Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo postupak pregovaranja o programskom ugovoru s javnim znanstvenim institutima
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) pokrenulo je postupak pregovaranja o programskom ugovoru s dvadeset i pet javnih znanstvenih instituta te im na temelju članka 8. Uredbe o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 78/2023., u daljnjem tekstu: Uredba) proslijedilo pozive na sklapanje programskoga ugovora.
Javni znanstveni instituti dužni su u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva izraditi prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskoga ugovora te je dostaviti Ministarstvu. Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente sastoji se od naznake strateškoga cilja, naznake posebnoga cilja, naznake i opisa razvojne odnosno izvedbene aktivnosti koja se planira ostvariti, kao i mjerljivih pokazatelja ostvarivanja pojedinoga cilja.
Programskim ugovorom utvrđuje se ukupno višegodišnje financiranje javnih znanstvenih instituta iz sredstava državnoga proračuna, a sastoji se od osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente. Programski ugovor omogućuje javnim znanstvenim institutima da definiraju svoje ciljeve i sredstva za njihovo ostvarenje, i to povezanim ulaganjima iz državnoga proračuna i Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Kriteriji financiranja programskim ugovorom temelje se na nacionalnim strateškim smjernicama i izravno ovise o rezultatima i kvaliteti znanstvenoga rada.
Strateški ciljevi koje javni znanstveni instituti moraju ostvariti u sklopu ugovorenoga programskog razdoblja su:
- podizanje znanstvene izvrsnosti
- jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnoga i regionalnoga identiteta i kulture te
- jačanje društvene odgovornosti.
Ostvarenje strateških ciljeva prati Ministarstvo uz pomoć pokazatelja ishoda. Posebni ciljevi koje javni znanstveni instituti mogu odabrati propisani su Uredbom te su detaljnije opisani Katalogom ciljeva i pokazatelja. Katalog ciljeva i pokazatelja uz opise strateških i posebnih ciljeva sadrži i opise pokazatelja ishoda i pokazatelja rezultata kojima se prati ostvarenje posebnih ciljeva.
Ministarstvo će u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga razvojne i izvedbene proračunske komponente programskoga ugovora javnoga znanstvenog instituta vrednovati svaku predloženu razvojnu i izvedbenu aktivnost te mjerljive pokazatelje ostvarivanja cilja. Način vrednovanja uključuje procjenu relevantnosti, ostvarivosti i ambicioznosti svake pojedine predložene razvojne i izvedbene aktivnosti i mjerljiva pokazatelja ostvarivanja cilja u odnosu na postojeće kapacitete i rezultate pojedinoga javnoga znanstvenog instituta.
U pregovaračkome postupku između javnoga znanstvenog instituta i Ministarstva utvrđuju se razvojna i izvedbena proračunska komponenta, a postupak vrednovanja prijedloga i pregovaranje te sklapanje i vrednovanje provedbe programskoga ugovora propisani su Uredbom.
Uvođenjem novoga modela financiranja programskim ugovorom javni znanstveni instituti preuzimaju odgovornost za dugoročni i sustavan rad na ostvarenju ciljeva iz programskoga ugovora kako bi ostvarili dodatno financiranje na temelju ostvarenih rezultata. Na ovakav način prvi put se uspostavlja funkcionalan sustav unaprjeđenja i razvoja kvalitete znanosti kojim će se omogućiti postizanje punoga potencijala hrvatskoga istraživačkog sektora.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ovime nastavlja s provedbom reforme i jačanja kapaciteta javnoga znanstveno-istraživačkog sektora, sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (Reforma C3.2. R1,
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52021PC0401). Naime, cilj reforme je reorganizacijom javnoga istraživačkog sektora povećati kvalitetu i međunarodnu vidljivost javnoga istraživačkog sektora, ojačati ciljano istraživanje i utjecaj znanosti na daljnji razvoj inovacija, gospodarstva i društva. Uz ostalo, reforma uključuje sljedeće mjere:
- donošenje novoga modela programskih sporazuma za financiranje javnoga znanstveno-istraživačkog sustava
- povećanje proračuna znanstvenih ustanova radi utjecajnijih istraživanja
- smanjenje rascjepkanosti znanstveno-istraživačkoga sustava integracijom znanstveno-istraživačkih institucija s ciljem učinkovitije organizacije rada sveučilišta i istraživačkih instituta
- poboljšanje kvalitete znanstveno-istraživačkoga rada poticanjem prelaska na sustav financiranja prema rezultatima.
Provedba reforme uključivala je donošenje novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, čime je pružen pravni i financijski okvir za dijalog o institucijskim ciljevima i novi okvir financiranja temeljenog na rezultatima. Očekuje se da će novi pravni i financijski okvir dovesti do utjecajnijih publikacija, većeg broja konkurentnih projekata, jače međunarodne suradnje i većeg broja projekata u suradnji s poduzećima.