Javno bilježnički poslovnik
MINISTARSTVO PRAVOSUÐA
Na temelju članka 169. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu
("Narodne novine", broj 78/93 i 29/94) donosim
JAVNOBILJEŽNIČKI POSLOVNIK
I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj poslovnika
Članak 1.
Ovim se Poslovnikom uređuju vrste, sadržaj, oblik i način
vođenja javnobilježničkih knjiga i spisa, vrste, sadržaj i oblik
javnobilježničkih isprava, primanje isprava i predmeta od vrijednosti
na čuvanje i njihovo izdavanje te poduzimanje drugih formalnih radnji.
Ovim se Poslovnikom uređuje i oblik, sadržaj i način izdavanja
i oduzimanja javnobilježničkih pečata, žiga, štambilja i
grba javnog bilježnika.
Nadzor nad primjenom javnobilježničkog poslovnika
Članak 2.
Nadzor nad primjenom ovoga Poslovnika obavlja Ministarstvo pravosuđa
(dalje u tekstu: Ministarstvo).
Odgovarajuća primjena odredaba o ovlastima javnog bilježnika
Članak 3.
Odredbe ovoga Poslovnika o ovlastima javnog bilježnika na odgovarajući
se način primjenjuju i na druge osobe koje rade u javnobilježničkom
uredu koje su ovlaštene za poduzimanje službene radnje.
Odgovarajuća primjena drugih propisa
Članak 4.
Na pitanja koja nisu uređena ovim Poslovnikom na odgovarajući
se način primjenjuju odredbe Sudskog poslovnika, ako Zakonom o javnom
bilježništvu, ovim Poslovnikom ili drugim propisom nije drugačije
odredeno.
II. JAVNOBILJEŽNIČKI UPISNICI, IMENICI I DRUGE EVIDENCIJE
Upisnici, imenici i druge evidencije
Članak 5.
(1) Javni bilježnik dužan je voditi upisnike, imenike, druge knjige,
kartoteke, kompjutorske i druge evidencije propisane Zakonom o javnom bilježništvu,
ovim Poslovnikom i drugim propisima.
(2) Javni bilježnik može voditi i druge evidencije, pored onih iz stavka
1 ovoga članka, čiji oblik i sadržaj utvrđuje Hrvatska
javnobilježnička komora (dalje u tekstu Komora).
Upisnici i druge knjige koje je javni bilježnik dužan voditi
Članak 6.
Javni bilježnik vodi sljedeće upisnike i druge knjige:
1) opći poslovni upisnik (repertorium) "OU".
2) upisnik o ovjerama i potvrdama "OV".
3) upisnik (registar) o protestima "PR".
4) upisnike povjerenih poslova. Ovi upisnici pored općih oznaka
iz točke 1. do 3., 5. i 6. ovoga članka nosit će i
oznaku suda ili druge vlasti i to: "OS" - općinski sud;
"ŽS"županijski sud; "TS"-trgovački sud, "ŽU"-županijski
ured
5) imenik predanih raspoložbi za slučaj smrti "IR"
6) depozitnu knjigu "DK".
7) zajednički abecedni imenik.
Oblik i potvrdivanje upisnika i depozitne knjige
Članak 7.
(1) Upisnici se i depozitna knjiga iz točke 1., 2., 4. i 6 članka
6. ovoga Poslovnika ukoričuju, stranice označuju rednim brojevima,
a listovi jamstvenikom prošiju.
(2) Svaki upisnik i depozitnu knjigu mora ovjeriti predsjednik Komore.
Ovjera se vrši na gornjem dijelu posljednje stranice upisnika odnosno depozitne
knjige štambiljom o potvrdi (Obrazac broj I) čiju vjerodostojnost
potvrđuje svojim potpisom i žigom Komore otisnutim u vosku preko završnih
rubova jamstvenika
(3) U ovjeri se, iz stavka 2 ovoga članka, naznačuje ukupan
broj stranica upisnika odnosno depozitne knjige, datum ovjere i predaje
upisnika odnosno depozitne knjige javnom bilježniku. Ti će se podaci
unijeti i u upisnike izdanih upisnika odnosno depozitne knjige. Za svaku
vrstu upisnika odnosno za depozitne knjige vodi se poseban upisnik (Obrazac
broj 2)
(4) Uz svaki upisnik vodi se imenik. Imenik je ukoričena knjiga
koja uz desni rub ima vidljlvo u stupnjevilom redoslijedu naznačena
velika slova abecede, i to tako da se prvo slovo abecede nalazi na gornjem
rubu, a zadnje na donjem rubu knjige. Stranice imenika obilježavaju se
rednim brojevima za svako slovo posebno. Osim slova hrvatske abecede, imenik
će sadržavati i posebna slova drugih evropskih latiničnih
alfabeta koja se češće javljaju u praksi. Javni biIježnik
ovjerava svaki imenik na posljednjoj stranici stavIjanjem datuma početka
korištenja imenika, svojim potpisom i pečatom.
(5) Javni bilježnik snosi troškove pribavljanja upisnike i drugih knjiga
iz stavka 1. ovoga članka.
Vođenje upisnika i imenika
Članak 8.
(1).Javni bilježnik ne smije uporabiti drugi upisnik ili depozitnu knjigu
niti početi koristiti novi upisnik ili depozitnu knjigu prije nego
što ispuni raniji upisnik ili depozitnu knjigu.
(2) Novi upisnik ili depozitnu knjigu javni bilježnik može zatražiti
kada ocijeni da će prema redovnom tijeku stvari upisnik koji koristi
ili depozitnu knjigu ispunitir tijekom narednih mjesec dana.
(3) Upis u imenik obavlja se u prvu narednu slobodnu rubriku slova u
imeniku koje odgovara početnom slovu prezimena odnosno naziva ili
tvrtke stranke. Javni bilježnik ne smije koristiti drugi imenik dok ne
ispuni do tada korišteni. Imenik će se smatrati ispunjenim kada se
ispuni bilo koje od slova u imeniku.
(4) Na početku svake stranice upisnika ili imenika mora biti
označena kalendarska godina.
(5) S upisima u novoj kalendarskoj godini započet će se
uvijek na novoj stranici.
(6) U neispunjene stupce u okviru pojedinih upisa stavit će se
vodoravna crtica ("-").
(7) Pri zaključenju tekuće kalendarske godine javni će
bilježnik podvući crvenom olovkom crtu ispod posljednjeg upisa u
upisniku odnosno ispod posljednjeg upisa za svako slovo u imeniku.
(8) Upisnik će se zaključiti na način da će
javni bilježnik ispod posljednjeg rednog broja upisa u protekloj kalendarskoj
godini staviti bilješku o ukupnom broju obavljenih upisa za tu godinu,
brojkom i slovima. Ispod te bilješke upisat će datum sastavljanja
bilješke, potpisati je i ovjeriti pečatom.
(9) Imenik će se zaključiti na način da će
javni bilježnik ispod posljednjeg rednog broja upisa u protekloj kalendarskoj
godini za svako slovo posebno sastaviti bilješku o ukupnom broju obavljenih
upisa za tu godinu, brojkom i slovom . Ispod te bilješke naznačit
će datum sastavljanja bilješke, potpisati je i ovjeriti pečatom.
Postupak s ispunjenim upisnicima i depozitnom knjigom
Članak 9.
(1) Ispunjeni upisnik i depozitnu knjigu javni će bilježnik predati
predsjedniku Komore, koji će ispitati pravilnost vodenja upisnika
i depozitne knjige. Ako predsjednik Komore ne nađe nepravilnosti to
će potvrditi na upisniku ili knjizi. Potvrda se daje štambiljom (Obrazac
broj 3) prazni dijelovi se ispune odgovarajućim tekstom potpiše i
ovjeri pečatom Komore. U potvrdi se upisuje datum primitka upisnika
ili knjige, stavljanja potvrde i vraćanja upisnika ili knjige javnom
bilježniku.
(2) Ako predsjednik Komore utvrdi nepravilnosti u vođenju upisnika
odnosno depozitne knjige, odredit će javnom bilježniku primjereni
rok za otklanjanje tih nepraviltkosti odnosno pokrenut će odgovarajući
postupak pred organima Komore. U slučaju pokretanja postupka protiv
javnog bilježnika, upisnik odnosno depozitna knjiga neće se vratiti
javnom bilježniku dok za to ne budu ispunjeni uvjeti.
Postupak s ispunjenim imenicima
Članak 10.
Kad ispuni pojedini imenik, javni će bilježnik postupiti u skladu
s odredbom članka 8. st. 3, 7. i 9. ovoga Poslovnika te ovjeriti
zaključenje imenika stavljanjem datuma prestanka korištenja svog
potpisa i pečata na zadnjoj stranici imenika ispod ovjere imenika.
Opći poslovni upisnik (Repertorium) "OU"
Članak 11.
(1) Opći poslovni upisnik sadrži rubrike za upis sljedećih
podataka: redni broj, datum upisa, prezime i ime, zanimanje i adresu odnosno
naziv ili tvrtku i sjedište stranke, kratak opis ugovora ili drugog pravnog
posla odnosno poduzete službene radnje, oznaku vrijednosti, bilješku o
naplaćenoj pristojbi s naznakom tar. broja, javnobilježničke
nagrade uz naznaku tar. broja javnobilježničke tarife, oznaku za
kretanje spisa i primjedbu (Obrazac broj 4).
(2) Javni će bilježnik na svaku ispunjenu stranicu staviti svoj
potpis i pečat
(3) U opći poslovni upisnik upisuju se svi javnobilježnički
akti, svi zapisnici o potvrdama i sva posvjedočenja prema odredbama
članaka 110. do 113. Zakona o javnom biIježništvu te sve druge javnobilježničke
radnje, osim onih koje se upisuju u posebne upisnike (o ovjerama i potvrdama
po članku 82., u upisnik o protestima po članku 91., u upisnik
poslova koje je sud ili koja druga vlast povjerila javnom bilježniku po
članku 116., stavak 1. točka 6. Zakona o javnom bilježništvu).
Upisnik o ovjerama i potvrdama "OV"
Članak 12.
