Ministarstva

Mostar je najskuplji grad u BiH

Analiza troškova života u gradovima BiH pokazuje da je Mostar najskuplji, s prosječnim mjesečnim troškovima od 3506 KM za četveročlanu obitelj. Cijene u restoranima, kao i cijene osnovnih namirnica poput riže, govedine i sira, značajno su više u Mostaru u usporedbi s drugim gradovima. Troškovi prijevoza također su relativno visoki. Ekonomski stručnjaci povezuju visoke cijene s razvijenim turizmom u Mostaru, no građani smatraju da je život preskup, što ih često tjera na zaduživanje putem nenamjenskih potrošačkih kredita, koji čine značajan dio ukupnog duga građana BiH.

22.02.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Lokacije:	Mostar, Tuzla, Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Bosna i Hercegovina
Teme:	Ekonomija, Standard života, Potrošačke cijene, Turizam, Zaduživanje građana
Izdvojeni datumi:	2023-02-22T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Ekonomija, Standard života, Potrošačke cijene, Turizam, Zaduživanje građana
	Mostar cijene, životni troškovi BiH, cijene hrane, cijene prijevoza, najskuplji grad, potrošački krediti, turizam Mostar

Mostar je najskuplji grad u BiH

Četveročlanoj obitelji u Mostaru mjesečno je potrebno 3506 KM, odnosno 302 KM više nego onoj koja živi u Tuzli, čiji su mjesečni troškovi 3204 KM. Ni život samaca nije "jeftiniji". U Mostaru im mjesečno treba 1014 KM, Sarajevu 1037, Banja Luci 979 KM, Tuzli 957 KM. Prema Numbeu, u restoranu srednje klase u Mostaru za dvije osobe potrebno je izdvojiti 51,25 KM, u Sarajevu 50, kao i u Banja Luci, 48 u Tuzli te 30 KM u Zenici, što znači da je ručak za dvije osobe u Mostaru skuplji za 21,25 KM nego u Zenici.
Mostarci najviše novca izdvajaju i za kilogram riže. Prema pokazateljima, za kilogram ovog proizvoda u Mostaru potrebno je izdvojiti 3,31 KM, Sarajevu 2,91 KM, Zenici 2,30 KM, Tuzli 2,70 te 3 KM u Banja Luci. Kada je pak riječ o mesu, za kilogram govedine Mostarci izdvajaju čak 3,76 KM više nego Zeničani. Kilogram ovoga mesa u Mostaru stoji 17,26 KM, Sarajevu 16,74 KM, Zenici 13,50 KM, Tuzli 16,71 KM te 17,09 KM u Banja Luci. Za kilogram lokalnog sira građani Sarajeva izdvajaju 2,44 KM manje nego oni u Mostaru, a u Zenici 6,88 KM manje nego u gradu na Neretvi. Kilogram lokalnog sira u Banja Luci stoji 11,54 KM, Tuzli 10,70, Zenici 9,50 KM, Sarajevu 13,94 KM te 16,38 KM u Mostaru. Cijene kilograma pilećeg filea bitno se ne razlikuju od grada do grada. U Sarajevu kilogram stoji 12,80 KM, Mostaru 12,26 KM, Tuzli 11,79 KM, Banja Luci 11,81 KM, dok je u Zenici najjeftiniji i iznosi 9,50 KM.
Kada je u pitanju prijevoz, za jednosmjernu kartu lokalnim prijevozom Sarajlije izdvajaju 1,60 KM, Mostarci 2 KM, Zeničani 1,50, Tuzlaci 2 KM te 2,30 KM Banjalučani. Redovita mjesečna karta lokalnim prijevozom u Sarajevu iznosi 53 KM, Mostaru 50,50, Zenici 45 KM, Tuzli 52,50 i u gradu na Vrbasu 57 KM.
Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da svaka lokalna sredina ima određene tržišne odnose, uključujući i cijene, a Mostar je, kažu, turistička destinacija. Uglavnom, gdje imate mnogo turista, razvijen turizam i gdje se grad primarno oslanja na turizam, obično se veže uz visoke cijene, navode stručnjaci, ali građani tu činjenicu ne drže opravdanom. Bosanskohercegovački građani s prosječnim primanjima svakodnevno se iz srednjeg staleža prelijevaju u kategoriju onih koji jedva preživljavaju. Kažu da niti minimalac od tisuću maraka nije dovoljan za preživljavanje. Većina ?njih zbog rasta potrošačkih cijena kao metodu osiguravanja kratkoročnog punjenja kućnog proračuna koristi kredite. Prema podacima Centralne banke BiH, građani BiH su kod komercijalnih banaka zaduženi gotovo 11 milijardi KM, a 70% tog iznosa čine nenamjenski potrošački krediti.

Više sličnih tema

18.10.2021 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Slovačka se i dalje bori s visokom inflacijom: Šećer i konditorski proizvodi postali druga najbrže rastuća prehrambena roba

21.03.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Nove obavijesti

24.07.2026 00:00 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Otvoreno savjetovanje o prijedlogu Poziva za dodjelu sredstava: Korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda

23.07.2026 | Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih