Odluka o proglašenju Zakona o javnobilježničkim pristojbama

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISTOJBAMA

Proglašavam Zakon o javnobilježničkim pristojbama kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. rujna 1994. godine.

Broj : PA4-82/1-94.

ZAKON

O JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISTOJBAMA

Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio ovoga Zakona.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom:

Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.

Pristojbena obveza nastaje:

1. za podneske - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen.

2. za javnobilježničke radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje, odnosno kada javni bilježnik započne postupati,

3. za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode - kada se zatraže,

4. za javnobilježničke isprave - kada se potpišu. Pristojba se plaća kad nastane obveza, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se u javnobilježničkim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se pristojbe, ako je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbe veći od 100,00 kuna.

Iznosi pristojbi izražavaju se u bodovima. Vrijednost boda iznosi 10,00 kuna.

Javnobilježnički biljezi lijepe se na podnesku, odnosno u javnobilježničkom spisu i poništavaju se otiskom javnobiIježnićkog pečata, štambiljom "poništeno" ili na drugi odgovarajući način.

Kada se pristojba plaća u gotovom novcu, pristojbeni obveznik uplaćuje pristojbu u korist računa prihoda od pristojbi kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa.

Potvrda o uplati pristojbe lijepi se uz podnesak u povodu kojeg je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnobilježničku ispravu, podnositelj mora naznačiti za koju se ispravu plaća pristojba.

Javni bilježnik će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.

Podnesci za koje nije bila plaćena pristojba ili nije plaćena u dostatnom iznosu ne primaju se neposredno od stranke, dok stranka ne podnese podnesak za koji je plaćena dostatna pristojba.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo platiti.

Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakorn službenom radnjom javnog bilježnika ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.

U svakom slučaju, zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put počela teći.

Prihodi od javnobilježničkih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.

Oslobođeni su od plaćanja pristojbi:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti te jedinice lokalne samouprave i uprave,

2. osobe u obavljanju javnih ovlasti,

3. ustanove rađi obavljanja svoje djelatnosti, organizacije i udruge koje obavljaju djelatnosti iz oblasti prosvjete, kulture, znanosti, zdravstva, socijalne zaštite i skrbi ne ostvarujući dobit i

4. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida.

Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka djeluje od dana kada je dostavljeno javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza toga dana ili kasnije.

Na ispravama koje se izdaju bez plaćene pristojbe mora se naznačiti u koju se svrhu izdaju i na osnovi kojeg propisa su oslobođene od plaćanja pristojbe.

Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članka 10. i 11. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o sudskim pristojbama

1. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na pravni posao

Vrijednost predmeta službene radnje radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet u vrijeme poduzimanja službene radnje.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti uzima se samo glavno potraživanje, dok se kamate, eventualni troškovi postupka, ugovorna kazna i ostala sporedna potraživanja ne uzimaju u obzir, ako ne čine glavno potraživanje.

2. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na stvar

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na stvar (nekretninu ili pokretninu), određuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari izraženoj u cijeni koja se za određenu stvar može postići na tržištu u mjestu gdje se ta stvar nalazi.

Kada se tržišna vrijednost stvari ne može konkretno utvrditi, određuje se na temelju slobodne ocjene.

Kod stjecanja uz naknadu, mjerodavna je visina protučinidbe, ukoliko tržišna vrijednost stvari nije viša.

3. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na založno pravo, jamstvo, fiducijarno vlasništvo i služnosti

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na založno pravo određuje se prema naznačenoj visini osiguranog po traživanja, ako je ona niža od vrijednosti založene stvari ili prava, a ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od vrijednosti osiguranog potraživanja mjerodavna je vrijednost založene stvari ili prava. Na odgovarajući način određuje se i vrijednost osiguranja potraživanja zasnivanjem fiducijarrtog vlasništva.

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na osiguranje potraživanja jamstvom, određuje se prema visini preuzetog jamstva.

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na promjenu u redu namirenja, mjerodavna je vrijednost prava koja dolazi prije, s time da je ograničena vrijednošću prava koja dolazi poslije.

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na opterećenje nekretnine u korist druge nekretnine ili u korist određene osobe, određuje se prema vrijednosti koju ima za povlaštenu nekretninu, odnosno za povlaštenu osobu, uporaba te nekretnine ili propuštanje nekih radnji na toj nekretnini.

4. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na činidbe koje se ponavljaju

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na buduće činidbe koje se ponavljaju, određuje se prema vrijednosti svih činidbi pristojbenog obveznika za vrijeme ukupnoga ugovornog razdbolja, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju vrijednosti tih činidbi za vrijeme od pet godina.

5. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na najam i zakup

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na ugovor o najmu ili zakupu, određuje se prema iznosu jednogodišnje najamnine, ili zakupnine, osim ako se ne radi o ugovoru sklopljenom na kraće vrijeme.

6. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na trgovačka društva, ustanove, zaklade i zadruge

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na osnivanje trgovačkog društva, određuje se prema ukupnoj vrijednosti ulaganja svih članova. Ako je ulog određena poslovna djelatnost (pogon i sl.), vrijednost se određuje prema iznosu aktive te djelatnosti, umanjenoj za obveze koje je terete.

Kod promjene ugovora o osnivanju trgovačkog društva, vrijednost se određuje prema veličini promjene u odnosu na imovinu društva umanjenu za obveze. Ako se promjena odnosi na određeni novčani iznos, mjerodavan je taj iznos.

Kod prijenosa udjela u trgovačkom društvu, mjerodavna je vrijednost preostalog udjela, ako je viša od vrijednosti protučinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protučinidbe.

Kod ugovora o spajanju trgovačkih društava, vrijednost se određuje prema stavku 1. ovoga članka, a kod ugovora o pripajanju trgovačkih društava vrijednost se određuje prema aktivi trgovačkog drauštva kojem se pripaja, umanjenoj za obveze koje je terete.

Vrijednost službene radnje kojom se trgovačko društvo osniva izjavom jednog osnivača, odnosno vrši promjena izjavom jednog osnivača, te na ugovore i prijave upisa ustanova, zadruga i zaklada, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 19. ovoga Zakona.

7. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na bračne i izvanbračne poslove

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na bračne ugovore i ugovore između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, određuje se prema vrijednosti imovine ugovornih strana koja je predmet ugovora, umanjenoj za obveze.

8. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na nasljednopravne poslove

Vrijednost službene radnje koja se odnosi na raspoložbe za slučaj smrti određuje se prema vrijednosti imovine ostavitelja, umanjenoj za obveze, odnosno prema vrijednosti dijela imovine koja je predmet raspoložbe, umanjenoj za obveze.

9. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na punomoći i druge javnobilježničke

službene radnje

Kod općih punomoći bez ograničenja prava raspolaganja, vrijednost službene radnje odreduje se prema slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir aktivnu imovinu opunomočitelja, umanjenu za obveze. Ako se punomoć odnosi samo na određeni posao, vrijednost radnje određuje se prema vrijednosti posla

10. Vrijednost službene radnje koja se odnosi na druge javnobilježnićke službene radnje

Za određivanje vrijednosti drugih javnobilježničkih službenih radnji, na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 23. ovoga Zakona.

11. Promjena vrijednosti tijekom postupka

Prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom poduzimanja službene radnje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Kada se vrijednost promijeni zbog preinaćenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, plaća se i pristojba za taj podnesak prema promijenjenoj vrijednosti.

Kada stranka nije prisustvovala službenoj radnji za koju mora platiti pristojbu, javni bilježnik će joj poslati nalog za plaćanje dužne pristojbe u roku 15 dana od dostave naloga i upozoriti je na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).

Kada javni bilježnik primi putem pošte podnesak za koji pristojba nije plaćena ili je plaćena nedostatno, javni bilježnik pozvat će pristojbenog obveznika pisanom opomenom, da u roku 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu, te će ga upozoriti na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).

Kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od 30,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga članka.

Kada pristojbu mora platiti osoba koja boravi ili ima sjedište u inozemstvu bez obzira da li je hrvatski ili strani državljanin, odnosno hrvatska ili strana pravna osoba, a pristojbu nije platila u času kada je nastala obveza plaćanja pristojbe, javni bilježnik vodit će popis neplaćenih pristojbi i nakon završetka službene radnje izdat će nalog za plaćanje pristojbi (članak 26 st.avak 2.), s time da rok za plaćanje ne može biti kraći od 30, niti dulji od 90 dana.

Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u roku propisanom člankom 26. i 27. ovoga Zakona, javni bilježnik će u daljnjem roku od 15 dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Javni bilježnik će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.

Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, javni bilježnik će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi javni bilježnik ili imovina pristojbenog obveznika.

Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje, kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku 15 dana od dana prijema rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako prisiojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe i kaznene pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građanka.

Naplaćena redovna i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se javni bilježnik.

Kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija utvrdi da je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik nije javnom bilježniku odnosno ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija priložio potvrdu o plaćanju, naplatit će sesamo kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od 100,00 kuna.

Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 30,00 kuna.

Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu službenu radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena pristojba prelazi iznos od 30,00 kune.

Osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.

Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se javnom bilježniku kod kojeg je plaćena pristojba i to u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije izvršena.

Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je pristojba bila plaćena.

Javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.

Kada je pristojba bila plaćene u gotovom novcu, javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište javnog bilježnika.

Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga javnom bilježniku.

Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.

U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.

Nadzor nad primjenom propisa o javnobilježničkim pristojbama i nadzor nad naplatom javnobilježničkih pristojbi obavlja Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj javni bilježnik koji ne naplaćuje i neuredno naplaćuje javnobilježničku pristojbu.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj čelnik ili odgovorni službenik u tijelu državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave,

odnosno u pravnim osobama koje imaju javne ovlasti kada ne naplaćuju pristojbu utvrđenu ovim Zakonom (članak 37.).

Tijela državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe koje imaju javne ovlasti kada obavljaju službene radnje koje bi za njihovo područje obavljao javni bilježnik da je započeo s radom, dužni su naplaćivati pristojbu u visini javnobilježničke pristojbe propisane ovim Zakonom i u visini nagrade za rad i naknade troškova javnog bilježnika propisane javnobilježnićkom tarifom.

Pristojbene obveze za isprave i radnje po ovom Zakonu dospjele, a nenaplaćene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, naplaćivat će se po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 701-01/94-01/12

TARIFA JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI

1. Zahtjevi i podnesci

Tar. br. 1.

Za usmene i pisane zahtjeve i druge podneske, plaća se prema vrijednosti predmeta službene radnje, sljedeća javnobilježnička pristojba (u daljnjem tekstu: pristojba):

iznad do kuna bodova

0 300,00 2

300,00 1.500,00 4

1.500,00 3.000,00 6

3.000,00 6.000,00 8

6.000,00 15.000,00 12

Preko 15.000,00 kuna do 90.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 24 boda i još 1,5 bod na svakih započetih 1.500,00 kuna.

Preko 90.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 100 bodova i još 1 bod na svakih započetih 1.500,00 kuna, ali ne više od 300 bodova.

Kada je vrijednost zahtjeva ili podneska neprocjenjiva, plaća se pristojba od 10 bodova.

Napomena:

Kada zahtjev podnose bračni drugovi ili osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici, plaća se samo jedna pristojba.

Tar. br. 2.

Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se 6 bodova.

2. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima među živima

Tar. br. 3.

Za sastavljanje javnobilježničkih akata o pravnim poslovima među živima, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta sljedeća pristojba:

iznad do kuna bodova

0 300,00 4

300,00 1.500,00 8

1.500,00 3.000,00 12

3.000,00 6.000,00 16

6.000,00 15.000,00 24

Preko 15.000,00 kuna do 90.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 48 bodova i još 3 boda na svakih započetih 1.500,00 kuna.

Preko 90.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 200 bodova i još 2 boda na svakih započetih 1.500,00 kuna, ali ne više od 600 bodova.

Kada je vrijednost akta neprocjenjiva, plaća se pristojba od 50 bodova.

Tar. br. 4.

Za otpravak javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima, plaća se pristojba iz Tar. br.1.

Tar. br. 5.

Za prijepis javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima i za ponovno izdavanje otpravka i prijepisa tih akata, plaća se polovica pristojbe iz Tar. br. 1.

3. Sastavljanje i čuvanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima

Tar. br. 6.

Za sastavljanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta, pristojba iz Tar. br. 3.

Za čuvanje kod javnog bilježnika javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, za opoziv akta pred javnim bilježnikom i za vraćanje akta koji se nalazi na čuvanju kod javnog bilježnika, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.

Napomena:

1. Ne plaća se nova pristojba za čuvanje, ako se obavlja zamjena akta, ali se naplaćuje pristojba za vraćanje akta koji se zamjenjuje.