(1) Upisnik o ovjerama i potvrdama (članak 74. stavak 6., članci
75. i 76., članak 77. stavak 3, članak 82, članak
116. stavak 1. točka 2. Zakona o javnom bilježništvu) sadrži rubrike
za upis sljedećih podataka: redni broj ovjere ili potvrde, prezime
i ime, zanimanje i adresa stranke i njen potpis, vrstu poduzete službene
radnje uz oznaku isprave, dan ovjere potpisa ili ovjere prijevoda, dan
ovjere potpisa na ispravi, dan izdanja potvrde o životu, predočenju
isprave, ovlasti za zastupanje ili drugoj činjenici. način
utvrđenja istovjetnosti i potpisa svjedoka, vrsta isprave, broj i datum
njenog izdavanja, izdavatelj i jezik na kojem je sastavljena, vrstu izvoda
iz trgovačkih i poslovnih knjiga i datum njihovog pregleda, iznos
naplaćenih pristojbi uz naznaku tar. broja. lznos naplaćene
javnobilježničke nagrade uz naznaku tar. broja, primjedbu i mjesto
za potpis javnog bilježnika (Obrazac broj 5).
(2) Prigodom upisivanja u upisnik popunit će se samo one rubrike
koje se tiču određenog upisa. U rubrike u kojima treba potvrditi
da je određena radnja obavljena na način naznačen u zaglavlju
odgovarajuće rubrike odnosno da su utvrđene određene okolnosti
navedene u zaglavlju rubrike upisat će se "DA". U rubrike
koje ne treba popuniti stavit će se vodoravna crtica ("-").
(3) Prigodom potpisivanja pravnih osoba naznačit će se
naziv odnosno tvrtka pravne osobe s adresom sjedišta te ime, prezime, adresa
i svojstvo osobe koja je ispravu potpisala za pravnu osobu odnosno koja
je potpis na ispravi priznala kao svoj.
(4) Ispravu treba kratko označiti prema njenom sadržaju (predmetu
posla, vrijednosti), danu izdanja i jeziku na kojemu je napisana.
(5) Ako stranke javnom bilježniku nisu osobno poznate, navest će
se imena i prezimena, zanimanje i adresa svjedoka istovijetnosti, te vrsta,
datum i mjesto izdanja predočene isprave na temelju koje je utvrđena
istovjetnost svjedoka. Svjedoci istovjetnosti će se potpisati bez
oznake svoga svojstva.
(6) Na ovjeru rukoznaka primijenit će se na odgovarajući
način odredbe o ovjerama potpisa odnosno priznanju potpisa te o
svjedocima istovjetnosti.
(7) Ako je isprava stranci pročitana to će se naznačiti.
(8) Svaka isprava na kojoj se ovjerava potpis ili rukoznak jedne ili
više osoba, predmet je posebnog upisa u upisnik ovjera i potvrda. Ako se
istovremeno imaju ovjeriti potpis ili rukoznak jedne ill više osoba na
više isprava svaka se isprava posebno upisuje u upisnik.
(9) Biljezi javnobilježničke pristojbe za ovjeru (ako ovjera
podliježe plaćanju pristojbe) lijepe se i poništavaju na primjerku
isprave koja ostaje za arhiv. U upisniku će se navesti odgovarajući
tarifni broj Tarife Zakona o javnobilježničkim pristojbama i iznos
naplaćene pristojbe. Ako je pristojba plaćena u gotovom novcu,
naznačit će se datum uplate i broj računa u korist
kojega je pristojba plaćena. Ako je ovjera oslobođena od plaćanja
pristojbe, navest će se propis na temelju kojega je ovjera oslobođena
od plaćanja pristojbe.
(l0) U upisniku će se navesti tarifni broj Javnobilježničke
tariie i iznos naplaćene nagrade.
Upisnik (registar) o protestima "PR"
Članak 13.
Upisnik (registar) o protestima uredit će se posebnim pravilnikom.
Upisnici povjerenih poslova "UPP"
Članak 14.
Upisnici povjerenih poslova, koje će javni bilježnik voditi posebno
za svaki sud i drugu vlast koja mu povjeri obavljanje određenih poslova,
sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj povjerenih
poslova, datum primitka akta, ime, prezime, zanimanje i adresa odnosno
naziv ili tvrtka i sjedište stranke, opis povjerenog posla, datum otpreme
sudu ili drugoj vlasti, mjesto za primjedbu (Obrazac broj 6).
Imenik predanih raspoložbi za stučaj smrti "IR"
Članak 15.
Imenik osoba koje su pred javnim bilježnikom predzale takvu raspoložbu
za slučaj smrti sadrži rubrike za upis sljedećih podataka:
redni broj primljenih raspoložbi, datum predaje raspoložbe, prezime, ime
i adresa osobe koja je predala raspoložbu prezime, ime i adresu osobe čija
je raspoložba predana ako je ona sama nije predala, oznaku broja spisa
u kojoj je raspoložba pohranjena (Obrazac broj 7)
Depozitna knjiga "DK"
Članak 16.
Depozitna knjiga sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni
broj primljenih depozita, datum preuzimanja depozita, ime, prezime i adresu
odnosno naziv ili tvrtku i sjedište stranke koja je predala deporit uz
naznaku načina na koji je utvrdena njena istovjetnost, točnu
oznaku preuzetog depozita i radnje koje treba obaviti, ime i prezime od
nosno naziv ili tvrtku stranke koja treba predali depozit, mjesto za primjedbu
(Obrazac broj 8).
Imenik povjerenih poslova
Članak 17.
Imenik povjerenih poslova sadrži rubrike za upis sljedećih podalaka:
redni broj upisa, prezime, ime i adresu od nosno naziv ili tvrtke i sjedište
stranke u povjerenom poslu (ako sudjeluje više stranaka u imenik se upisuje
svaka stranka posebno pod početnim slovom koje odgovara početnom
slovu njenog prezimena odnosno naziva ili tvrtke), oznaku upisnika povjerenog
posla i broj toga upisnika (Obrazac broj 9).
Zajednički abecedni imenik
Članak 18.
(1) U zajednički abecedni imenik upisuju se stranke kokje se
upisuju u upisnike iz članaka 11., 12., 13., 14. i 16. ovog Poslovnika.
(2) Zajednički abecedni imenik sadrži rubrike za upis sljedećih
podataka: redni broj upisa, prezime, ime i adresa odnosno naziv ili tvrtku
i sjedište stranke koja je upisana u upisnik odnosno depozitnu knjigu (ako
je upisano više stranaka u zajednički se imenik upisuje svaka stranka
pod slovom koje odgovara početnom slovu njenog prezimena odnosno
naziva ili tvrtke), oznaku upisnika povjerenog posla i broja toga upisnika
(Obrazac broj 10)
III. RAD U JAVNOBILJEŽNIČKOM UREDU
Raspodjela, redosljed, način i vrijeme službenih radnji
Članak 19.
(l) Javni bilježnik sam određuje raspodjelu, način i vrijeme
poduzimanja službenih radnji u svom uredu, sukladno Zakonu o javnom bilježništvu,
ovom Poslovniku i Pravilniku o radnom vremenu.
(2) U rješavanju pojedinih predmeta prednost treba da ti hitnim predmetima.
Glede ostalih predmeta javni će bilježnik u pravilu uzimati u rad
prema vremenu primitka zahtjeva za poduzimanje službene radnje na koju
se predmet odnosi.
Vanjska uredovanja
Članak 20.
(1) Kad je to potrebno radi uspješnog obavljanja određene službene
radnje, javni će je bilježnik poduzeti i izvan javnobilježničkog
ureda.
(2) Vanjsko će se uredovanje u pravilu provesti tek pošto stranka
položi predujam.
(3) Vanjska uredovanja javni će bilježnik u pravilu obavljati
izvan vremena određenog za primanje stranaka u uredu.
Vrijeme primitka pismena
Članak 21.
(l) Pismena se u javnobilježničkom uredu primaju u pravilu u
radno vrijeme. Primitak pismena neposredno od stranaka javni bilježnik
može ograničiti na radno vrijeme određeno za primanje stranaka.
(2) Ograničenja iz. stavku l ovoga članka ne odnosi se
na hitne slučajeve
Osoba ovlaštena za primanje pismena
Članak 22.
(1) Pismena u javnobilježničkom uredu dužni su primiti javni
bilježnik i svaka osoba zaposlena u njegovom uredu. Ako je primitak pismena
vezan uz poduzimanje kakve službene radnje, pismeno umjesto javnog bilježnika
smije preuzeti samo osoba ovlaštena za poduzimanje te radnje.
(2) Poštanske pošiljke preuzima javni bilježnik ili osoba zaposlena
u njegovom uredu koja je za to posebno ovlaštena.
Otvaranje pošte
Članak 23.
(l) Osobe ovlaštene za otvaranje pošte u njegovom uredu odreduje sam
javni bilježnik.
(2) Omoti pisama otvaraju se tako da se ne oštete poštanski pečati
i žigovi Svakom pismenu priložit će se uvijek omot u kojem je pismeno
stiglo,
(3) Sadržaj omota (broj pismena i priloga) utvrdit će se bilješkom
o primitku ili posebnim zapisnikom uz koji će se priložiti omot i
primljena pismena. Poseban zapisnik sačinit će se osobito
ako se sadržaj omota ne podudara s naznakom na omotu te ako su omoti preporuka,
paketa ili druge pošiljke primljeni oštećeni, a postoji sumnja o
neovlaštenom ili zlonamjernom otvaranju. Takav zapisnik sastavljaju javni
bilježnik ili osoba koja je ovlaštena zamjenjivati javnog bilježnika u
poduzimanju određenih javnobilježničkih radnji.
(4) Ako je u jednom omotu prispjelo više pismena, omot će se priložiti
uz jedno od pismena. Na ostalim pismenima, ispod bilješke o primitku, označit
će se spis u kojemu se omot nalazi.
(5) Ako je omot preporučene pošiljke ili one na kojoj je označena
vrijednost oštećen, javni će ga bilježnik ili ovlaštena osoba
preuzeti nakon komisijskog utvrđenja sadržaja pošiljke. Pošta će
o preuzimanju takve pošiljke izdati primjerak komisijskog zapisnika
Bilješka o primitku
Članak 24.
