Ministarstva

Ministri Grlić Radman i Budrys o jačanju suradnje Hrvatske i Litve

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys sastali su se u Zagrebu kako bi ojačali bilateralnu suradnju. Razgovarali su o jačanju gospodarskih veza, s naglaskom na elektroindustriju, IT sektor, promet i poljoprivredu. Također su se dotaknuli energetske sigurnosti, obrambene suradnje u okviru NATO-a, ruske agresije na Ukrajinu, politike proširenja EU, te suradnje unutar Inicijative triju mora. Ministar Budrys posjetio je Spomenik domovini.

17.03.2026 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Lokacije:	Zagreb, Vilnius
Teme:	Bilateralni odnosi, Međunarodna suradnja, Gospodarstvo, Sigurnost, Energetika, Vanjska politika
Izdvojeni datumi:	2025., 2017., travnja, 2027.
Datum:	17.3.2026. 0:00:00
Kategorije:	Bilateralni odnosi, Međunarodna suradnja, Gospodarstvo, Sigurnost, Energetika, Vanjska politika
	Gordan Grlić Radman, Kęstutis Budrys, Hrvatska, Litva, suradnja, EU, NATO, Inicijativa triju mora, ekonomija, energetika, Ukrajina, proširenje EU

Ministri Grlić Radman i Budrys o jačanju suradnje Hrvatske i Litve

Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman sastao se u utorak, 17. ožujka 2026., u Zagrebu s ministrom vanjskih poslova Republike Litve Kęstutisom Budrysom, koji boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Tijekom sastanka razmotrene su mogućnosti daljnjeg razvoja bilateralnih odnosa te razmijenjena mišljenja o aktualnim europskim i globalnim pitanjima.

Ministar Grlić Radman naglasio je u izjavi za medije kako Hrvatsku i Litvu povezuju slična povijesna iskustva borbe za slobodu i neovisnost, što doprinosi snažnom međusobnom razumijevanju i partnerstvu. Obostrano je istaknuta potreba nastavka intenzivnog političkog dijaloga te razmjene posjeta, kao i bliske suradnje unutar Europske unije, NATO-a i Inicijative triju mora.

U razgovorima je posebna pozornost posvećena gospodarskim odnosima, koji bilježe kontinuirani rast. Ukupna bilateralna trgovinska razmjena u 2025. bilježi ulazni trend s blizu 194 milijuna eura, od čega 111 milijuna eura hrvatskog izvoza. Perspektivna područja za daljnje jačanje gospodarske suradnje su elektroindustrija, informacijske tehnologije, prometna infrastruktura te poljoprivredno-prehrambena, drvna i farmaceutska industrija. S hrvatske strane ponovno je prenesena zahvala litavskoj strani na kontinuiranoj i snažnoj potpori hrvatskom pristupanju OECD-u.

Govoreći o sličnostima Hrvatske i Litve, koje su vidljive i u odnosu prema energetskoj sigurnosti, ministar Grlić Radman istaknuo je važnost diversifikacije energetskih izvora i pravaca opskrbe. U tom je kontekstu naglasio ulogu hrvatske energetske infrastrukture, osobito naftovodnog sustava JANAF, koji ima važnu funkciju u opskrbi srednje i jugoistočne Europe.

Ministri su razgovarali i o obrambenoj suradnji te o sudjelovanju Hrvatske u NATO-voj aktivnosti Ojačane prednje prisutnosti u Litvi, u okviru koje je raspoređeno 90 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ministar Grlić Radman zahvalio je Litvi na potpori i gostoljubivosti prema hrvatskim vojnicima koji u toj misiji sudjeluju od 2017.

U kontekstu akademske i kulturne suradnje istaknuta je važnost lektorata hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Vilniusu, koji među litavskim studentima potiče interes za hrvatski jezik i kulturu.

Tema razgovora bila je i ruska agresija na Ukrajinu. Tom je prilikom ministar Grlić Radman naglasio kako su Hrvatska i Litva snažno predane političkoj, materijalnoj i humanitarnoj pomoći Ukrajini te postizanju pravednog i trajnog mira koji će jamčiti njezinu dugoročnu sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet. Osvrnuo se na važnost suradnje Hrvatske i Litve i u okviru Koalicije za razminiranje Ukrajine, u kojoj je Litva jedna od vodećih nacija, uz poseban naglasak na iskustva i znanja koja je Hrvatska stekla tijekom i nakon Domovinskog rata.

Ministri su razgovarali i o politici proširenja Europske unije koja će biti jedan od prioriteta litavskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2027. godine. Složili su se da proširenje predstavlja važan doprinos stabilnosti i gospodarskom razvoju europskog kontinenta. Hrvatska u tom procesu dosljedno zagovara pristup temeljen na individualnim postignućima država kandidatkinja, a za Hrvatsku od posebnog je interesa situacija u Bosni i Hercegovini gdje je presudno poštivanje daytonskih načela jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda.

Ministri su razmijenili mišljenja i o drugim aktualnim sigurnosnim pitanjima, uključujući zaštitu vanjskih granica, hibridne prijetnje, instrumentalizaciju migracija te razvoj događaja na Bliskom istoku. Ministar Grlić Radman istaknuo je kako „Hrvatska ostaje zagovornica snažnog transatlantskog jedinstva, utemeljenog na zajedničkim interesima i vrijednostima te zajedničkoj viziji globalne stabilnosti i sigurnosti.“

Razgovaralo se i o nastavku suradnje u okviru Inicijative triju mora. Hrvatska, koja trenutačno predsjeda Inicijativom, bit će krajem travnja u Dubrovniku domaćin summita i Poslovnog foruma Inicijative, pri čemu se očekuje značajno sudjelovanje litavskih političkih i gospodarskih predstavnika.

Tijekom boravka u Zagrebu ministar Budrys položio je vijenac ispred Spomenika domovini.

Službeni posjet litavskog ministra Kęstutisa Budrysa dodatno potvrđuje tradicionalno prijateljske odnose Hrvatske i Litve te spremnost dviju država na nastavak bliske suradnje u političkom, gospodarskom i sigurnosnom području.