2. Ne plaća se pristojba za podnesak kojim se traži sastavljanje javnobilježničkog akta.

3. Ne plaća se pristojba za opozivanje, ako se kasnijim aktom opoziva prijašnji i ujedno sastavlja novi akt.

Tar. br. 7.

Za otpravak javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta pristojba iz Tar. br.1.

Za prijepis javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta polovica pristojbe iz Tar. br. 1.

4. Javnobilježnička potvrda privatnih isprava

Tar. br. 8.

Za zahtjev kojim se traži potvrda privatnih isprava iz članka 59. Zakona o javnom bilježništvu, plaća se pristojba od 2 boda.

Za potvrde privatnih isprava iz članka 59. Zakona o javnom bilježništvu, plaća se pristojba iz Tar. br.1.

Za potvrde privatnih isprava koje se izvršavaju sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta, plaća se pristojba iz Tar. br. 3.

5. Ostale javnobilježničke potvrde

Tar. b r. 9.

Za potvrdu o vremenu kada je isprava predočena javnom bilježniku ili u njegovoj nazočnosti kojoj drugoj osobi, plaća se pristojba od 5 bodova.

Za potvrdu da je netko živ, plaća se pristojba od 5 bodova.

Za potvrdu o ovlasti za zastupanje koja proizlazi iz trgovačkog ili sličnog registra, plaća se pristojba od 20 bodova.

Za potvrdu o drugim pravno važnim činjenicama što proizlaze iz kojeg javnog registra, plaća se pristojba od 20 bodova.

Za potvrdu o učinjenom priopćenju, te za ostale potvrde, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.

Napomena:

Na pisano priopćavanje sadržaja priopćenja, ne plaća se pristojba.

6. Ugovori u obliku javnobilježničke isprave

Tar. br. 10.

Za usmeni ili pisani zahtjev kojim se traži sastavljanje ugovora, plaća se pristojba propisana Tarifom javnobilježničkih pristojbi za odnosni zahtjev

Za sastav ugovora pred javnim bilježnikom, pristojba iznosi:

a) prema vrijednosti:

iznad do kuna bodova

0 1.500,00 8

1.500,00 9.000,00 16

9.000,00 15.000,00 20

Kada vrijednost prelazi iznos od 15.000,00 kuna iznos pristojbe povećava se za još 2 boda na svakih započetih 1.500,00 kuna;

b) ako je vrijednost ugovora neprocjenjiva, pristojba iznosi 20 bodova.

7. Sastavljanje zapisnika sa skupštine društva i sjednica drugih tijela

Tar. br. 11.

Za sastavljanje zapisnika o radu sa sjednica skupština ili nekog drugog tijela pravnih osoba, plaća se prema vrijednosti koja se određuje u skladu s člankom 19 i 20. ovoga Zakona, pristojba iz Tar. br. 3.

8. Ovjere isprava

Tar. br.12.

Za ovjeru prijepisa isprave, plaća se pristojba od 2 boda.

Za ovjeru izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga, plaća se, za svaki poluarak, pristojba iz Tar. br. 1.

Za ovjeru prijevoda, plaća se pristojba od 6 bodova. Za ovjeru svakog potpisa ili rukoznaka, plaća se pristojba od 1 boda.

Za ovjeru isprava o imenovanju prvog nadzornog odbora trgovačkog društva i revizora, plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to:

0 do 100.000,00 kuna 10 bodova

iznad 100.000,00 kuna 20 bodova

Za ovjeru odluke o osnivanju podružnice, plaća se prema vrijednosti podružnice, pristojba iz stavka 5. ovog Tar. br.

Za ovjeru punomoći punomoćnika osnivača dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću, plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to:

0 do 100.000,00 kuna 5 bodova

iznad 100.000,00 kuna 10 bodova

Za ovjeru teksta izmjene društvenog ugovora, odnosno statuta ili izjave o osnivanju, plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to:

0 do 100.000,00 kuna 8 bodova

iznad 100,000,00 kuna 16 bodova.

Napomena:

1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo ili organizacija Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave i uprave, društvo ili druga pravna osoba, smatraju se kao jedan potpis, ako je propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba.

