Upute o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana elektroenergetska postrojenja
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Na osnovi članka 89. stavKA 2. Zakona o zaštiti' od požara ("Narodne
novine, br. 11/91.) i članka 107. stavka 1. Zakona o unutarnjim poslovima
("Narodne novine" br. 29/91.) ministar unutarnjih poslova u suglasnosti
s ministrom za energetiku i industriju Republike Hrvatske donosi
UPUTE
o zaštiti od požara za daljinski vođena i daljinskif nadzirana
elektroenergetska postrojenja
Ove upute odnose se na posebne uvjete za zaštitu od požara koje se primjenjuju
na daljinski vođena i daljinski nadzirana etektroenergetska postrojenja
u čijem krugu se ne nalazi osoblje zaduženo za nadzor i upravljanje aparatima
i uređajima i to:
- za sve objekte u kojima su postrojenja i uređaji za proizvodnju, transformaciju,
prijenos, pretvorbu, razdiobu i potrošnju električne energije bez obzira
čije su vlasništvo, ako ta postrojenja rade na nazivnom naponu 6,3 kV ili
višem, njihova nazivna snaga je 2.6 MVA ili veća, ako su daljinski vođena
i daljinski nadzirana, a koja će se početi graditi nakon donošenja ovih
Uputa;
- za prelazak postojećih elektroenergetskih postrojenja s posadom na
sustav daljinskog vođenja i daljinskog nadziranja bez posade, moraju se
primijeniti točke 4., 7., 9., 11., 16. do 23. i 29. ovih Uputa;
-za postojeća elektroenergetska postrojenja koja su bez posade, a daljinski
su vođena i nadzirana, potrebno je u roku tri godine od dana stupanja na
snagu ovih Uputa, primijeniti točke 4., 7., 9., 11., 16. do 23. i 29. ovih
Uputa.
IZRAZI U TEKSTU IMAJU SLIJEDEĆE ZNAČENJE:
Daljinsko vođenje (telecontrol):
opći je naziv koji se odnosi na daljinski nadzor i upravljanje aparatima
i uređajima postrojenja iz jednog mjesta, koristeći prijenos informacija
pomoću telekomunikacijske tehnike. Daljinsko vođenje podrazumijeva bilo
koju kombinaciju komandi, alarma, indikacija, mjerenja, zaštite i slično.
Daljinskt nadzor (telemonitoring):
nadzor pogonskog stanja sustava (aparata i uređaja) ili njegovog dijela,
posredovanjem telekomunikacijske tehnike.
Daljinsko upravljanje (telecommand):
promjena stanja aparata i uređaja u elektroenergetskom postrojenju posredovanjem
telekomunikacijske tehnike.
Nadzor (monitoring):
nadgledanje sustava ili dijela sustava radi utvrđivanja ispravnog rada
sustava uz otkrivanje neispravnog rada koje se ostvaruje mjerenjem veličina
sustava i uspoređivanjem izmjerenih vrijednosti s odredenim vrijednostima
tih veličina.
Ručno upravljanje (manualcontrol):
upravljanje koje zahtljeva direktno ili indirektno djelovanje čovjeka
na izvršni uređaj.
Uređaj koji može prouzročiti požar:
smatra se svaki uređaj koji zbog oštećenja ili kvara na njemu tijekom
eksploatacije može izazvati zapaljenje samog uređaja, medija u kojem se
uređaj nalazi ili je njegov sastavni dio, te materijal na kome se uređaj
nalazi ili ga takav materijal, okružuje.
Automatskt javljač požara:
je dio sustava koji neprekidno ili u određenim vremenskim razmacima
prati odgovarajuće fizikalne i kemijske promjene omogućavajući otkrivanje
požara u nadziranom prostoru.
Ručni javljač požara:
je uređaj za ručno (radnjom čovjeka) aktiviranje vatrodojavnog sustava
u slučaju pojave požara.
Uređaj za nadzor i upravljanje:
komunicira s javljačima požara (ručni ili automatski), nadzire ispravnost
primarnih vodova, obavlja svjetlosno i zvučno uzbunjivanje u određenom
prostoru i prenosi informaciju o požaru na paralelne signalizatore (sinoptički
tablo, CDU, vatrogasna jedinica i drugo).
