može puniti treba navesti napon, struju i vrijeme punjenja.

Članak 15.

Tijekom provođenja tipnog ispitivanja provodi se i provjera pripadnih uputa za uporabu mjerila kako bi se utvrdilo da su navedeni podaci i opisani postupci jasno i razumljivo navedeni.

U tipnom odobrenju treba navesti i podatke za prepoznavanje uputa za uporabu mjerila.

VI. ZavrŠne odredbe

Članak 16.

Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o metrološkim uslovima za instrumente za mjerenje otpornosti uzemljenja, čiji se rad zasniva na metodi mjerenja napona i struje (U-I metodi) i za visokofrekventne instrumente za mjerenje otpornosti uzemljenja (»Sl. list SFRJ« br. 13/83 i »Na­rod­ne novine« br. 53/91).

Članak 17.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/02-04/43
Urbroj: 558-03/6-02-1
Zagreb, 21. lipnja 2002.

Ravnatelj
Državnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.