Ministarstva

Vlada donijela ključne odluke za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 28. studenog 2024. donijela tri ključne odluke iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Prva odluka tiče se upućivanja Konačnog prijedloga Zakona o provedbi Uredbe EU o baterijama i otpadnim baterijama u Hrvatski sabor. Ovaj zakon uspostavlja pravni okvir za gospodarenje baterijama od proizvodnje do otpada, uključujući sustav proširene odgovornosti proizvođača i 'ekomodulaciju' naknada. Definirana su nadležna tijela za provedbu i nadzor, uključujući Ministarstvo zaštite okoliša, Hrvatsku akreditacijsku agenciju, Ministarstvo zdravstva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Državni inspektorat s nizom drugih inspekcijskih tijela. Druga odluka je donošenje Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije do 2030. godine, koji ažurira program iz 2015. godine. Program planira projekte zaštite od poplava i navodnjavanja, s ciljem povećanja otpornosti na klimatske promjene i efikasnije prijave za EU fondove. Treća odluka je Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku, čime se prenosi Direktiva EU i usklađuju nacionalni propisi s europskim zakonodavstvom, bez promjene obveza tijela državne uprave.

28.11.2024 | Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Lokacije:	Hrvatski sabor, Republika Hrvatska
Teme:	Zakonska regulativa, Gospodarenje otpadom, Vodnogospodarstvo, Zaštita od poplava, Navodnjavanje, Smanjenje emisija, Onečišćenje zraka, Klimatske promjene, EU integracije
Izdvojeni datumi:	2026-01-01T00:00:00Z, 2023-07-12T00:00:00Z, 2023-08-01T00:00:00Z, 2024-02-18T00:00:00Z, 2006-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2015-01-01T00:00:00Z, 2016-12-14T00:00:00Z, 2003-01-01T00:00:00Z, 2001-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	28.11.2024. 0:00:00
Kategorije:	Zakonska regulativa, Gospodarenje otpadom, Vodnogospodarstvo, Zaštita od poplava, Navodnjavanje, Smanjenje emisija, Onečišćenje zraka, Klimatske promjene, EU integracije
	Vlada RH, Ministarstvo zaštite okoliša, zelena tranzicija, zakon o baterijama, EU uredba, vodne građevine, melioracije, emisije, onečišćenje zraka, klimatske promjene

Izvješće sa sjednice Vlade iz djelokruga Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije

Vlada je na današnjoj sjednici:
1. U drugo čitanje u Hrvatski sabor uputila Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/ EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ (EU),
2. donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje do 2030. godine te
3. Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (EU).

1. Ovaj Zakon donosi se kako bi se osigurala provedba Uredbe (EU) 2023/1542 koja je u cijelosti obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama, ali je potrebno Zakonom odrediti nadležna tijela za provedbu odgovarajućih odredbi, nadležnost za nadzor provedbe na teritoriju Republike Hrvatske te prekršajne odredbe.
Uredba (EU) 2023/1542 o baterijama, koja je stupila na snagu u kolovozu 2023. godine i primjenjuje se od 18. veljače 2024., uređuje pitanja o baterijama u smislu njihove kružnosti, od dizajna i proizvodnje do postupanja s njima kada postanu otpad, a primjenjuje se na sve kategorije baterija (prijenosne baterije, baterije za pokretanje, rasvjetu i paljenje, baterije za laka prijevozna sredstva, baterije za električna vozila i industrijske baterije).
Sustav proširene odgovornosti proizvođača baterija u Republici Hrvatskoj postoji od 2006. godine i njime upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na način da proizvođači koji stavljaju na tržište baterije plaćaju naknadu za gospodarenje otpadnim baterijama u Fond, a Fond iz te naknade plaća troškove sakupljanja i obrade otpadnih baterija. Ovim Zakonom se uspostavlja pravni okvir za kontinuitet postojećeg sustava gospodarenja baterijama.
Dosadašnje naknade za gospodarenja posebnim kategorijama otpada uključujući baterije bile su određene propisima iz 2006. godine linearno u iznosima u kunama po masi ili količini, a sada će naknade biti različite ovisno o raznim čimbenicima kojima će proizvod morati udovoljiti („ekomodulacija“). Takav način određivanja naknada propisan je u nedavno donesenoj Uredbi o naknadi za gospodarenje otpadom i povratnoj naknadi, a ostaje i nakon donošenja ovog Zakona.