Dvozonska ovisnost:
je mjera za sprečavanje lažnog alarmiranja. Aktiviranjem automatskog
javljača požara iz jedne zone štićenja javlja se samo signalizacija koja
ne znači požar. Međutim aktiviranjem drugog automatskog javljača požara
iz iste zone štićenja, ali druge električne petlje, uključuje se opći alarm
koji označava požar u nadziranom prostoru pa se mogu uključiti i upravljačke
funkcije uređaja za nadzor i upravljanje (isključenje napajanja mjesta
požara i/ili uključenje stabilnog sustava za gašenje požara).
Ukupno požarno opterećenje:
ukupna je toplina koja se može osloboditi iz kalorične moći svega upaljivog
materijala u promatranom prostoru (soba, stan, sklađište, etaža, zgrada
itd.), bez obzira pripada li taj materijal konstrukciji ili ne.
Specifično potarno opterećenje:
Prosječan je iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine
(sobe, stana, skladišta, etaže, zgrade itd.). Način proračuna ukupnog požarnog
opterećenja i podjela prostora u grupe prema požarnom opterećenju odredeni
su JUS U. J1. 030.
Požarni sektor:
je osnovna prostorna jedinica dijela objekta, koja se samostelno tretira
s obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara, a odijeljen
je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama.
Dimni sektor:
je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za
sprečavanje širenja dima i topline.
Teško zapaljiva tvar:
osobina je tvari da može gorjeti samo uz duže vrijeme prisutnosti izvora
paljenja. Uklonimo li izvor paljenja prestaje gorjeti.
Negoriv materijal:
je svaki onaj koji tokom trajanja ispitivanja na pet uzoraka prema JUS
U. J1. 040. ne uzrokuje bilo koju od četiri dolje navedene pojave;
- povišenje temperature peći za 50 K (50'C) ili više od početne temperature
peći;
- povišenje temperature na površini uzorka od 50 K (50'C) ili više od
početne temperature peći;
- plamen koji bi trajao duže od 10's neprekidno;
- gubitak mase uzoraka veći od 50% u odnosu na prosječnu početnu masu
uzorka poslije hlađenja u eksikatoru.
Sigurnosno osvjetljenje:
zajednički je naziv zs pomoćno i panično osvjetljenje.
Pomoćno osvjetljenje:
je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže
automatski prebacuje na pomoćni elektroenergetski fzvor napajanja, a osigurava
propisima određeno najmanje osvjetljenje.
Panično osvjetljenje:
je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže
automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralne ili pojedinačne),
a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta.
OPĆENITO
Prilikom planiranja, projektiranja, adaptiranja, rekonstruiranja i izvedbe
radova na elektroenergetskim postrojenjima i njihove eksploatacije potrebno
je pridržavati se ovih Uputa o zaštiti od požara za daljinski vođena i
daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja i saveznog Pravilnika
o Tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja
od požara ("Službeni list SFRJ" br. 74/90.) u onim dijelovima
koji nisu u suprotnosti s ovim Uputama.
OPĆI ZAHTJEVI
1. Prilikom gradnje elektroenergetskih objekata u izradi konstrukcijskih
elemenata smiju se upotrebljavati samo negorivi i teško zapaljivi materijali
(tvari).
2. Upotrebljeni materijali za toplinsku zaštitu objekta moraju biti
negorivi i anorganskog porijekla. Gorivi izolacijski materijali mogu se
iznimno upotrebljavati za toplinsku izolaciju objekta s vanjske strane
objekta (na pročelju), ako su tako ugrađeni da se ne mogu s vanjske strane
objekta (s pročelja) zapaliti.
3. Stubišta u objektu moraju biti tako izvedena da se u požaru ne mogu
zadimiti. Na stubištu mora biti osiguran sustav koji iz stubišta odvodi
dim i toplinu.
4. Kabelski kanali, okna i prolazi kabela moraju biti na granicama požarnih
sektora tako izvedeni da se onemogući prijenos požara iz jednog u drugi
požarni sektor.
5. Polivinilkloridne (PVC) instalacije potrebno je uvoditi u rasklopna
kućišta po mogućnosti s donje strane.
