Državna tajnica Mikuš Žigman na konferenciji Interdisciplinary Management Research
Međunarodna znanstvena konferencija Interdisciplinary Management Research koju već petnaestu godinu organizira Ekonomski fakultet u Osijeku s partnerima ove godine održana je u Opatiji.
Izuzev značajne tradicije i opstojnosti, posebnost ove konferencije jest kontinuirani poticaj mladim znanstvenicima (doktorandima) koji, uz mentoriranje, imaju priliku predstaviti rezultate svog znanstveno-istraživačkog rada, a što im omogućava daljnji razvoj u znanstveno-istraživačkom procesu. U sklopu ove konferencije, svake godine organizira se dodatan program u obliku znanstveno-stručne rasprave koja je usmjerena prema aktualnim temama, a u suradnji s akademskom i poslovnom zajednicom te institucijama javnog sektora. Ove godine fokus je bio na budućnosti razvojnih politika Europske unije i izazovima hrvatskog gospodarskog „(ne)snalaženja“.
Upravo o preduvjetima za stabilan gospodarski rast i razvoj govorila je državna tajnica Nataša Mikuš Žigman. U svom uvodnom govoru koje je bio temelj za ovu tematsku raspravu državna tajnica istaknula je kako svi želimo i jači rast i veću konkurentnost, no kako treba istaknuti da se na makroekonomskom planu u posljednje tri godine događaju pozitivni pomaci.
“Dobri podaci državnog proračuna, od smanjenja javnog duga do suficita državnog proračuna rezultirali su, nakon sedam godina, dizanjem rejtinga na investicijsku razinu sa stabilnim izgledima. Sve to potvrđuje da se radi dobro i da je napravljena dobra baza za provođenje strukturnih reformi koje smo počeli raditi” naglasila je državna tajnica Mikuš Žigman.
Što se tiče samih strukturnih reformi Nacionalni program reformi za 2019. godinu sadrži tri glavne skupine prioriteta: jačanje konkurentnost gospodarstva, povezivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada i održivost javnih financija.
Ono što Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta radi, prvenstveno kako bi, prije svega, jačalo konkurentnost gospodarstva svakako je stvaranje boljeg poslovnog okruženja, odnosno pojednostavljenje i pojeftinjenje uvjeta za poslovanje. Što radimo treću godinu za redom. Do sada je provedeno oko 200 mjera rasterećenja gospodarstva, a samo zadnji plan za 2019. godinu predviđa rasterećenje od preko 600 milijuna kuna. Jedna od mjera koju ćemo omogućiti krajem ove godine je digitalno pokretanje poslovanja.
Drugi prioritet Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta je rast investicija te upravo na tom području razvijamo instrumente investicijske politike koji u ovom trenutku uključuju: poticaje i potpore za ulaganje, pojednostavljenje procedure za investitore, te konkretnu pomoć investitorima kroz sve faze projekta ulaganja.
U svom izlaganju državna tajnica Mikuš Žigman osvrnula se i na dobre rezultate korištenja Zakona o poticanju ulaganja kojim je do sada bespovratnim novčanim potporama podržano 386 projekata, uglavnom proizvodne investicije, vrijedne 17,5 milijardi kuna i planirano otvaranje preko 13 tisuća novih radnih mjesta.
Pri tom je značajno da je prošle godine bilo 30% više prijavljenih projekata proizvodnih investicija nego u 2017.
Naglasila je i dobre pokazatelje korištenja sredstva iz fondova Europske Unije. Naime, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta do sada je dodijelilo 2,723 bespovratne potpore poduzetnicima ili poduzetničkim potpornim institucijama, u vrijednosti od 3,65 milijardi kuna bespovratnih EU sredstava, a svakako je važno napomenuti kako i tijekom ove godine planira objaviti još četiri natječaja kroz koje će s ukupno 1,6 milijardi kuna iz strukturnih fondova pokrenuti investicijski ciklus u inovacije, istraživanje i razvoj.
Na samom kraju svoga izlaganja državna tajnica pozvala je sve prisutne, i akademsku i poduzetničku zajednicu da zajedno, konstruktivnom raspravom dođu do konkretnih prijedloga o tome što smatraju da Ministarstvo i Vlada mogu i moraju činiti bolje i kvalitetnije.