(1) Na primjerak pismena određenog za javnog bilježnika stavit će
se štambiljom bilješka o primitku (Obrazac broj 11 ), u pravilu na prvoj
strani u sredini gornjeg dijela lista. Bilješka o primltku sadrži prezime
i ime javnog bilježnika i oznaku njegova sjedišta, dan, mjesec i godinu
primitka i podatke o načinu primitka (npr.: "neposredno",
.preko pošte", ili "preporučeno" i sl.), o broju
primjeraka i priloga, o tome je li i kako pismeno taksirano, je li stiglo
poštom otvoreno ili s oštećenim omotom, o mogućim predmetima
i gotovom novcu koji su dostavljeni uz pošiljku i slično.
(2) Ako je poštanska pošiljka preporučena, bilješka će
sadržavati i datum poštanskog žiga te pošiljke koji je označen kao
dan predaje pošti. Ako se na poštanskom žigu zbog nejasnoća ne može
utvrditi dan predaje pošti označit će se to na pismenu. Ako
postoji sumnja da nije održan rok, zatražit će se izvještaj od pošte.
(3) Ako se prilikom otvaranja pošiljke utvrdi da je uz pismeno priložen
novac ili druga vrijednost, sastavit će se poseban zapisnik (čl
23. st. 3) u kojem će se utvrditi iznos odnosno vrijednost. Te će
se vrijednosti poslije upisa pismena u odgovarajući upisnik upisati
i u depozitnu knjigu. lspod bilješke o primitku označit će
se broj depozitne knjige.
(4) Nedostatke i nepravilnosti utvrđene prigodom otvaranja pošiljke,
ako nema razloga za sastavljanje posebnog zapisnika (čl. 23. st.
3), treba utvrditi kratkom bilješkom koja se stavlja neposredno uz otisak
prijemne štambilje (npr.: ako pismenu nedostaju prilozi, stavit će
se "primljeno bez priloga", a ako mu nedostaju samo pojedini
prilozi, treba navesti njihove nazive i slično).
(5) Ako se u omotu nađe pismeno adresirano na drugog javnog bilježnika,
sud, drugo državno tijelo pravnu ili fizičku osobu, stavit će
se odgovarajuća bilješka ispod bilješke o primitku (npr : "pogrešno
dostavljeno") i pismeno uputiti adresatu.
(6) Bilješka o primitku stavit će se štambiljom na sve pošiljke
i dostavnice koje su vraćene zbog neizvršenog uručenja pošiljke
adresatu.
(7) Osoba koja je u javnobilježničkom uredu primila pismenu pošiljku
dužna je, na zahtjev podnositelja, izdati potvrdu o primitku stavljanjem
i ispunjavanjem otiska prijemne štambilje na kopiji predanog pismena ili
potpisom i stavljanjem pečata javnog bilježnika u predajnoj knjizi
donositelja ako su u njoj točno navedena pismena koja se predaju,
broj mogućih daljnjih primjeraka, rubrika itd., ili izdavanjem potvrde
o primljenom pismenu.
(8) Ako je uz pismeno priložena dostavnica, primitak pismena će
se potvrditi na dostavnici stavljanjem datuma, potpisa i službenog pečata,
a potvrđena dostavnica vratit će se odmah pošiljatelju.
(9) Bilješke iz st.1. do 8. ovoga članka potpisat će osoba
koja je pismeno primila.
Obračunavanje pristojbi
Članak 25.
Javni bilježnik ili osoba koju je on ovlastio za primitak pismena obračunat
će i poništiti pristojbene biljege koji se lijepe na podnesak, priloge
i ostala pismena prema propisima o naplati pristojbi i odredbama ovoga
Poslovnika.
Otpremanje i dostava javnobilježničkih pošiljki
Članak 26.
(1) Plsmena koja treba otpremiti iz javnobilježničkog ureda upisat
će se u odgovarajuću knjigu za otpremu ili dostavu (Dostavna
knjiga za poštu - Obrazac broj 12 ili Dostavna knjiga za mjesto - Obrazac
broj 13).
(2) Pismena za koja je potreban dokaz o primitku dostavit će se
strankama i drugim osobama uz dostavnicu odnosno povratnicu. Na dostavnici
odnosno povratnici naznačit će se adresa primatelja, naziv
i datum pismena koje se dostavlja s brojem spisa. Naziv javnog bilježnika
može biti stavljen štambiljom ili tiskan.
IV. JAVNOBILJEŽNIČKl SPISI
Vrste javnobilježničkih spisa
Članak 27.
Javni je bilježnik dužan osnivati, voditi i čuvati svoje spise
sukladno Zakonu o javnom bilježništvu i odredbama ovoga Poslovnika, ako
posebnim propisima za odredene vrste spisa nije drugačije odredeno.
Osnivanje spisa
Članak 28.
(1) Pismeno u povodu kojeg treba osnovati novi spis upisat će
se istog dana kad je primljeno odnosno prvi naredni radni dan u odgovarajući
upisnik i imenik.
(2) Pismeno u povodu kojega se osniva novi spis stavit će se u
omot spisa od čvršćeg papira, kartona iIi drugog od govarajućeg
materijala (Obrazac broj 14) i upisat će se u popis pismena koji
je tiskan na unutarnjoj strani omota spisa. Kad to postane potrebno, spisu
će se priložiti poseban arak za nastavak popisa pismena (Obrazac
broj 15) na kojem će se nastaviti upisivanje pismerka nakon što bude
popunjen popis pismena na omotu spisa.
(3) Na naslovnoj strani omota spisa, u gornjem Iijevom uglu, otisnuta
je iIi stavljena štambiljom oznaka javnobiIježničkog ureda. U gornjem
desnom i donjem lijevom uglu upisat će se oznaka spisa, a na sredini
će se upisati podaci o predmetu i strankama. Na naslovnoj strani
spisa može biti otisnut i grb javnog bilježnika.
(4) Javni bilježnik može na omot spisa unijeti i druge rubrike i oznake
odnosno obavljati druge upise.
Oznaka spisa
Članak 29.
(1) Na svaki spis stavit će se oznaka koja se sastoji od kratice
naziva upisnika u koji je upisan ispisana velikim slovima, rednog broja
upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je predmet unesen u upisnik.
Javni bilježnik može na svojim spisima imati i druge oznake.
(2) Pojedina pismena u spisu označavat će se u gornjem
desnom uglu poslovnim brojem koji će sadržavati oznaku spisa i podbroj
(redni broj kojim se označuje pojedino pismeno ili odluka prema
redosljedu kojim je upisano u popisu pismena)
(3) Poseban podbroj dobivat će svako pismeno na koje treba staviti
prijemnu štambilju, zapisnici i drugi javnobiIježnički akti, vraćene
neuručene dostavnice i druga važnija pismena upućena strankama,
sudovima i drugim tijelima s javnim ovlastima.
(4) Listovi u spisu označavat će se rednim brojem, olovkom
u crvenoj boji u desnom gornjem uglu od broja 1 dalje, bez obzira na podbroj.
Broj Iistova upisat će se uz odgovarajuće pismeno u rubrici
popisa pismena.
(5) Pismena koja se odnose na predmete u tijeku ulagat će se u
odgovarajući spis po vremenskom redoslijedu primitka.
Prilozi
Članak 30.
(l) Prilozi uz pojedina pismena ulagat će se u spis zajedno s
pismenom na koje se odnose. Prilozi će se označavati poslovnim
brojem odgovarajućeg pismena uz stavljanje velikog slova abecednim
redom na svaki prilog posebno.
(2) Izvornici isprava koje nakon dovršenog postupka treba vratiti strankama
ulagat će se, u pravilu, u zajednički otvoreni omot, na kojem
će se, s vanjske strane, navesti koje se isprave u njemu nalaze.
(3) Uz odgovarajuće pismeno u kojem su izvornici bili priloženi
priložit će se, po potrebi, prijepis odnosno preslika izvornika koji
treba zadržali u spisu. Ostali prilozi koji se zbog oblika ili vrste ne
mogu ulagati u spis phranit će se odvojeno, a na pismenu kojem su
priloženi i u popisu pismena stavit će se bilješka o tome gdje su
ti prilozi pohranjeni.
(4) U popis pismena, uz redni broj pismena na koje se prilozi odnose,
navest će se u posebnoj rubrici odredenoj za evidentiranje priloga,
broj priloga, a po potrebi i oznaka slova kojima su prilozi obilježeni
(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka primjenjivat će
se ako Zakonom o javnom bilježništvu ili drugizrz propisima nije drugačije
odredeno
Sređivanje i uvezivanje spisa
Članak 31.
(1) Javni bilježnik i osobe zaposlene u njegovom uredu dužni su brižljivo
paziti da se sva pismena u spisu označuju sa pravilnim oznakama
i da se uredno upisuju u popis pismena
(2) Spisi sa više od l0 Iistova uvezat će se zajedno s omotom
i popisom pismena prošivanjem. Prigodom uvezivanja valja paziti na to da
tekst pismena ostane vidljiv i neoštećen. U spis će se uvezati
pismena i njihovi prilozi koji trajno ostaju u spisu.
(3) Opsežniji spisi s više od 200 listova uvezat će se u posebne
omote koji se označuju rimskim brojevima (npr. omot I, II itd.).
Popis pismena za spise od više omota vodit će se kod prvog omota
i teći će kronološkim redom bez obzira na broj omota.
Promjena oznake spisa
Članak 32.
(1) Ako tijekom rada na određenom predmetu nastane potreba za promjenom
oznake spisa, precrtat će se na omotu oznaka ranijeg spisa povlačenjem
vodoravne crte po sredini ranije oznake olovkom u crvenoj boji, a ispod
nje upisat će se nova.
(2) Nova oznaka spisa unijet će se i u popis pismena prema vremenu
kad je oznaka spisa izmijenjena. U tom slučaju nova pismena dobivat
će novu oznaku spisa, a pod brojevi na pismenima teći će
redom dalje.