6. Konstrukcija i izvedba rasklopnih i upravljačkih kućišta (ormara)
i njihova montaža mora onemogućiti širenje požara izmedu kućišta (ormara).
7. Svi evakuacijski putovi i prolazi moraju biti označeni u skladu s
JUS Z. SO. 001. i JUS Z. SO. 005.
8. Elektrane s nazivnom snagom generatora od 5 MVA ili većom i transformatorske
stanice nazivnog napona 110 kV ili višim, s ukupnom instaliranom snagom
transformatora 20 MVA ili većom moraju imati izvedenu sigurnosnu rasvjetu.
9. Elektrane s pojedinačnom nazivnom snagom generatora od 2,6 MVA ili
većom ili ukupne nazivne snage generatora od 5 MVA ili većom i transformatorske
stranice nazivnog napona 110 kV ili višim, moraju imati ugrađen sustav
automatskog otkrivanja požara i prijenos informacije o stanju navedenog
sustava u daljinski vođenom i daljinski nadziranom elektroenergetskom postrojenju.
10. Sva elektroenergetska postrojenja moraju imati napravljen pristupni
put za vatrogasno vozilo prema DIN 14090 (najmanje jedan).
11. Na glavnim ulaznim vratima u elektroenergetsko postrojenje mora
biti natpisna ploča s slijedećim podacima:
- naziv elektroenergetskog objekta;
- naziv korisnika ili vlasnika elektroenergetskog postrojenja;
- telefonski broj na koji se najbrže i najsigurnije mogu javiti neobičnosti
zapažene na objektu.
DODATNI ZAHTJEVI
12. Kriteriji za određivanje požarnih sektora:
a) zgrada elektrane s generatorom nazivne snage 10 MVA ili većom po
jedinici dodatno se dijeli u ovisnosti o tehnološkim mogućnostima na skupove
prostora koji su tehnološki zatvorene cjeline.
U slučaju prisutnosti srednjeg i visokog požarnog opterećenja prostora,
ako su u njima uređaji koji su važni za siguran rad elektrane, ti prostori
moraju činiti samostalni požarni sektor.
Ako su u navedenim prostorima uređaji koji nasu važni za siguran rad
elektrane, potrebno je prostore izvesti kao dimne sektore u sklopu požarnog
sektora;
b) zgrade transformatorskih i razdjelnih transformatorskih stanica s
ukupnom nazivnom snagom transformatora 16 MVA ili većom smještenih na otvorenom
prostoru moraju imati najmanje slijedeće požarne sektore:
- prostorija upravljanja i informatike;
- prostorija srednjonaponskog rasklopnog postrojenja;
- prostorija srednjenaponskog kabelskog razvoda;
- prostorija transformatora (bez obzira na snagu),
- prostorija AKU-baterija i prostorija dizel agregata.
Vanjsko visokonaponsko rasklopno postrojenje transformatorske stanice
čini poseban požarni sektor, a druge zgrade koje se nalaze u krugu transformatorske
stanice takoder čine posebne požarne sektore.
Zgrade transformatorskih stanica s ukupnom nazivnom snagom transformatora
do 16 MVA smještenih na otvorenom prostoru trebaju biti razdijeljene u
tehnološki zatvorene cjeline koje su izvedene kao dimni sektori;
c) zgrada trasformatorske stanice u kojoj su smješteni uređaji i oprema
za razdiobu i transformaciju električne energije te sigurnosni uređaji
i uređaji za upravljanje postrojenjem s ukupnom nazivnom snagom trasformatora
16 MVA i višom, moraju pored požarnih sektora navedenih pod točkom 12b),
imati najmanje još slijedeće požarne sektore :
- prostorija visokonaponskog postrojenja (ako postoji);
- prostorija za smještaj stabilnog sustava za gašenje požara (ako za
njega postoji potreba);
13. Zgrade iz točke 12. ovih smjernica moraju zadovoljiti otpornost
prema požaru u skladu s JUS U. J1. 240. i JUS U. J1. 030. ovisno o požarnom
opterećenju i to:
- nisko požarno opterećenje do 1GJ[DZ2]/m3 - III. stupanj- srednja otpornost;-
srednje požarno opterećenje od 1-2GJ/m2 - IV. stupanj - veća otpornost;-
visoko požarno opterećenje preko 2GJ/m2 - V. stupanj - velika otpornost.14.