Konačnim prijedlogom Zakona se određuju sljedeća nadležna tijela:

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je tijelo koje provodi prijavljivanje i nadležno je za prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti i izdavanje ovlaštenja Fondu
Hrvatska akreditacijska agencija je nacionalno akreditacijsko tijelo koje provodi ocjenu osposobljenosti tijela za ocjenu sukladnosti
Ministarstvo zdravstva nadležno je za postupanja u vezi dosjea za uvođenje ograničenja za stavljanje na tržište ako baterija predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je organizacija za kontrolu odgovornosti proizvođača i nadležan je za obavljanje poslova organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača, sakupljanje i obradu baterija i elektronički sustav praćenja.

Tijelo za nadzor je Državni inspektorat (inspekcija zaštite okoliša, sanitarna inspekcija, tržišna inspekcija i elektroenergetska inspekcija), dok su za nadzor baterija koje su ugrađene u pojedine proizvode nadležni:

Hrvatska regulatorna agencije za mrežne djelatnosti za radijsku opremu
Ministarstvo zdravstva - farmaceutska inspekcija za medicinske proizvode
Državni zavod za mjeriteljstvo za mjerila i vozila koja se prvi put homologiraju
Ministarstva unutarnjih poslova za oružje, eksplozive, pirotehnička sredstva, opremu za zaštitu od požara
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za žičare, uspinjače, vučnice i plovila
Hrvatske agencija za civilno zrakoplovstvo za zrakoplove
Agencija za sigurnost željezničkog prometa za vozila i opremu željezničkog prometa
Ministarstva financija - Carinska uprava za obveze u okviru proširene odgovornost proizvođača (npr. plaćanje naknada), te
komunalno redarstvo (JLS) za baterije u okviru komunalnog otpada.

2. Ovom Odlukom Vlade Republike Hrvatske donosi se Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje do 2030. godine, koji je člankom 37. Zakona o vodama određen kao jedan od planskih dokumenata upravljanja vodama.
Višegodišnjim programom utvrđuju se pojedinačni projekti, način i razdoblje provedbe, sudionici u provedbi, procijenjeni iznosi ulaganja i izvori sredstava te red prvenstva u provedbi, a ujedno predstavlja novelaciju/ažuriranje Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije iz 2015. godine.
Višegodišnjim programom planirana je realizacija projekta zaštite od štetnog djelovanja voda sistematiziranih u projektne cjeline formirane prema pripadnim sustavima obrane od poplava, prostornom položaju i utjecajnom području (područje sliva, grada ili općine).
Grupiranje je obavljeno radi boljeg sagledavanja širih učinaka predviđenih projekata na povećanje razine zaštite od poplava i formiranja pripadnih projektnih cjelina, s ciljem efikasnije prijave za financiranje sredstvima EU fondova.
Isto tako, Višegodišnjim programom analizirane su strateške odrednice, raspoložive površine za navodnjavanje, projekti predloženi županijskim planovima navodnjavanja te aktivnosti na pripremi projekata navodnjavanja te je u skladu s analizom izrađen prijedlog projekata navodnjavanja za realizaciju.

Projekti regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina planirani Višegodišnjim programom ujedno predstavljaju i prilagodbu na klimatske promjene odnosno na ekstremne hidrološke prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih vodostaja s poplavama, koje prijete ljudskim životima i velikim materijalnim štetama. Također, izgradnjom građevina za melioracije povećava se otpornost poljoprivredne proizvodnje na produženje sušnih razdoblja i povećanje temperatura koje se očekuju u budućnosti.

3. Uredbom o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj propisuju se određene onečišćujuće tvari u zraku koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, njihove emisijske kvote, odnosno nacionalne obveze smanjenja za određeno razdoblje u Republici Hrvatskoj i način izrađivanja izračuna emisija.

Uredbom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17. 12. 2016.).

U cilju usklađivanja Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU, pripremljen je Prijedlog Uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj.
Osim izmjena prema zahtjevima Delegirane Direktive Komisije (EU) 2024/299 u odredbama koje se odnose na metodologiju za izvješćivanje o projekcijama emisija, u prijedlogu Uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj brišu se i članci koji su propisivali odredbe koje su istekle i više nisu na snazi.
Obveze tijela državne uprave se ne mijenjaju.