(3) U upisniku u koji je bila unijeta ranija oznaka predmeta naznačit
će se nova oznaka spisa. Odgovarajuće naznake izvršit će
se i u imenicima u kojima je spis bio upisan s ranijom oznakom.
Spajanje spisa
Članak 33
(1) Javni bilježnik može odrediti u slučaju potrebe spajanje
više spisa radi provedbe jedinstvenog postupka.
(2) Spojeni jedinstveni spis vodit će se pod brojem najstarijeg
spisa.
(3) Nakon izvršenog spajanja u upisnicima u kojima su zavedeni pripojeni
spisi u rubrici za primjedbe upisat će se oznaka jedinstvenog spisa,
dok će se u upisniku u kojem se vodi jedinstveni spis navesti oznake
spojenih spisa.
(4) Na omotu jedinstvenog spisa označit će se olovkom u
boji spojeni spis ispod oznake jedinstvenog spisa. Bilješke i oznake s
omota pripojenog spisa koje su od važnosti i za spojeni spis prenijet će
se na omot jedinstvenog spisa.
(5) Pripojeni spis upisat će se u popis pismena jedinstvenog spisa
pod jedan redni broj, a taj će se popis dalje voditi kao zajednički
popis pismena. Pri označavanju broja listova primjenjivat će
se odredbe članka 29. Poslovnika.
Razdvajanje spisa
Članak 34.
(1) Ako javni bilježnik odluči da se razdvoje spojeni spisi ili
da se izdvoji dio jednog spisa, u izdvojeni će se spis uložiti ona
pismena koja se samo na njega odnose. Ostala pismena koja su potrebna za
izdvojeni spis, prepisat će se ili pr-eslikati, ovjeriti i priložiti
izdvojennm spisu.
(2) Razdvojeni ili izdvojeni spis upisat će se u odgovarajućem
upisniku pod novim rednim brojem i dobit će novu oznaku, ako je već
ranije nije imao
(3) Razdvajanje i izdvajanje spisa upisat će se u odgovarajuće
ispisnike i imenike Oznake i bilješke koje su se nalazile na zajedničkom
omotu, a odnose se na razdvojeni ili izdvojeni spis, precrtat će
se i prenijeti na omot razdvojenog ili novoosnovanog spisa. Za taj spis
sastavit će se novi popis pismena ako nije već ranije vođen.
U dotada vodenorn zajedničkom popisu pismena, u rubrici za primjedbe,
označit će se koji je spis ili dio spisa izdvojen i koja su
pismena iz zajedničkog spisa uložena u razdvojeni spis. Pismena
koja se prilažu razdvojenom ili izdvojenom spisu, bilo u izvorniku ili
ovjerovljenom prijepisu ili preslici, unijet će se u popis pismena
tog spisa onim redom kojirn su nastala.
Privremeno spajanje spisa
Članak 35.
(1) Na privremenorn spajanje spisa na odgovrajući će se
način primjenjivati odredbe uvoga Poslovnika o spajanju spisa (članak
33)
(2) Na razdvajanje privremeno spojenih spisa na odgovarajući će
se način primjenjivati odredbe ovoga Poslovni kao razdvajanju spisa
(članak 34).
Prilaganje spisa
Članak 36.
(1) Kad se jedan spis priloži drugom radi uvida ili iz drugih razloga,
u popisu pismena glavnog spisa označit će se priloženi spis
kao prilog onom pismenu na kome se nalezi odredba o prilaganju spisa.
(2) Na omotu glavnog spisa kojem je priložen drugi spis navest će
se olovkom u crvenoj boji oznaka spisa koji mu je priložen. U upisniku,
u rubrici primjedbe, spisa koji je priložen drugom spisu zabilježit će
se oznaka glavnog spisa, a kod glavnog spisa oznake priloženih spisa. Podaci
o kretanju spisa ubilježit će se u odgovarajuće rubrike upisnika
kod onog spisa kojem je drugi spis priložen.
(3) Ako se iz nekog spisa izdvoji koji dio, u osnovni spis uložit će
se na odgovarajućem mjestu bilješka o tome gdje se taj dio spisa
nalazi.
Poslovanje s predmetima vezanim za rok
Članak 37.
Spisi koji su u tijeku drže se u posebnom ormaru, sređeni po vrstama
predmeta i rokovima u kojima treba obaviti pojedine službene radnje (ročišta
i kalendari).
Obnova javnobilježničkih spisa
Članak 38
(1) Aka se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište,
pokrenut će se, po potrebi, postupak za obnovu spisa ili pojedinih
pismenih (rekonstrukcija).
(2) O rekonstrukciji predmeta odlučuje, na prijedlog javnog bilježnika,
zainteresirane stranke ili tijela s javnim ovlastima, predsjednik općinskog
suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika.
(3) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za obnovu spisa predlagatelj
može izjaviti žalbu predsjedniku županijskog suda .
(4) Postupak za obnovu spisa neće se provesti aka je protekao
rok do kojeg se čuvaju spisi na koje se odnosi prijedlog za obnovu.
(5) Spis se obnavlja na temelju rješenja kojim se dozvoIjava pokretanje
postupka za obnovu. Tim se rješenjem po kreće postupak na temelju
kojega će se nakon dovršenog postupka umjesto nestalog, oštečenog
ili uništenog spisa osnovati novi spis ili pismeno. Novi će spis
nositi oznaku koju je imao spis ili pismeno koje se obnavlja.
(6) Provedbu pojedinih radnji u postupku za obnovu spisa predsjednik
općinskog suda može povjeriti javnom bilježniku čiji spis
treba obnoviti, zamjeniku ili vršitelju dužnosti javnog bilježnika, drugom
javnom bilježniku sa svog područja ili određenom sucu tog suda.
Rješenje o obnovi spisa, s popisom obnovljenih pismena tog spisa donosi
predsjednik općinskog suda. Protiv rješenja predsjednika općinskog
suda dopuštena je žalba predsjedniku županijskog suda.
(7) Prigodom obnove spisa obnovit će se samo oni dijelovi ili
pojedina pismena koji su važni s obzirom na razlog zbog kojih je odobren
postupak za obnovu.
(8) Spis se obnavlja na temelju prijepisa nestalih, oštećenih
ili uništenih pismena kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika
i pomoćnih knjiga, a po potrebi i na temelju suglasnih iskaza stranaka
i njihovih punomoćnika, svjedoka i drugih osoba koje su sudjelovale
u poduzimanju radnji u povodu kojih je spis bio osnovan. Ponovit će
se samo one radnje o kojima nema podataka ili o kojima ne postoje suglasne
izjave navedenih osoba.
(9) Troškove obnove javnobilježničkog spisa snosi javni bilježnik
odnosno tijelo kod kojega se spis nalazio kad je nestao, uništen ili oštećen.
Kretanje spisa
Članak 39.
(1) Ako se spis privremeno dostavlja na uvid sudu ili drugom državnom
tijelu ili se prilaže drugom spisu, u upisniku će se, u odgovarajućoj
rubrici ili rubrici za primjedbe, običnom olovkom označiti
datum kada je i kome spis dostavljen.
(2) Dostavljeni ili privremeno priloženi spis upisat će se u popis
poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti.
Ulaganje dostavnica
Članak 40.
(1) Vraćene dostavnice i povratnice kojimu je potvrđeno izvršenje
dostave ulažu se, u pravilu, odmah u spis na koji se odnose.
(2) Dostavnice i povratnice koje služe kao dokaz o uručenju pošiljaka
vezanih za rok prilažu se spisu i lijepe na izvornik akta, zapisnika ili
drugog pismena na koji se od nose i čuvaju se u spisu.
V. JAVNOBILJEŽNIČKI AKTI, ZAPISNICI, BILJEKE, POSVJEDOČENJA,
TISKANICE I OBRASCI
1. JAVNOBILJEŽNIČKI AKT
Način pisanja, sadržaj i oblik javnobilježničkog akta
Članak 41.
(1) Javnobilježnički akti pišu se pisaćim strojem ili drugim
sredstvom mehaničkog pisanja na debelom papiru, standardnog formata.
Kakvoća papira mora biti takva da osigurava trajnost javnobiljeiničkog
akta i teksta koji on sadrži. Komora je ovlaštena utvrditi standarde kakvoće
takvog papira.
(2) Javnobilježnički akli uvijek se pišu na cijelom arku, s dovoljno
praznog prostora uz oba ruba lista, bez proreda, s time da pojedini stavci
akta budu vidljivo odvojeni.
(3) Prvi primjerak javnobilježničkog akta uvijek se piše samo
na jednoj strani.
(4) U gornjem lijevom uglu akta iznad teksta stavit će se grb
Republike Hrvatske, naziv "Republika Hrvatska", a ispod toga
ime i prezime javnog bilježnika uz oznaku njegovog svojstva i, u narednom
redu, adresa sjedišta njegova ureda (npr.: Grb RH REPUBLIKA HRVATSKA Javni
bilježnik Juraj Jurić Zagreb, Ilica 128
(5) U gornjem desnom uglu akta stavit će se oznaka spisa s poslovnim
brojem. Ako se akt sastoji od više listova, oznaka spisa s poslovnim brojem
stavit će se na svaki list u gornjem desnom uglu (članak 29.
ovoga Poslovnika).
(6) Ispred imena i prezimena javnog bilježnika može se otisnuti njegov
grb, koji ne smije biti veći od državnog grba.
(7) Otpravci javnobilježničkog akta pišu se samo na jednoj strani
ako se pišu na tankom papiru. Ako je akt napisan na više listova, poslovni
broj (oznaka spisa i podbroj) označit će se u desnom gornjem
uglu na svakom listu tog akta.
Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava
Članak 42.
Potvrda privatnih isprava (članak 59. Zakona o javnom bilježništvu)
obavlja se štambiljom (Obrazac broj 16), pisaćim strojem ili drugim
sredstvom mehaničkog pisanja. Javni će bilježnik takvu potvrdu
potpisati i ovjeriti svojim pečatom.
Otpravci i prijepisi javnobilježničkih akata
Članak 43.