Zgrade iz točke 12. ovih Uputa etažnosti P+2 i više, te udaljenosti izmedu
stubišta i najudaljenije točke puta za evakuaciju veća od 30 metara, moraju
imati izvedeno pomoćno požarno stubište za sigurnu evakuaciju.15. Uljni
transformatori na otvorenom prostoru moraju biti udaljeni od zgrade, drugog
transformatora ili sigurnosnih uređaja prema tablici 1. stupac 2. iako
pripada istom elektroenergetskom postrojenju. Ako se u blizini transformatora
nalaze stambene ili poslovne zgrade, bolnice, predškolske ustanove, škole,
robne kuće, zatvorene velike garaže, sportski objekt ili neki drugi objekt
u kom boravi ili se okuplja više od 50 osoba, najmanje udaljenosti izmedu
transformatora i tih objekata koje su navedene u tabiici 1. stupac 2. moraju
se uvećati za 50%.
Ove udaljenosti mogu se smanjiti ako se primjeni jedna od slijedećih
mjera:
a) između transformatora i zgrade, drugog transformatora ili sigurnosnih
uređaja postavi zaštitna pregrada koja će spriječiti da se toplina razvijena
u požaru prenese na zgradu, transformator ili sigurnosni uređaj. Pregradamora
imati vatrootpornost najmanje dva sata, visinu do gornjeg ruba konzervatora
transformatora, a širinu jednaku širini slivnog lijevka ispod transformatora;
b) ugradi stabilni sustav za gašenje požara na transformatoru koji će
omogućiti gašenje požara do dolaska vatrogasne jedinice;
c) vanjski zid zgrade, uz koji se postavlja transformator, treba biti
izgrađen tako da nema otvora na širini zida koja je jednaka 1,5 širine
transformatora, a visine kao objekt, te da mu je vatrootpornost na navedenoj
površini najmanje dva sata.
Smanjene udaljenosti uz zadovoljenje jednog od naprijed navedenog zahtjeva
navedene su u tablici 1. stupac 3.
Tablica 1.
____________________________________________________________________________
Nazivna snaga Najmanje Smanjenje
transformatora udaljenosti udaljenosti
MVA m m
____________________________________________________________________________
1 2 3
____________________________________________________________________________
od 1,5 do 10 6 2
" od 10 do 40 10 3
" od 40 do 200 16 5
više od 200 20 7,5
____________________________________________________________________________
Ako se primjeni kombinacija dviju gore navedenih mjera i to mjere pod točkom a) i b) ili b) i c) udaljenosti između transformatora i susjednih objekata, odnosno drugog transformatora ili sigurnosnog uređaja nisu ni sa čim uvjetovane.
SUSTAV AUTOMATSKOG OTKRIVANJA I JAVLJANJA POŽARA
16. U svim prostorima s uređajima koji mogu uzrokovati požar, neposredno iznad takvih uređaja, te u kabelskim kanalima energetskih i signalnih kabela koji su važni za siguran rad elektroenergetskog postrojenja, moraju biti ugrađeni automatski javljači pož
a) U prostorijama u kojima se nalaze uređaji koji su važni za siguran rad elektroenergetskog postrojenja (srednjenaponsko postrojenje, generatorski prostor, transformatorski prostor i sl.) prilikom projektiranja potrebno je:
- postaviti najmanje dva automatska javljača požara koji su tako vezani da čine dvije međusobno električki neovisne petlje od kojih svaka mora l00% pokrivati nadzirani prostor (dvozonska ovisnost), ako se koriste dimni automatski javljači požara (ioniza
- postaviti najmanje jedan automatski javljač požara koji l00% pokriva nadzirani prostor (jednozonska ovisnost), ako se koriste termički automatski javljači požara (diferencijalni javljač ili maksimalni javljač) ili plameni automatski javljači požara.
b) Iznimno u prostorima iz točke 16a) u kojima su ugrađeni sklopni blokovi opremljeni s detektorima luka koji preko relejnog sklopa isključuju dovod električne energije na mjesto pojave luka, mogu se postaviti automatski javljači požara koji reagiraju i n
c) Ukoliko su predviđeni ANALOGNO - ADRESNI javljači požara sa dva stupnja (predalarm, alarm), te mogućnošću mijenjanja razine prorade predalarma (alarma), u jedan prostor dovoljno jepostaviti jedan javljač požara ako svojim karakteristikama pokriva površ
Sve prostorije u sklopu jednog požarnog sektora potrebno je nadzirati automatskim javljačima požara.
