Vlada prihvatila Nacionalni programa reformi i Program konvergencije
Na jučerašnjoj 93. sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Nacionalni program reformi 2018.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman pojasnila je da je on izrađen kao odgovor na strukturne izazove hrvatskog gospodarstva i smanjivanje makroekonomskih neravnoteža te postizanje ciljeva Strategije Europa 2020.
Dodala je da su Nacionalnim programom reformi definirane mjere i aktivnosti koje će se provoditi u narednih godinu dana.
Državna tajnica kazala je i da je izradu ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi koordinirala Međuresorna radna skupina za Europski semestar, sukladno Odluci Vlade.
Istaknula je tri glavna cilja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Za ostvarivanje ovih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih područja.
Državna tajnica kazala je da su mjere koje se planiraju radi jačanja konkurentnosti gospodasrtva usmjerene na unaprjeđenje poslovnog okružja.
Tako će se do kraja 2018. donijeti Strategija digitalne transformacije gospodarstva koja je važna zbog razvoja industrije 4.0., a planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj na 1,4 posto BDP-a do 2020.
Državna tajnica Mikuš Žigman istaknula je da će se nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva, kao i liberalizacijom tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5 posto s dodatnih barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019.
Naglasila je i da će se objedinjavanjem inspekcijskih službi rasteretiti gospodarske subjekte od učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja.
Govoreći o mjerama iz svog resora, ministar Goran Marić kao najvažnije naveo je aktivnosti vezane uz aktivaciju državne imovine i smanjenja državnog portfelja u trgovačkim društvima.
Što se tiče javne uprave, do rujna ove godine donijet će se novi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Novi model određivanja plaća, koji podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada.
Ministar Dražen Bošnjaković najavio je smanjenje broja neriješenih predmeta pomoću većeg broja sudaca u sustavu. Kazao je da Ministarstvo pravosuđa radi na digitalizaciji pravosuđa i ubrzanju postupaka, dodavši da bi to na trgovačkim sudovima trebalo zaživjeti ove godine, a na ostalim sudovima idućih godina. Naglasak je stavio i na borbu protiv korupcije.
U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada ističe se da je provedba pilot faze kurikularne reforme prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme (72 škole će sudjelovati u pilot fazi kurikularne reforme, a 151 škola u projektu e-Škola. Pristupit će se izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja (stjecanja praktičnih vještina prilagođenih tržištu rada). U planu je provedba stipendiranja učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te poticajnih mjera za poticanje gospodarskih subjekata na primanje učenika na naukovanje. Donijet će se i novi Zakon o obrazovanju odraslih, a u području visokog obrazovanja pokrenut će se aktivnosti u vezi unaprjeđenja kvalitete i zastupljenosti stručne prakse u visokom obrazovanju.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je osiguranje održivosti javnih financija usmjereno na daljnje smanjivanje proračunskog manjka koje će rezultirati daljnjim snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i nastavkom poboljšanja kreditnog rejtinga države i smanjivanjem cijene zaduživanja kako za državu tako i za privatni sektor.
Što se tiče demografske obnove, planira se unaprjeđenjem zakonske regulative u području doplatka za djecu omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50 na 70 posto proračunske osnovice, kako bi se proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za treće i četvrto dijete.
U cilju unaprjeđenja sustava socijalne skrbi izradit će se novi Zakon o socijalnoj skrbi, a provest će se i integracija upravljanja socijalnim naknadama kako bi se osigurao transparentan sustav socijalnih naknada (s podacima o vrsti i iznosu naknada za svakog korisnika).
Što se tiče mirovinskog sustava važno je istaknuti da se radi o složenim aktivnostima u okviru kojih su izrađene projekcije mogućih rješenja, kako bi se svim korisnicima mirovina na adekvatan način osigurala socijalna sigurnost, uz održivost mirovinskog sustava. Ove godine pristupa se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju čije se izmjene očekuju do kraja godine.
Govoreći o mjerama u sustavu zdravstva, ministar Milan Kujundžić kazao je da je u planu 27 reformskih aktivnosti, među kojima su izgradnja nacionalne dječje i nacionalne sveučilišne bolnice u Zagrebu, čime bi se sačuvao stožer vrhunske medicine. Izdvojio je pokušaj snižavanja cijene lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu, informatičko kontroliranje potrošnje i ishoda liječenja te poticanje zdravstvenog turizma posebice s obzirom na veliki interes investitora iz cijelog svijeta za ulaganja u zdravstveni turizam u Hrvatskoj.
Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac u tom resoru izdvaja tri područja na kojima će se intenzivno raditi - željeznica, cestarski sektor i pomorski promet, a s ciljem povećanje efikasnosti, konkurentnosti i prostora za ulaganja.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u svom resoru izdvaja uspostavu pravne osnove za provedbu reformi vodno komunalnog sektora, koja bi trebala značiti i smanjenje broja javnih isporučitelja vodnih usluga. "U ovom trenutku njih je u Hrvatskoj više od 170 i razina usluge dobrog dijela njih nije na razini koju zaslužuju građani", rekao je ministar.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je potrebu ubrzanja korištenja fondova, pojednostavljenje procedura, daljnji razvoj informacijskog sustava koji uključuje elektroničku prijavu projekata, kao i stvaranje mehanizama za odgovaranje na prigovore korisnika pri prijavi i provedbi projekata.