Ministarstva

Svjetska banka: Niger, Senegal i Ruanda među najbrže rastućim gospodarstvima u 2024.

Svjetska banka predviđa da će šest subsaharskih zemalja, uključujući Niger, Senegal i Ruandu, ostvariti značajan gospodarski rast u 2024. godini. Unatoč globalnim izazovima poput sukoba i inflacije, očekuje se da će Niger rasti 12,5% potaknut naftnim sektorom. Gvajana će prednjačiti s rastom od 38,2%. Demokratska Republika Kongo, Obala Bjelokosti i Etiopija također će biti među prvih 10. Nigerija, Južna Afrika i Angola, iako usporavaju regiju, bilježe skromna poboljšanja. S druge strane, Ekvatorijalna Gvineja i Sudan suočavaju se s negativnim rastom zbog rata i ekonomskih poteškoća. Sukob na Bliskom istoku mogao bi dodatno destabilizirati opskrbne lance i podići cijene.

16.01.2024 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Lokacije:	Afrika, Zapadna Afrika, Gvajana, Bliski istok
Teme:	Gospodarstvo, Međunarodni financije, Razvojne ekonomije
Izdvojeni datumi:	2024-01-16T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2021-01-01T00:00:00Z, 2023-04-01T00:00:00Z, 2023-10-01T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Gospodarstvo, Međunarodni financije, Razvojne ekonomije
	Svjetska banka, gospodarski rast, Afrička gospodarstva, Niger, Senegal, Ruanda, Demokratska Republika Kongo, Obala Bjelokosti, Etiopija, Nigerija, Južna Afrika, Angola, Ekvatorijalna Gvineja, Sudan, inflacija, sukobi, naftni sektor, MMF, troškovi života

Svjetska banka navodi kako će šest subsaharaskih zemalja iz zapadnog dijela Afrike biti među gospodarstvima s najvećim rastom u 2024.

Niger, Senegal i Ruanda bit će među svjetskim gospodarstvima s najvećim rastom 2024., navodi Svjetska banka u svom najnovijem Izvješću o globalnim gospodarskim izgledima. Predviđa se da će Niger ove godine rasti od 12,5% potaknut svojim naftnim sektorom koji je nadoknadio nisku proizvodnju urana, a njegovu stopu rasta nadmašit će samo Gvajana od 38,2%, južnoamerička zemlja koja također ima koristi od rastućeg naftnog sektora. Još su tri afričke zemlje za koje se očekuje da će biti među prvih 10 gospodarstava s najvećim rastom i to su Demokratska Republika Kongo, Obala Bjelokosti i Etiopija. To odražava očekivanje da će najveća gospodarstva u Africi - Nigerija, Republika Južna Afrika i Angola - usporiti ostatak regije. U međuvremenu će gospodarstva koja nemaju mnogo prirodnih resursa rasti brže od regionalnog prosjeka od 3,8%. Ako izostavimo Nigeriju, Južnu Afriku i Angolu, subsaharska Afrika ove će se godine rasti za 5%. Ove tri zemlje će doživjeti skromna poboljšanja u odnosu na slabi rast zabilježen prošle godine. Zabilježili su zajednički rast od 1,8% u 2023., pad u odnosu na prethodnu godinu koji Svjetska banka pripisuje remetilačkim potezima monetarne politike poput redizajna nigerijske valute, manjka prihoda zbog niske proizvodnje nafte u Angoli i infrastrukturni problemi vidljivi u južnoafričkoj energetici i transportnom sektoru. Rast u subsaharskoj Africi usporio je na 2,9% u 2023. Bio je 3,7% i 4,4% u dvije godine prije. Snažan utjecaj na ovaj pad imale su tri najveće ekonomije (Nigerija, RJA i Angola) ali i druge su zemlje rasle sporije, na 3,9%, što je bilo uzrokovano sukobima, slaboj potražnji i promjeni politike za kontrolu inflacije, objavila je Svjetska banka.
Dvije afričke ekonomije za koje se predviđa kako će ove godine doživjeti negativan rast su Ekvatorijalna Gvineja (-6,1%) i Sudan (0,6%). Obje zemlje suočavaju se s visokim troškovima života i rastućim stopama siromaštva. Sudanski BDP smanjio se za više od 18% u 2023. zbog rata koji je bjesnio u zemlji od travnja. U ratu je poginulo više od 9000 ljudi i raseljeno više od 5 milijuna ljudi u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta. Sukob je bacio sudansko stagnirajuće gospodarstvo na koljena, blokirajući velik dio trgovine i transporta, otežavši poljoprivredu, zaustavivši mnoge isplate plaća i uzrokujući golemu štetu infrastrukturi. Sudanska funta je pala, izgubivši 50% svoje vrijednosti od početka rata. U listopadu prošle godine je MMF prognozirao da će gospodarstvo Ekvatorijalne Gvineje, najmanje članice OPEC-a po kapacitetu, ponovno pasti u recesiju. Ekvatorijalna Gvineja doživjela je sedmogodišnju recesiju do 2021. zbog pada cijena nafte dodatno pogoršanog smanjenjem proizvodnje OPEC-a. Gospodarstvo je 2022. poraslo za 3,2%, ali je prošle godine ponovno palo jer je proizvodnja nafte pala. Općenito, regija je još uvijek u jeku izazova troškova života koji je "pogoršao ekonomske poteškoće siromašnih i povećao nesigurnost hrane u cijeloj regiji", navodi se u izvješću Svjetske banke.
U izvješću Svjetske banke se također upozorava i na opasnost od udara s drugih mjesta, primjerice sukob na Bliskom istoku mogao bi podići cijenu nafte, čime će porasti cijena hrane ali će se i poremetiti opskrbni lanci koji vode do Afrike.

Više sličnih tema

20.02.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Afričke zemlje subsaharske regije suočavaju se s višegodišnjim razdobljem sporog gospodarskog rasta

05.05.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Afrika je spremna postati najbrže rastuća regija na svijetu: Novo izvješće Zaklade Mo Ibrahim otkriva da su šest od deset najbrže rastućih gospodarstava u 2023. afričke zemlje

28.08.2024 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Nove obavijesti

27.06.2026 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Obilježen Dan branitelja Grada Garešnice, općina Berek, Hercegovac i Velika Trnovitica te 35. obljetnica osnutka Kluba 1. satnije ZNG 91 Garešnica

27.06.2026 | Ministarstvo obrane