Dopuštene iznimke u nadzoru automatskih javljača požara su:
a) sanitarni prostori kad u njima nema upaljivih zaliha il otpadaka, ali ne I cijeli prostor sanitarija;
b) kabelski kanali I okna koja nisu dostupna ljudima, a u odnosu na druga područja su vatrootporno zaštićeni (F-90A);
c) prostori koji su zaštićeni jednim od priznatih sustava za automatsko gašenje požara, a pritom vatrodojavna centrala upravlja uređajem za automatsko gašenje požara;
d) međuprostor u stropu I međuprostor u podu kad su ispunjeni slijedeći uvjeti:
- međuprostor mora biti niži od 0,8 m,
- ne smiju biti postavljeni vodovi za sigurnosne uređaje, npr. panično osvjetljenje, elektroakustički uređaji I sl,
- požarno opterećenje mora biti manje od 25 MJ/m2,
- građevenski dijelovi I građevinski elementi koji okružuju navedeni međuprostor (strop, podovi, zidovi) moraju biti negorivi,
- međuprostori moraju biti podijeljeni s negorivim materijalom tako da tvore cjeline od maksimalno 10 metara I deset metara dužine:
e) ini manji prostori koji u požarnoj sigurnosti ništa ne predstavljaju.
17. Prilikom projektiranja potrebno je koristiti slijedeće automatske javljače požara koji reagiraju na produkte gorenja:
- termomaksimalne kad temperatura poraste na 333K (60'C do 80'C) ili kada temperatura poraste na vrijednost koja je 10K - 35K (10'C-35'C) iznad najveće radne temperature u nadziranom prostoru (iznad uređaja ili stroja), a ako je okolna temperatura ispod 2
- termodiferencijalne kada je brzina porasta temperature veća od 20K (20'C)/minuti, a ako temperatura prostora u kojoj se nalaze ovi javljači jako varira isti nisu osobito pogodni za takve prostore;
- dimni kada se u nadziranom prostoru pojavi dim ako strujanje zraka u prostoru ne prelazi 5m/sekundi.Kod temperature ispod 273K (0'C) treba onemogućiti zaleđivanje dimnih javljača, a ako je u prostoru prisutna prašina koja bi mogla uzrokovati lažne alarm
- plameni kad se u nadziranom prostoru pojavi plamen, ako je ugradnjom onemogućeno ozračivanje javljača suncem ili svjetiljkom (direktno ili indirektno).
Ako se u prostorima u kojima su ugrađeni ionizacijski javljači požara pojavljuju lažni alarmi, potrebno je iste zamijeniti drugim javljačima požara koji reagiraju na druge produkte gorenja.
Tamo gdje je vjerojatnost požara PVC masa, moraju se naizmjence ugraditi ionizacijski I optički javljači požara u omjeru 1:1.
18.Svaki javljač požara mora biti označen brojem zone -petlje u koju je ugrađen I tekućim brojem javljača u zoni ili adresom u petlji.Javljači požara u dvostrukom podu, kabelskim kanalima I oknima, kućištima I slično, moraju imati paralelno spojene odvoje
Sustav automatskog otkrivanja I javljanja požara mora imati u posebnoj zoni ili adresi u prtlji najmanje jedan ručni javljač požara koji je montiran (ugrađen) na lako dostupnom I uobičajenom mjestu u blizini izlaza iz zgrade.
19.Uređaj za nadzor I upravljanje (dojavna centrala) mora biti postavljen uza zid u prostoriji upravljanja I informatike u blizini izlaznih vrata.