(1) Potvrda otpravka javnobilježničkog akta (članak 94.
Zakona o javnom bilježništu) obavlja se štambiljom (Obrazac broj 17), pisaćim
strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja. Ako se izdaje izvod
javnobilježničkog akta, to će se u potvrdi naznačiti
(članak 101. Zakona o javnom bilježništvu). U potvrdi otpravka javnobilježničkog
akta uz koji nije priložen i prijepis priloga (članak 102. stavak
2. Zakona o javnom bilježništvu) to će se posebno označiti.
(2) Potvrda prijepisa javnobilježničkog akta (članak 94.
Zakona o javnom bilježništvu) obavlja se štambiljom (Obrazac broj 18),
pisaćim strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja.
(3) Potvrde iz st 1. i 2. ovoga članka javni će bilježnik
potpisati i ovjeriti svojim pečatom.
2. JAVNOBILJEŽNIČKI ZAPISNICI I BILJEŠKE
Osobe ovlaštene za pisanje zapisnika
Članak 44.
(1) Zapisnike sastavlja sam javni bilježnik ili ovlaštena osoba u njegovom
uredu.
(2) Javni bilježnik ili ovlaštena osoba u njegovom uredu može pisanje
zapisnika po njegovom diktatu povjeriti drugoj osobi. U tom se slučaju
sastavljačem zapisnika smatra javni bilježnik odnosno ovlaštena
osoba u njegovom uredu
Način pisanja i oblik zapisnika
Članak 45.
(1) Zapisnici se u pravilu pišu pisaćim strojem ili kompjutorski,
na tiskanicama ili prema određenim obrascima, s dovoljno ostavljenog
praznog prostora na obje strane stranice, bez proreda, s odvojenim stavovima,
na obje stranice lista.
(2) Zapisnici koji se sastavljaju u povodu obavljanja službenih radnji
izvan ureda, mogu se iznimno pisati rukom, i to sredstvom za pisanje koje
ostavlja trajni trag U takvom slučaju zapisnik se mora prepisati
pisaćim strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja odmah
nakon povratka u ured.
(3) Ako se tijek službene radnje odnosno njeni pojedini dijelovi bilježe
stenografski, zapisnik će se pisati olovkon, za kopiranje. Stenografske
bilješke prenijet će se u roku 48 sati na obično pismo te
pregledati i prepisati pisaćim strojem ili drugim sredstvom mehaničkog
pisanja a onda priložiti izvorniku zapisnika.
(4) Prijepis zapisnika sastavljenih po odredbama st. 2 i 3. ovoga članka
ovjerit će javni bilježnik ili osoba zaposlena u njegovom uredu koja
je obavljala odnosnu radnju svojim potpisom i stavljanjem pečata.
Zapisnik pisan rukom zadržat će se u spisu, a prijepis će mu
se priložiti.
Službena bilješka
Članak 46.
(1) Kad prema postojećim propisima ne treba sastavljati zapisnik,
zapisnik može zamijeniti službena bilješka u kojoj će se navesti
obavljena službena radnja te datum i mjesto njena izvršenja. Službenu bilješku
potpisat će javni bilježnik ili osoba zaposlena u njegovom uredu
koja je službenu radnju poduzela.
(2) Ako službena bilješka sadrži izjavu stranke ili priopćenje
dano prisutnoj stranci, bilješke će potpisati i stranka.
Potvrde o zapisnicima i upisima u upisnike
Članak 47.
Na potvrde o zapisnicima i upisima u upisnike na odgovarajući
se način primjenjuju odredbe članka 43. ovoga Poslovnika.
Zabilješka o izdavanju i vraćanju otpravka
Članak 48.
(1) Zabilješka o izdavanju otpravka (članak 105. stavak 1. Zakona
o javnom bilježništvu) stavlja se štambiljom (Obrazac broj 19), pisaćim
strojem, drugim sredstvom mehaničkog pisanja ili rukom.
(2) Zabilješka o vraćanju otpravka (članak l05 stavak 2
, Zakona o javnom bilježništvu) stavlja se štambiljom (Obrazac broj 20),
pisaćim strojem, drugim sredstvom mehaničkog pisanja ili rukom.
Druga pismena
Članak 49.
Druga pismena koja sastavlja javni bilježrkik (dopisi, zamolnice itd.)
mogu, pored onoga što treba odnosno može sadržavati javnobilježnički
akt (članak 41 ovoga Poslovnika), imati i naznaku broja telefona,
teleksa i telefaksa, odnosno poštanskog pretinca. U zaglavlju takvih pismena
može biti naznačeno i radno vrijeme javnobilježničkog ureda.
3. JAVNOBILJEŽNIČKA POSVJEDOČENJA
Mjesto gdje se obavljaju javnobilježničke ovjere
Članak 50.
(1) Ovjere se u pravilu obavljaju u javnobilježničkom uredu.
,
(2) Ovjere potpisa ili rukoznaka mogu se obavljati i iz van javnobilježničkog
ureda ako za to postoje opravdani razlozi.
(3) Osoba koja traži ovjeru potpisa ili rukoznaka izvan javnobilježničkog
ureda dužna je, na zahtjev javnog bilježnika, prethodno položiti predujam
za pokriće putnih i drugih troškova.
(4) Ako se ovjera potpisa ili rukoznaka obavlja izvan javnobilježničkog
ureda, o ovjeri će se sastaviti zapisnik koji mora sadržavati sve
podatke iz upisnika za ovjeru. Podaci iz zapisnika naknadno će se
upisati u upisnik ovjera. U rubrici za primjedbe naznačit će
se da su podaci unijeti iz zapisnika.
(5) Ako se u potvrdi o ovjeri koja se obavlja izvan javnobilježničkog
ureda ne može navesti redni broj upisnika za ovjeru, navest će se
mjesto u kojemu je ovjera obavljena i datum.
Način ovjere potpisa, rukoznaka i prijepisa
Članak 51.
(1) Ovjera potpisa, rukoznaka i prijepisa obavlja se stavljanjem potvrde
na ispravu odnosno na prijepis. Potvrda o ovjeri potpisa ili rukoznaka
stavlja se na kraj ispod potpisa, a potvrda o ovjeri prijepisa ispod teksta
koji se ovjerava. Potvrda se stavlja štambiljom (za ovjere potpisa i rukoznaka
Obrazac broj 21; za ovjere prijepisa: Obrazac broj 22), pisaćim strojem
ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja.
(2) Potvrda o ovjeri stavlja se na ispravu odnosno prijepis nakon što
se u upisniku o ovjerama i potvrdama izvrše svi upisi i stave potrebni
potpisi.
(3) Potvrda o ovjeri potpisa odnosno rukoznaka mora sadržavati sve ono
što je propisano u članku 77. Zakona o javnom bilježništvu. Potvrda
o ovjeri prijepisa mora sadržavati sve ono što je propisano u članku
74. Zakona o javnom bilježništvu.
Način ovjere izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga
Članak 52.
Ovjera izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga obavlja se stavljanjem
na izvod potvrde predviđene u odredbi članka 75. Zakona o javnom
bilježništvu štambiljom (Obrazac broj 23), pisaćim strojem ili drugim
sredstvom mehaničkog pisanja.
Način ovjere prijevoda
Članak 53.
Ovjera prijevoda obavlja se stavljanjem na prijevod po tvrde predviđene
u odredbi članka 76. Zakona o javnom bilježništvu štambiljom (Obrazac
broj 24), pisaćim strojem ili drugim sredstvom mehaničkog
pisanja
Potvrda o vremenu kad je isprava predočena
Članak 54.
Potvrda o vremenu kad je isprava predočena (članak 78
Zakona o javnom bilježništvu) stavit će se na predočenu ispravu
štambiljom (Obrazac broj 25), pisaćim slrojem ili drugim sredstvom
mehaničkog pisanja.
4. TISKANICE I OBRASCI
Članak 55.
(1) Za pojedine radnje ili poslove koji se češće ponavljaju
javni bilježnik može koristiti tiskanice ili obrasce, oblik i sadržaj kojih
će utvrditi sam, ako ovim poslovnikom ili kojim drugim propisom nije
drugačije odredeno. Ogledne obrasce za takve radnje i poslove može
utvrditi i Komora
(2) Obrasci upisnika, knjiga, imenika i štambilja pod brojem 1 do 43
sastavni su dio ovova Poslovnika.
VI. PRIMANJE ISPRAVA, NOVCA I VRIJEDNOSNIH PAPIRA
Vrijeme primitka
Članak 56.
(1) lsprave, novac, vrijednosni papiri (javnobilježnički polozi,
depoziti) i drugi predmeti od vrijednosti primaju se u javnobilježničkom
uredu u pravilu u radno vrijeme. Primitak depozita neposredno od stranaka
javni bilježnik može ograničiti na radno vrijeme određeno za
primanje stranaka. U slučajevima predviđenim u Zakonu o javnom
bilježništvu polozi se mogu primati i poštom. Novac se može primati i na
drugi način predviđen ovim Poslovnikom.
(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se
na hitne slučajeve.
Osoba ovlaštena za preuzimanje
Članak 57.
(1) Polog preuzima osobno sam javni bilježnik. Polog može umjesto javnog
bilježnika preuzeti osoba zaposlena u njegovom uredu koja je po Zakonu
o javnim bilježnicima ovlaštena poduzeti tu službenkk radnju.
(2) Osoba koja je preuzela polog dužna je bez odgode upisati polog u
depozitnu knjigu.
Primanje isprava
Članak 58.
Isprave i ostali vrijednosni papiri popisuju se tako da se navodi njihovo
svojstvo, izdavatelj, datum i mjesto izdavanja te drugi podaci. Isprave
se evidentiraju po komadima, bez označavanja vrijednosti.
Primanje gotovog novca
Članak 59.
(1) Gotov novac prima se preko Zavoda za platni promet, banke, pošte
ili neposredno u javnobilježničkom uredu
(2) Javni bilježnik u pravilu neće primati uplate gotovog novca
neposredno od stranaka, već će ih upućivati da uplatu
izvrše na njegov poseban račun za druge osobe. U tom će se
slučaju stranci predati uredno popunjena opća uplatnica, koja
će na poledini sadržavati ime i prezime javnog bilježnika i oznaku
predmeta na koji se uplata odnosi, svrhu pologa i eventualnu specifikaciju.