2. Pristojbu za ovjeru potpisa, odnosno rukoznaka ili prijepisa plaća osoba koja traži ovjeru. Prije nego što se plati pristojba ne smije se izvršiti ovjeravanje.

3. U potvrdi o ovjeri prijepisa treba naznaćiti s koliko je pristojbe plaćen izvornik isprave čiji se prijepis ovjerava.

4. Pristojba za ovjeru potpisa, odnosno rukoznaka i prijepisa lijepi se na samom zahtjevu kojim se traži ovjeravanje, a u slučaju usmenog zahtjeva lijepi se na samoj ispravi, odnosno primjerku prijepisa koji ostaje kod javnog bilježnika.

5. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane normalne uredske veličine. Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak.

6. Za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu, pristojba se ne plaća.

7. Ne plaća se posebna pristojba za zahtjev, bilo usmeni ili pisani, kojim se traži ovjeravanje.

9. Primanje izjava pod prisegom

Tar. br. 13.

Za primanje izjava pod prisegom ili za primanje prisege, plaća se prema vrijednosti predmeta prisege, pristojba iz Tar. br.1.

10. Izvod iz javnobilježničkog akta

Tar. br.14.

Za izvod iz javnobilježničkog akta, plaća se po poluarku izvornika pristojba od 5 bodova.

11. Ostale javnobilježničke isprave i javnobilježničke radnje

Tar. br.15.

Za ostale javnobilježničke isprave, plaća se pristojba iz Tar. br. 3.

Za ostale javnobilježničke radnje, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.

12. Punomoć

Tar. br. 16.

Za sastav punomoći na zapisnik pred javnim bilježnikom, bilo tijekom neke radnje, bilo odvojeno, plaća se pristojba od 2 boda.

Za opoziv ili otkaz punomoći koja se sastavlja pred javnim bilježnikom, plaća se pristojba od 4 boda.

Napomena:

1. Za sam prijedlog, bilo usmeni ili pisani, da se sastavi ili opozove, odnosno otkaže punomoć, ne plaća se posebna pristojba.

2. Jedna pristojba se plaća, bez obzira na broj potpisnika na punomoći.

3. Naplaćena pristojba lijepi se na primjerku javnobilježničkog zapisnika koji ostaje kod javnog bilježnika.

13. Javnobilježnički polog

Tar. br. 17.

Za zahtjev o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 2 boda.

Za rješenje kojim javni bilježnik odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira) plaća se godišnje od svakih započetih 1.500,00 kuna vrijednosti, pristojba od 1 boda i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 100 bodova, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća od svakih započetih 1.500,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 1 boda i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa, ali ne više od 100 bodova, započeta godina računa se kao cijela. U slučaju prijenosa pologa od jednog javnoga bilježnika drugom javnom bilježniku, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe.

Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) je dužan predati procjenu izvršenu od osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane stalnog sudskog vještaka.

Napomena:

1. Kada je polog osnovan na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave ili uprave i njihovih tijela i organizacija, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u času preuzimanja položene vrijednosti.

2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba naplatit će se od položenog iznosa.

3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje).

4. Za čuvanje kod javnog bilježnika javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, ne primjenjuje se ovaj Tar. br.

14. Protesti

Tar. br. 18.

Za molbu (usmenu ili pisanu) za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba od 1 boda.

Za protest plaća se pristojba prema vrijednosti, i to:

do 1.500,00 kuna 2 boda

iznad 1.500,00 kuna 4 boda.

Napomena:

1. Pristojba iz ovoga Tar. br., plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za protest lijepi se na samoj molbi kojom je tražen protest, a u slučaju usmene molbe, pristojba se lijepi na prijepis protesta koji ostaje kod javnog bilježnika. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.

2. Ako se jednom molbom traži više protesta odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta.

15. Razmatranje spisa

Tar. br 19.

Za razmatranje javnobilježničkih spisa, plaća se pristojba od 2 boda.

Napomena:

1. Ne plaća se pristojba za razmatranje spisa u kojima je radnja u tijeku, ako spise razmatra stranka ili njezin zastupnik, odnosno punomoćnik.

2. Za pisani ili usmeni zahtjev za dopuštenje razmatranja spisa, ne plaća se pristojba.

3. Pristojba se lijepi na samom spisu koji se razmatra, a javni bilježnik ili osoba uposlena kod javnog bilježnika potvrđuje da je spis razmotren.