Dojavna centrala mora imati osigurano bezprekidno napajanje električnom energijom iz dva izvora.Prvi izvor je električna mreža, a drugi AKU-baterije.Kapacitet baterija mora osigurati neprikidan rad dojavne centrale od najmanje 48 sati I 30 minuta rada ure
AKU-baterije su isključivo namijenjene za rad sustava automatskog otkrivanja I javljanja požara, a trebaju biti smještene u zajednički prostor s ostalim AKU-baterijama za vlastite potrebe postrojenja.Vodovi koji služe za napajanje sustava automatskog otkr
20.Dojavna centrala mora preko sustava daljinskog vođenja biti povezana s centrom daljinskog upravljanja I nadzora.Ako se koriste vodovi za automatsko prenošenje signala s dojavne centrale, isti moraju biti nadzirani da bi se pravodobno uočio kvar.
SIGNALI KOJI SE PRENOSE U CENTAR DALJ INSKOG UPRAVLJANJA I NADZORA
Tablica 2.
____________________________________________________________________________
Vrsta pažarnog Signalizacija u Uzrok prorade signalizacije
alarma CDU u nadziranom cbjektu
____________________________________________________________________________
"Požar alarm" crveno svjetlo -aktiviranje javljača požara
(zbirni signal) zvučni signal u dvije zone,
-aktiviranje ručnog javljača
-aktiviranje javljača pcžara
iz točke 16b.
-prorada više razine javlj-
ača iz točke 16c. (alarm)
____________________________________________________________________________
"Požar upozorenje" žuto svjetlo -aktiviranje javljača pažara
(zbirni signal) zvučni signal u jednoj zoni štićenja
(dvozonska ili jednozonska)
-prorada niže razine javlja
ča iz točke 16c.(predalarm)
____________________________________________________________________________
"Prorada PPZ" crveno svjetlo - -aktiviranje stabilnog su-
(zbirni signal) zvučni signal stava za gašenje požara bez
obzira upravlja li s njim
dojava centrala
____________________________________________________________________________
"Kvar" bijelo svijetlo -AKU-baterije prazne,
(zbirni signal) zvučni signal -kvar nadziranih vodova
-isključenje dojavne zone,
-dozemni spoj,
-otvaranje dojavne centrale,
-kvarovi i nedostaci na
stabilnom sustavu za ga-
šenje požara,
-ini kvarovi I nedostaci na
sustavu za automatsko
otkrivanje I javljanje po-
žara interesantni za kori-
snika objekta
____________________________________________________________________________
Prema specifičnim zahtjevima korisnika postrojenja, potrebno je informaciju
o aktiviranju javljača požara u dvozonskoj ovisnosti, koji nadziru za korisnika
važne električne strojeve i uređaje (generator, transformator i druge)
proslijediti u centar daljinskog upravljanja i nadzora kao selektivni signal
(npr. "požar T1").
Svjetlosna signalizacija požarnog alarma u centru daljinskog upravljanja
i nadzora mora ostati uključena cijelo vrijeme dok postoji uzrok prorade,
a zvučna signalizacija se nakon uočavanja može ugasiti.
Zvučna i svjetlosna signalizacija mora biti prepoznatljiva i uočljiva.
21. Sustav automatskog otkrivanja i javljanja požara mora biti projektiran,
montiran i održavan prema preporukama proizvodača i zakonskim propisima,
tehničkim normativima te standardima koji su na snazi.
Dojavna centrala treba biti tako projektirana da se može koristiti za
upravljanje sa stabilnim sustavom za gašenje požara, upravljanje protupožarnim
vratima, upravljanje s uređajima za odvod dima i topline, upravljanje sa
zaklopkama u ventilacijskim kanalima izmedu požarnih sektora i drugo, ako
postoji potreba za navedene zahtjeve od korisnika objekta.
Ako korisnik objekta zahtijeva, dojavna centrala treba omogućiti automatsko
zaustavljanje agregata i iskapčanje prekidača preko kojeg se mjesto kvara
(havarije) napaja električnom energijom.
22. Svakako, iako samo djelomično, isključenje sustava automatskog otkrivanja
i javljanja požara i stabilnog sustava za gašenje požara dopušteno je na
osnovi pismenog naloga odgovornog rukovoditelja ili osobe koju je on ovlastio.
Pismeni nalog, pored ostalog, mora imati navedeno vrijeme ponovnog ukapčanja.
Kopiju pismenog naloga mora imati osoblje u centru daljinskog upravljanja
i nadzora.