(3) U opravdanim slučajevima javni bilježnik može i neposredno
primiti gotov novac, o čemu će stranci izdati potvrdu o primitku,
a kopiju potvrde zadržati kao blagajnički dokument. Gotov novac
javni će bilježnik odmah, a najkasnije prvog sljedećega narednoga
dana uplatiti na odgvarajući račun.
(4) Gotov novac primljen preko Zavoda za platni promet, banke ili pošte
upisuje se u Blagajnički izvještaj za gotovinu uplaćenu po
strankama (Obrazac broj 26)
(5) Ako se svrha pošiljke ne može utvrditi odnosno ako se ne može utvrditi
na koju se pravnu stvar primljeni gotov novac ili vrijednosti odnose, pozvat
će se pošiljatelj da u ro u od tri dana objasni svrhu pošiljke ili
da označi pravnu stvar na koju se odnosi, uz upozorenje da će
mu se poslani novac vratiti na njegov trošak ako ne udovolji pozivu.
(6) Primitak gotovine po st. 1. do 5. Ovoga članka upisat će
se u Kontovnik gotovinskih depozita (Obrazac broj 27) i Dnevnik gotovinskih
pologa (Obrazac broj 28)
Primanje strane valute
Članak 60.
Ako je predmet pologa strana valuta, u popisu se navodi naziv države
u kojoj valuta vrijedi kao zakonsko sredstvo plaćanja, nominalna
vrijednost strane valute, naziv izdavatelja, serija i broj te eventualni
drugi podaci
Primanje vrijednosnih papira
Članak 61.
(1) Vrijednosni papiri se popisu)u tako da se navodi: država u kojoj
je vrijednosni papir izdan, ime i naziv izdatnika, serija i broj vrijednosnog
papira, iznos na koji talon glasi, kuponi što su povezani s vrijednosnim
papirom i datum kada treba isplatiti ili realizirati prvi kupon.
(2) Ako je vrijednosni papir izdan u Republici Hrvatskoj, njegova se
vrijednost označava u nominali. Ako vrijednosni papir nema sve kupone,
tj. ako se prilikom unovčenja kupona osim kamata isplaćuje
i dio glavnice, kao vrijednost će se označiti snižena vrijednost
vrijednosnog papira.
(3) Ako se vrijednosnom papiru što je izdan u inozemstvu ne može odmah
utvrditi vrijednost u domaćoj valuti, navest će se njegova
nominalna vrijednost.
Primanje štednih i uložnih knjižica
Članals 62
(1) Štedne i uložne knjižice popisuju se tako da se navede naziv pravne
osobe koja ih je izdala, ime ulagatelja, broj štedne ili uložne knjižice
i saldo na koji knjižica glasi, a eventualno i poseban znak (zaporka, vinkulacija).
(2) Vrijednost štedne ili uložne knjižice navest će se prema saldu
koji pokazuje stanje knjižice, u nominalnom iznosu, ako se radi o štednoj
ili uložnoj knjižici domaće pravne osobe. (3) Ako je štednu ili uložnu
knjižicu izdala inozemna pravna osoba pa se ne može utvrditi njena prava
vrijednost, navest će se njena nominalna vrijednost u stranoj valuti.
Primanje dragocjenosti
Članak 63.
(1) Primljene dragocjenosti u nazočnosti stranke popisuje javni
bilježnik ili osoba zaposlena u njegovom uredu ovlaštena za poduzimanje
te radnje.
(2) Primljeni predmeti popisat će se točno po komadima,
kakvoći, količini, težini, obliku i sl., tako da se isključi
svaka mogućraost zamjene. Zapisnik o popisu sastavit će se
u dva prirnjerka, od kojih će se jedan uložiti u odgovarajući
spis, a drugi u omot s popisanim dragocjenostima.
(3) Ako se popis iz bilo kojeg razloga ne može izvršiti, odredit će
se sudski vještak koji će utvrditi o kakvim se dragocjenostima radi.
(4) Nakon popisa, dragocjenosti procjenjuje sudski vještak prema prometnoj
vrijednosti koju imaju onoga dana kada su primljene.
(5) Troškove popisa i procjene utvrduje javni bilježnik. Javni bilježnik
prije popisa i procjerke može od stranke zatražiti polaganje odgovarajućeg
predujma
Upisivanje primljenih pologa
Članak 64.
Primitak vrijednosnih papira, štednih i uložnih knjižica, isprava i
strane valute upisuje se u Kontovnik negotovinskih pologa (Obrazac broj
29) i Dnevnik negotovinskih pologa (Obrazac broj 30).
Čuvanje pologa
Članak 65
(1) Gotovinu koja je predana kao polog javni će bilježnik u pravilu
čuvati na svom posebnom računu za druge osobe u banci.
(2) Javni bilježnik će čuvati gotovinu u svojoj blagajni
samo ako gotovinu koju je primio neposredno od stranke ili poštom treba
odmah isplatiti.
(3) Ako preuzeti iznos ne može biti isplaćen u roku od pet dana
od primitka, ili ako se ne može zadržati u javnobilježničkoj blagajni
zbog propisa o blagajničkom maksimumu, položit će se na poseban
račun javnog bilježnika za druge osobe u banci.
(4) Vrijednosti (dragocjenosti, vrijednosni papiri i isprave) koje se
čuvaju u javnobilježničkoj blagajni ili u sefu u banci, stavljaju
se u posebne omote na kojima se s vanjske strane ispisuje poslovni broj
spisa, pravna stvar na koju se odnose, potanja specifikacija sadržaja omota,
ime i prezime odnosno naziv ili tvrtka deponenta.
(5) Zajedno s predmetima pologa, u omot se stavlja primjerak zapisnika
o popisu i procjeni.
(6) Za iznajmljivanje sefa javni će bilježnik sklopiti s bankom
poseban ugovor u kojemu će se odrediti uvjeti korištenja sefa. U
zaglavlju Kontovnika negotovinskih pologa navest će se mjesto čuvanja
vrijednosti oznakom "blagajna" ili "sef,".
(7) Stranu valutu javni će bilježnik čuvati ili kao ostale
vrijednosti ili na svom posebnom deviznom računu za druge osobe
u banci. Ako se strana valuta čuva na deviznom računu u banci,
primanje, čuvanje i izdavanje strane valute provodi se po propisima
o deviznom poslovanju. Evidencija o čuvanju i izdavanju strane valute
s posebnog deviznog računa javnog bilježnika za stranke vodi se
prema odredbama ovoga Poslovnika i propisima o deviznom poslovanju.
Polozi na čuvanju kod drugih osoba
Članak 66.
(1) Polozi koji se zbog svog opsega ne mogu čuvati u sefu ili
trezoru kod javnog bilježnika ili u banci povjerit će se na čuvanje
osobi koja je po posebnim propisima ovlaštena za čuvanje takvih
pologa.
(2) Prije nego što polog preda osobi iz stavka 1 ovoga članka,
javni će bilježnik zatražiti od stranke da položi predujam za troškove
čuvanja i rukovanja.
(3) Prije nego što povjeri predmet pologa odredenoj osobi radi čuvanja,
javni će bilježnik izvršiti popis i procjenu pologa i o tome sastaviti
zapisnik u tri primjerka, od kojih će se jedan uložiti u odgovarajući
spis, jedan predati stranci, a treći predati čuvaru zajedno
s predmetom pologa. O povjeravanju predmeta na čuvanje određenoj
osobi sastavit će se ugovor s tom osobom kojim će se utvrditi
troškovi čuvanja, tko ih je dužan naknaditi odnosno da li se predujmljuju
ili će naknadno biti isplaćeni iz položenog predujma.
(4) Primitak pologa na čuvanje prema odredbama st 2 i 3 ovoga
članka upisat će se u Evidenciju pologa na čuvanju
kod drugih osoba (Obrazac broj 31).
Izdavanje pologa
Članak 67.
(1) Novac i vrijednosti koji se čuvaju kod javnog bilježnika
ili na posebnom računu javnog bilježnika za druge osobe u banci,
ili u sefu u banci, izdavat će javni bilježnik.
(2) Novac se isplaćuje na blagajni javnog bilježnika, poštom ili
preko banke. Novac koji se nalazi na posebnom računu javnog bilježnika
za druge osobe u banci isplaćuje se na temelju odgovarajućeg
naloga javnog bilježnika.
(3) Vrijednosni papiri, dragocjenosti i drugi predmeti izdavat će
se neposredno korisniku ili preko pošte.
(4) O izdavanju vrijednosti neposredno korisniku sastavit će se
poseban zapisnik koji će korisnik potpisati. Taj će se zapisnik
čuvati i kao knjigovodstvena isprava
(5) Ako se vrijednosti izdaju poštom, javni će bilježnik u prisutnosti
dva svjedoka utvrditi zapisnički sadržaj pošiljke, zatvoriti je
i u njihovoj prisutnosti predati pošti na otpremu.
(6) Osoba kojoj je povjereno čuvanje sudskog pologa može polog
izdati samo osobi koju je za to ovlastio javni bilježnik, uz uvjete i na
način koje je odredio javni bilježnik, odnosno u skladu s ugovorom
o depozitu.
(7) Moguće zapreke za izdavanje javnobilježničkih pologa
ili za pojedine pravne poslove u vezi s njima (zabrana otuđenja ili
opterećenja, pravo uživanja, ispunjenje naloga po oporuci i sl.),
ili za pojedine poslove rukovanja koji se ponavljaju, evidentirat će
se crvenom zabilježbom u zaglavlju odgovarajućeg kontovnika.
(8) Rješenje izvršnog suda kojim se određuje izvršenje prodajom
pologa, dostavit će se javnom bilježniku, koji će u zaglavlju
odgovarajućeg kontovnika zabilježiti da je na pologu određeno
izvršenje.
Članak 68. Na vođenje poslovnih knjiga za novčano
i materijalno poslovanje sa strankama odgovarajuće se primjenjuju
propisi kojima se uređuje vođenje poslovnih knjiga za takvo poslovanje
u sudovima.
