Ministarstva

Građevni otpad: Izazov ili prilika za održivi razvoj Hrvatske?

Konferencija "Građevni otpad - izazov ili prilika za održivi razvoj?" naglasila je rastući problem građevinskog otpada u Hrvatskoj, koji čini četvrtinu ukupnog otpada. Sudionici, uključujući ministricu Mariju Vučković i predstavnike HGK, istaknuli su potrebu za boljom kontrolom, povećanjem stope selektivnog rušenja i recikliranja, te razvojem kružnog gospodarstva. Posebno je pohvaljen pristup zbrinjavanju otpada nastalog nakon potresa 2020. godine. Hrvatska je premašila EU cilj reciklaže od 70% za 2023. godinu, dosegnuvši 71,2%, ali prostor za napredak ostaje velik. Održivo upravljanje otpadom donosi ekološke i ekonomske koristi, uključujući otvaranje radnih mjesta i poticanje zelenih investicija.

01.07.2025 | Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Upravljanje otpadom, Građevinarstvo, Održivost, Recikliranje, Kružno gospodarstvo, Ekologija, Gospodarstvo
Izdvojeni datumi:	2025-07-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z
Datum:	1.7.2025. 0:00:00
Kategorije:	Upravljanje otpadom, Građevinarstvo, Održivost, Recikliranje, Kružno gospodarstvo, Ekologija, Gospodarstvo
	građevinski otpad, održivi razvoj, recikliranje, kružno gospodarstvo, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo prostornoga uređenja, Ministarstvo poljoprivrede, emisije stakleničkih plinova, potresi

Konferencija "Građevni otpad - izazov ili prilika za održivi razvoj?"

Konferenciju u organizaciji Hrvatske gospodarske komore otvorili su svojim uvodnim obraćanjima ministrica Marija Vučković, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čgalj te Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Rastom aktivnosti u građevinarstvu zadnjih godina povećana je i količina građevinskog otpada, koja čini četvrtinu ukupnog otpada u Hrvatskoj, što dodatno naglašava potrebu za boljim sustavom kontrole i održivim upravljanjem ovim vrijednim resursom.

Ministrica Vučković iznijela je podatke prema kojima građevinski otpad na razini EU čini oko 35% ukupnog otpada, dok je u Hrvatskoj taj udio 2023. bio 24,8%.

"Možemo se zapitati je li stvarni udio možda i veći, budući da postoje neevidentirani tokovi građevinskog otpada. Naš je zadatak dodatno ih smanjiti, kako bismo osigurali potpunu evidenciju, što je važno za našu zemlju, čisti okoliš i očuvanje prirode", kazala je ministrica Vučković.
Poručila je da i dalje postoji velik prostor za unaprjeđenje, za što je potrebna snažnija suradnja s poduzetnicima kako bi im se pomoglo da razvijaju konkurentnije gospodarstvo koje troši manje, stvara više i istovremeno pridonosi urednijem i čišćem okolišu.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori aktivno se radi na izradi smjernica za digitalizaciju građevine, unaprjeđenje upravljanja otpadom i stvaranje poticajnog okvira za održive projekte, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
"Jedan od najvećih izazova je i dalje niska stopa selektivnog rušenja. Treba stvoriti uvjete da se na gradilištima može odvojiti svaki materijal koji se može reciklirati kako bismo sačuvali resurse i doprinijeli zelenijoj budućnosti", kazala je potpredsjednica HGK Čagalj te dodala je da ključ za rješenje izazova u gospodarenju otpadom leži u sinergiji između zakonodavaca, lokalne uprave, investitora, građevinskih stručnjaka, edukacijskih institucija i civilnog društva.

U 2023. godini u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevinskog otpada, što predstavlja porast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Od te količine, 90,5% prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora.

Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuo je kako mu je posebno drago da se kao pozitivni primjer napretka prema kružnosti, sa značajnim rezultatima u sprječavanju nastanka otpada, svakako može izdvojiti primjer obrade i pripreme za daljnje korištenje materijala koji je nastao uslijed posljedica razornih potresa koji su 2020. pogodili Hrvatsku te kasnije obnove.
"Upravo je proces obnove bio prvi koji je u praksi primijenio kružno gospodarenje građevnim otpadom, čime su postavljeni temelji za dugoročne projekte koji se danas provode kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti", rekao je državni tajnik Glavinić.

Hrvatska je 2023. premašila ciljanu stopu reciklaže građevinskog otpada od 70% koju je EU zadala još 2020. godine, dosegnuvši 71,2%. Značajan je to skok u odnosu na godinu ranije, no i dalje postoji veliki prostor za napredak.
Održivo upravljanje građevinskim otpadom ima višestruke koristi. Smanjuje se pritisak na okoliš jer se manje materijala odlaže, manje eksploatira, a istodobno se smanjuju emisije stakleničkih plinova. Otvaraju se i nova radna mjesta, osobito u sektoru reciklaže i prerade, kao i prostor za inovacije, lokalne poduzetničke inicijative i zelene investicije.

Izvor: HGK