Za svaki sustav automatskog otkrivanja i javljanja požara mora se voditi
revizijska knjiga s odgovarajućom shemom rada sustava.
23. Djelatnici zaduženi za daljinsko vođenje i nadzor elektroenergetskog
postrojenja, održavanje sustava te djelatnici zaduženi za kontrolu i obilazak
tih postrojenja moraju biti upoznati s osnovnim principima rada dojavne
centrale i znati procijeniti sva stanja sustava za automatsko otkrivanje
i javljanje požara.
SIGURNOSNO OSVJETLTENJE
24. Svi izlazni putovi moraju biti osvijetljeni paničnim osvjetljenjem
s najmanje 1 lux, mjereno 0,8 m od ravnine poda. Iznimno prostori u kojima
se nalaze uređaji za upravljanje i nadzor u slučaju rada s posadom u prijelaznom
razdoblju dok se elektroenergetsko postrojenje ne privede sustavu daljinskog
vođenja i nadziranja, moraju biti osvijetljeni pomoćnim osvjetljenjem s
najmanje 15 luxa, mjereno 0,8 m od ravnine poda.
25. Svjetiljke sigurnosne rasvjete mogu se napajati iz slijedećih izvora:
- AKU-baterije za vlastitu upotrebu u postrojenju;
- AKU-baterije za sigurnosnu rasvjetu;
- lokalno, u svjetiljkama ugrađene AKU-baterije.
26. Svjetiljke paničnog osvjetljenja moraju biti posebno vidljivo označene
i postavljene iznad vrata, na stubištima, izlazima i prolazima tako da
se omogući nesmetana evakuacija najkraćim putem iz objekta.
Svjetiljke sigurnosne rasvjete moraju biti trajno povezane u strujne
krugove (pomoćna rasvjeta). Sklopka za uklop rasvjete cijele zgrade ili
posebnih prostora mora biti na unutarnjoj strani u blizini glavnih ulaznih
vrata u zgradu ili posebne prostore. Sklopka mora istodobno upravljati
sa sigurnosnom i općom rasvjetom.
27. Svaka svjetiljka sigurnosne rasvjete mora na posebnoj crvenoj pločici
ili naljepnici imati označen broj strujnog kruga i redni broj u strujnom
krugu (takva naljepnica može se nalaziti u samoj svjetiljci ako je prozirno
zaštitno staklo). Sigurnosna rasvjeta mora biti projektirana i izvedena
u skladu s važećim propisima i uputama proizvođača svjetiljki.
VODA ZA GAŠENJE POŽARA
28. Trafostanice nazivnog napona 110 KV ili višeg te elektrane ukupne
nazivne snage 5 MVA ili više moraju imati osigurane dovoljne količine vode
za gašenje požara na elektroenergetskom objektu, stroju ili uređaju. Voda
za gašenje požara može biti osigurana na jedan od načina:
1. hidrantskom mrežom kapaciteta i tlaka prema Pravilniku o tehničkim
normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara koji
je na snazi;
2. rezervoarom kapaciteta koji osigurava gašenje požara s pjenom u trajanju
od najmanje 15 minuta.
DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI
29. Svako elektroenergetsko postrojenje, za koje vrijede ove Upute,
mora imatl izrađen plan gašenja i alarmiranja u slučaju požara te osiguranu
provedbu tog plana.
Sastavni dio plana gašenja i alarmiranja u slučaju požara su i uputstva
o postupcima osoblja u centru daljinskog upravljanja i nadzora prilikom
dojave požarnog alarma iz tablice 2., način obaviještavanja najbliže teritorijalne
vatrogasne jedinice i upute za isključenje električne energije, te ine
upute važne za postupanje u slučaju požara.
Djelovanje vatrogasaca na elektroenergetskim postrojenjima dopušteno
je samo uz suradnju s osposobljenim djelatnicima za upravljanje i nadzor
elektroenergetskim postrojenjem. Korisnik (vlasnik) elektroenergetskog
postrojenja obvezatan je osigurati najbržu komunikaciju svojih osposobljenih
djelatnika.
30. Ove Upute stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
Broj : 511-01-34-20926/5-1991.
Zagreb, 7. VIII. 1991.
Ministar unutarnjih poslova
Ivan Vekić, v. r.