VII. JAVNOBILJEŽNIČKl PEČATI, ŽIG, ŠTAMBILJE I
POTPIS
Pečati i žig
Članak 69.
(1) Pečat i žig javnog bilježnika su okruglog oblika i sadrže
grb Republike Hrvatske, ime i prezime javnog bilježnika, naziv "javni
bilježnik" i naziv mjesta u kojem je službeno sjedište javnog bilježnika.
(2) Pečat za tintu, promjera 38 mm, javni bilježnik može otiskivati
u crnoj, tamno plavoj ili ljubičastoj tinti.
(3) Žig je izrađen od metala promjera 38 mm, otiskivat će
se u crvenom vosku.
(4) Suhi žig je promjera 38 mm.
(5) Pečatirma i žigom mogu rukovati samo javni bilježnik i ovlaštena
osoba u njegovom uredu.
(6) Pečati i žigovi moraju se držati zaključani
(7) Pečati i žigovi naručuju se puterm općinskog
suda na čijem području javni bilježnik ima sjedište.
(8) Pečati i žigovi naručuju se, izrađuju i uništavaju
sukladno Zakonu o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br ?8/93
i 29/94), Zakonu o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske
("Narodne novine", broj 32/77), te Pravilniku za primjenu Zakona
o pečatima i žigovima s grbom Republike lirvatske ("Narodne
novine", broj 35/78).
Štambilje
Članak 70
(1) Javni bilježnik je dužan koristiti u svom radu štambilje propisane
Zakonom o javnom bilježništvu, ovim Poslovnikom i drugim propisima.
(2) Osim štambilja iz stavka 1. ovoga članka, javni bilježnik
može koristiti i štambilje koje će sam odrediti, ako se njihovom
uporabom olakšava i pojednostavljuje poslovanje. Komora može utvrditi ogledne
obrasce takvih štambilja. Te se štambilje neće ovjeravati.
(3) Javni bilježnici imaju sljedeće štambilje:
1) Za oznaku javnobilježničkog ureda (Obrazac broj 32);
2)Za bilješku o otpremanju (Obrazac broj 33);
3) Za bilješku da je pristojba naplaćena (Obrazac broj 34);
4) Za bilješku da je pristojba manje naplaćena (Obrazac broj 35);
5) Za bilješku o odobrenom oslobođenju od plaćanja troškova
- pristojbi (Obrazac broj 36);
6) Za potvrdu o izvršnosti javnobilježničkog akta (Obrazac broj
37);
7) Za bilješku (klauzulu) o ovjeri otpravka (Obrazac broj 17);
8) Za zabilješku o izdavanju otpravka (Obrazac broj 19);
9) Za zabilješku o vraćanju otpravka (Obrazac broj 20);
l0) Za ovjeru prijepisa (Obrazac broj 18);
11) Za ovjeru potpisa ili rukoznaka (Obrazac broj 2I);
12) Za ovjeru izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga (Obrazac
broj 23);
13) Za ovjeru prijevoda (Obrazac broj 24);
14) Za potvrdu o vremenu kad je isprava predočena (Obrazac broj
25);
15) Spis čuvati do..... godine (Obrazac broj 38);
l6) Spis trajno čuvati (Obrazac broj 39):
17) Za obračun predujma (Obrazac broj 40);
18) Za bilješku o primitku pismena (Obrazac broj 11);
19) Potvrda privatnih isprava (Obrazac broj 16).
(4) Štambilje je ovlašten koristiti javni bilježnik, a osobe zaposlene
u njegovom uredu samo u vezi s radnjama koje su ovlašteni samostalno poduzimati.
(5) Štambilje se moraju izvan radnog vremena držati zaključanima.
Zahtjev za izradu štambilja
Članak 71.
(1) Javni bilježnik mora odmah pošto položi prisegu podnijeti zahtjev
za izdavanje odobrenja za izradu štambilja preko općinskog suda na
čijem području ima sjedište.
(2) Zahtjev za izradu štambilja sadrži slijedeće podatke: oznaku
propisa na temelju kojih se štambilji izrađuju, broj i datum povelje
o postavljenju, broj, vrstu i veličinu štambilja, sadržaj pojedinog
štambilja, pismo odnosno jezik na kojem se ispisuje sadržaj štambilja
(3) Predsjednik suda iz stavka 1 ovoga članka će na zahtjevu
izdati potvrdu o ispunjenju propisanih uvjeta za izradu naručenih
štambilja i dostaviti zahtjev (narudžbu) osobi ovlaštenoj za izradu štambilja.
(4) Troškove za izradu pečata, žiga i štambilja snosi javni bilježnik
Ovjera štambilja
Članak 72.
(1) Izradeni štambilji predaju se općinskorn sudu koji je dostavio
zahtijev za izradu.
(2) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka provjerit će
odgovaraju li štambilji narudžbi, ovjerit će ih sastavljanjem posebnog
zapisnika u kojem će štambilje biti otisnute i predat će ih
javnom bilježniku. Zapisnik o ovjeri i predaji štambilja potpisat će
predsjednik suda, zapisničar i javni bilježnik. Ovjereni primjerak
zapisnika predat će se javnom bilježniku.
(3) U zapisniku iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se
i boja tinte koju će koristiti javni bilježnik.
Popis štambilja
Članak 73.
O svim štambiljama općinski sud na području kojeg je sjedište
javnog bilježnika vodit će popis štambilja u koji će se unositi
njihovi nazivi i podaci o tome kod koga se nalaze. Popis se vodi na obrascu
broj 7. Sudskog poslovnika.
Poništavanje štambilja
Članak 74.
(1) Istrošene ili oštećene štambilje koje je javni bilježnik dužan
imati prema Zakonu o javnom bilježništvu, ovom Poslovniku i drugim propisima
javni će bilježnik predati općinskom sudu na čijem području
ima sjedište radi poništenja, zajedno sa zahtjevom za izradu nove štambilje.
(2) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka sastavit će
o predaji štambilje zapisnik, ovjereni primjerak kojega će predati
javnom bilježniku. Na izradu nove štambilje primjenjivat će se na
odgovarajući način odredbe čl. 70. i 71 ovoga Poslovnika.
(3) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka imenovat će
komisiju od tri člana u nazočnosti koje će štambilja
biti poništena. O tome će komisija sastaviti zapisnik, a ovjerni
primjerak kojega će se predati javnom bilježniku.
(4) Na način određen u stavku 3 ovoga članak postupit
će se i u drugim slučajevima u kojima je prema Zakonu o javnom
biIježništvu potrebno poništiti štambilje javnog bilježnika, odnosno u
drugim slučajevima u kojima treba izmijeniti oblik ili sadržaj štambilja.
Ovjera potpisa javnog bilježnika i drugih ovlaštenih osoba u njegovom
uredu
Članak 75.
(1) Odmah pošto položi prisegu javni je bilježnik dužan ovjeriti svoj
potpis kod općinskog suda na čijem području irna sjedište.
(2) Potpis javnog bilježnika ovjerava, na pisani zahtjev javnog bilježnika,
predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka, sastavljanjem posebnog
zapisnika u kojemu će biti utvrđen potpis javnog bilježnika koji
će on koristiti u svom radu. Zapisnik će potpisati predsjednik
suda, zapisničar i javni bilježnik. Ovjereni primjerak zapisnika
predat će se javnom bilježniku.
(3) Na način predviden u stavku 2. ovoga članka ovjeravat
će se i potpisi drugih osoba zaposlenih u javnobilježničkom
uredu ovlaštenih za poduzimanje odredenih službenih radnji
VIII. JAVNOBILJEŽNIČKl GRB I NATPISNA PLOČA
Mjesto isticanja i uporabe grba
Članak 76
(l) Javni bilježnik može svoj grb istaknuti na zgradi u kojoj je njegov
ured, na ulaznim vratima u njegov ured i u samorn uredu.
(2) Na natpisnoj ploči grb se stavlja ispred imena javnog bilježnika
i ne smije biti veći od grba Repulikc Hrvatske
(3) Javni bilježnik može svoj grb otisnuti na evidencije koje vodi,
na omote spisa i na isprave koje sastavlja u skladu s ovim Poslovnikom.
Zahtjev za odobrenje grba
Članak 77.
(1) Javni bilježnik ovlašten je zatražiti od Ministarstva da mu se odobri
korištenjc grba. U zahtjevu treba opisati grb, navesti zašto se traži odobrenje
baš takvog grba, naznačiti mjesto gdje se grb namjerava istaknuti,
namjerava li i na koji način koristiti grb radi obilježavanja svojih
evidencija, spisa i isprava. U zahtjevu treba označiti i veličinu
grba za pojedine od mogućih namjena
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik
priložiti dva primjerka nacrta svoga grba, u boji.
Rješenje o dozvoli uporabe grba
Članak 78.
(1) Ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o javnom bilježništvu,
posebnim propisima o grbovima i ovim Poslovnikom, Ministarstvo će
rješenjem dozvoli i javnom bilježniku uporabu odredenog grba.
(2) Uz rješenje o dozvoli uporabe grba javnom će se bilježniku
dostaviti i ovjereni primjerak odobrenog grba (članak 76 stavak
2. ovoga Poslovnika)
Narudžba grba odnosno otisaka grba
Članak 79.
(1) Na temelju pravomoćnog rješenja o dozvoli uporabe odredenog
grba javni bilježnik može naručiti, kod osobe koja je za to ovlaštena
po posebnim propisima, izradbu grba.
(2) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka javni je bilježnik
ovlašten zatražiti od određene tiskare da na njegove evidencije, omote
spisa i papir koji će koristiti u svom radu otisne njegov grb. Javni
bilježnik koji raspolaže odgovarajućom tehnikom može i sam otisnuti
svoj grb na tom materijalu.
Natpisna ploča
Članak 80.
(1) Na zgradi u kojoj je smješten javnobilježnički ured mora
biti istaknut naziv "Javni bilježnik"
(2) Naziv "Javni bilježnik" ispisuje se na posebrkoj staklenoj
ploči četverouglastog oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Natpisna
se ploča može izraditi u drugoj veličini, boji i od drugog
materijala ako za to postoje posebni razlozi.
(3) Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republike Hrvatske, naziv
i sjedište javnog bilježnika. Tekst mora biti napisan velikim slovima u
zlatnoj boji na crnoj podlozi.
(4) Natpisna ploča pričvršćuje se na desnoj strani
zgrade uz glavni ulaz
(5) Odobrenje za izradu natpisne ploče daje općirkski sud
na čijem području je sjedište javnog bilježnika, a u slučaju
iz stavka 2. ovoga članka potrebna je prethodna sugIasnost Ministarstva.
(6) Na izradu ili zamjenu natpisnih ploča primjenjuju se odredbe
članaka 70. do 73. ovoga Poslovnika.
IX. JAVNOBILJEŽNIČKE PRISTOJBE, NAGRADA I NAKNADATROŠKOVA
Naplata i poništavanje pristojbenih biljega
Članak 81.
(1) Javni je bilježnik dužan prigodom naplate i poništavanja javnobilježničkih
pristojbi postupati na način predviden propisima o javnobilježničkim
pristojbama.
(2) Pristojbeni biljezi lijepe se na prvoj strani, u pravilu u desnom
gornjem uglu, primjerka koji ostaje u arhivu javnog bilježnika, a ako to
nije moguće, onda ispod teksta odnosno na poleđini tog primjerka.
Iznimno pristojbeni biljezi mogu se nalijepiti na posebnom listu papira
na kojemu će se naznačiti broj spisa i službena radnja u povodu
koje je pristojba naplaćena.
(3) Pristojbeni biljezi poništavaju se prema postojećim propisima.
Pri tome pazit će se na to da se ne ošteti tekst pismena. Ispod nalijepljenih
biljega stavit će se štambiljom bilješka (Obrazac broj 31) da su
nalijepljeni u određenom iznosu i poništeni. Ako su pristojbeni biljezi
nalijepljeni na posebnom listu u spisu (stavak 2. ovoga članka),
ta će se bilješka staviti na tom listu i na pismenu koje ostaje u
arhivi javnog bilježnika uz oznaku broja tog lista u spisu .Bilješku će
potpisati osoba koja je biljege nalijepila.
(4) Ako su pristojbe plaćene uplatom na odredeni račun,
na pismenu u povodu kojega je pristojba plaćena zabiIježit će
se datum i iznos uplate, a potvrda o uplati prilijepit će se uz primjerak
pismena u povodu kojega je pristojba plaćena.
(5) Spis se ne može arhivirati dok javni bilježnik svojim potpisom ne
potvrdi da su sve potrebne pristojbe naplaćene i propisno poništene
odnosno da je pokrenut postupak radi njihove prisilne naplate. Na prednjoj
strani omota spisa koji se arhivira stavit će se u gornjem desnom
uglu ispod oznake spisa oznaka štambiljom: "Pristojba naplaćena"
ili "Prijava podnesena".
Oslobođenje od plaćanja pristojbi i drugih troškova
Članak 82.
(1) Oslobođenje od plaćanja pristojbi i drugih troškova označit
će se na omotu spisa na lijevom gornjem uglu, a na pismenima u spisu
na mjestu određenom za lijepljenje prislojbenih biljega stavljanjem
bilješke štambiljom "Oslobođeno od pristojbi" (Obrazac broj
36) ili "Oslobođeno od plaćanja troškova" (Obrazac
broj 36).
(2) Ako je stranka oslobođena od plaćanja troškova za poduzimanje
službenih radnji glede kojih javni bilježnik može tražlti naknadu od suda,
u spis će se uložiti Popis troškova (Obrazac broj 4I) u koji će
se upisivati ti troškovi. Taj će popis troškova javni bilježnik priložiti
zahtjevu sudu za naknadu troškova.
Polaganje predujma za troškove službenih radnji
Članak 83.
Ako je javni bilježnik u vezi s poduzimanjem određene službene radnje
ovlašten zatražiti od stranke polaganje određenog predujma, on će
stranci, na njen zahtjev, predati pismeni poziv za uplatu predujma, u kojemu
će, između ostalog, navesti njeno ime i prezime odnosno naziv
ili tvrtku i adresu, kratki opis radnje koju treba poduzeti, iznos koji
treba predujmiti te rok do kojeg treba predujam položiti. Pošto stranka
položi predujam, njoj će se o tome izdati potvrda, a u spis će
se uložiti obračunski list (Obrazac broj 42) za polagatelja i u
njega upisati položen iznos.
Nagrada
Članak 84.
Javni bilježnik dužan je svakoj stranci izdati potvrdu o naplaćenoj
nagradi i troškovima za obavljenu službenu radnju, a kopiju te potvrde
uložiti u spis.
X. JAVNOBILJEŽNIČKA STATISTIKA I IZVJEŠTAJl
Javnobilježnička statistika
Članak 85.
(1) Javni bilježnik je dužan prikupljati, sređivati i dostavljati
statističke podatke o svom radu na propisanim tiskanicama i obrascima
(statističkim listovima, izvještajima i sl.). Statistički
izvještaji popunjavaju se po posebnim propisima na temelju podataka iz
pojedinih upisnika, spisa i na drugi način. Popunjeni statistički
listovi i izvještaji dostavljaju se nadležnim tijelima u određenim
rokovima.
(2) Komora može, uz suglasnost Ministarstva, odrediti podatke o radu
javnih bilježnika o kojima su oni dužni podnositi izvještaje Komori.
(3) Javni je bilježnik dužan najkasnije do konca siječnja naredne
godine podnijeti Ministarstu i Komori izvještaj o svom radu tijekom prethodne
godine prema uputi Ministarstva o izradi godišnjih izvještaja.
X. JAVNOBILJEŽNIČKI ARHIV
Arhiviranje i izdavanje arhiviranih spisa
Članak 86.
(1) Pošto službena radnja u povodu koje je spis bio osnovan bude obavljena,
javni će bilježnik pregledati spis i, ako utvrdi da se u njemu nalaze
sva pismena koja se u njemu trebaju nalaziti, a osobito da su prikupljene
dostavnice i povratnice o izvršenim dostavama, te da su naplaćene
pristojbe odnosno da je pokrenut postupak radi njihove naplate, stavljanjem
odgovarajuće štambilje na omot spisa odredit će njegovo arhiviranje.
(2) Prije stavljanja spisa u arhiv izdvojit će se priloženi spisi.
U takvom će se slučaju u upisnicama, popisima pismena i na
omotima spisa precrtati olovkom u boji bilješke kojima je označeno
prilaganje spisa.
(3) Prije stavljanja spisa u arhiv u spis i na njegov omot stavit će
se štambiljom bilješka o naplaćenoj pristojbi odnosno da je podnesena
prijava za naplatu pristojbe i u spis uložen primjerak izvještaja o neplaćenim
pristojbama s potvrdom nadležnog tijela o primitku primjerka tog izvještaja.
(4) Spisi se arhiviraju u posebne ormare u javnobilježničkom
uredu (opći arhiv) tako da se slažu u posebne fascikle za pojedine
vrste upisnika po rednim brojevima određenih godišta. Na prednjoj strani
fascikla stavit će se oznaka upisnika te brojevi spisa koji se u
njima nalaze.
(5) U općem arhivu čuvaju se i upisnici, imenici te druge
pomoćne knjige odnosno evidencije.
(6) Javni bilježnik dužan je voditi preglednu tablicu s podacima gdje
se čuvaju pojedine vrste spisa.
(7) Pojedini spisi povijesnog, znanstvenog, kulturnog ili drugog općedruštvenog
značaja mogu se čuvati izdvojeno od ostalih spisa u posebnom
ormaru, kasi ili trezoru, složeni po godištima i njihovoj važnosti, u posebnim
fasciklima na kojima će se s vanjske strane označiti godišta
spisa koji se nalaze u fasciklu. U općem arhivu na mjesto na kojem
bi se trebao čuvati izdvojeni spis uložit će se list papira
s biIješkom o mjestu gdje se spis čuva. U upisniku u kojem je takav
spis upisan naznačit će se gdje se on nalazi.
(8) Javni će bilježnik voditi posebnu evidenciju izdanih spisa
iz arhiva (Obrazac broj 43), u koju će se upisivati svi spisi izdani
iz arhiva, s naznakom datuma kad su izdani, gdje se nalaze i, po mogućnosti,
kad bi se trebali vratiti.
Čuvanje i izdvajanje arhivskog materijala
Članak 87
(1) Spisi stavljeni u arhiv slažu se na odgovarajuće ormare na
police i slično, tako da budu zaštićeni od vlage, požara,
prašine, gubitka i oštećenja.
(2) Arhivski materijal (pojedini spisi, grupa spisa, upisnika, imenika
i drugih pomoćnih knjiga) čuva se i izdaje po posebnim propisima
o čuvanju, prikupljanju i povremenom izdavanju arhivskog materijala
te po odredbama ovoga Poslovnika.
(3) Trajno se čuvaju upisnici i imenici koje je javni bilježnik
dužan imati po Zakonu o javnim bilježnicima i ovom Poslovniku, spisi o
sastavljenim javnobilježničkim aktima. spisi o povjerenim izjavama
posljednje volje, drugi spisi koji su zbog svog sadržaja ili osoba na koje
se odrkose od osobitog povijesnog, znanstvenog ili političkog značenja
(4) Spisi koji se odnose na ovjere isprava o nekretninama čuvaju
se trideset godina računajući od dana obavljene ovjere.
(5) Ostali spisi čuvaju se deset godina računajući
od da na obavljanja službene radnje u povodu koje su osnovani
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 88.
Do ustanovljenja Hrvatske javnobilježničke komore sve poslove,
radnje i akte na koje je ovlaštena Komora obavljat će odnosno donositi
Ministarstvo pravosuda
Članak 89.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
Klasa: 701-01/94-01/11
Urbroj : 514-02-01 /3-94-3
Zagreb, 10. svibnja 1994.
Ministar pravosuđa
Ivica Crnić, v r