Ministar Kovač: Hrvatska želi sa svim susjedima imati uređene odnose, fokus na 'susjedstvo'

Ministar Kovač: Hrvatska želi sa svim susjedima imati uređene odnose

(Hina) - Hrvatska je dio europskog mozaika, ali treba biti kroatocentrična i više nećemo rabiti pojam regije, već susjedstva, rekao je u petak šef diplomacije Miro Kovač...

(Hina) - Hrvatska je dio europskog mozaika, ali treba biti kroatocentrična i više nećemo rabiti pojam regije, već susjedstva, rekao je u petak šef diplomacije Miro Kovač na Okruglom stolu u Zagrebu čiju organizaciju potpisuju i HAZU te njemačka bavarska zaklada Hanns Seidel.

Zadatak Hrvatske danas mora biti "da sa svim susjedima ima uređene odnose", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova, središnji govornik skupa održanog pod nazivom "Hrvatska kao sjecište srednje i jugoistočne Europe".

Otkako je formirana nova vlada 22. siječnja, ministar je krenuo u obilazak susjedstva, a prvo je odredište bila Bosna i Hercegovina čiji put u Europsku uniju Hrvatska podupire kao i uključenje drugih zemalja jugoistočne Europe.

"Ustavnopravnost i jednakopravnost Hrvata u BiH i ulazak BiH u EU su dvije strane iste medalje", rekao je.

Hrvati su najeuropskiji od triju naroda i oni su najzainteresiraniji za europsku integraciju BiH, a bitno je da sva tri naroda u BiH dijele zajedničku europsku viziju, rekao je Kovač i najavio: "Sada krećemo u uređenje odnosa s BiH".

U pregledu posjeta drugim susjednim zemljama nabrojao je Italiju čiji će ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni uskoro posjetiti Hrvatsku, zatim Sloveniju i Mađarsku s kojima su odnosi bili zategnuti zbog neriješenih pitanja granice u slučaju Slovenije te nesuglasica s Mađarskom, ali je "optimist".

U tom je kontekstu rekao da je mađarski premijer Viktor Orban pomagao u pristupu Hrvatske u EU i da "to treba vrednovati".

Hrvatska podržava ulazak Crne Gore u NATO, rekao je i ocijenio da je učinjen možda najveći napredak u uređenju odnosa s tom susjednom zemljom nakon rata 90-ih.

Smatra propustom što nijedna hrvatska županija nema izravnu suradnju s Gradišćem u Austriji i poručuje da treba potaknuti mogućnost suradnje Burgenlanda i hrvatske vlade.

Odao je priznanje Makedoniji za njezino sudjelovanje u teretu migracijske krize i rekao: "Mi smo jedni za druge sudbinski vezani".

Ministar Kovač je nadalje najavio da će nakon parlamentarnih izbora u Srbiji posjetiti tu susjednu zemlju i ponovio da Zagreb podupire ulazak Srbije u EU, ali ona mora ispuniti kriterije pune suradnje s Haškim sudom, provesti ugovor o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i ne postavljati se kao sudac za ratne zločine za cijelu regiju.

Podsjetivši na riječi Josipa Juraja Stossmayera da su obrazovanje i znanost važni za Europu i svijet, a kultura i umjetnost za očuvanje nacionalnog identiteta, akademik Zvonko Kusić, sadašnji predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) rekao je da je Strossmayer u tu svrhu i osnovao temeljene institucije - HAZU, Zagrebačko sveučilište te Galeriju starih majstora.  

Te ustanove djeluju i danas nakon 150 godina, rekao i u kratkom osvrtu na povijest Preporodne dvorane palače Narodnog doma HAZU u kojoj je održan Okrugli stol opisao njezinu simboliku i važnost.

U toj su dvorani počeli raditi pokretači Ilirskog pokreta, u njoj je Ivan Kukuljević-Sakcinski pozvao na uporabu hrvatskog jezika i u njoj je banom bio proglašen Josip Jelačić.

Uvodne riječi održao je Peter Witterauf, izvršni direktor njemačke zaklade Hanns-Seidel, osnovane 1967. u Bavarskoj u svrhu poticanja međunarodnog dijaloga i europskog ujedinjenja,  a danas ima niz svojih ureda u drugim zemljama.

U Hrvatskoj je zaklada počela raditi 1996.,  a godinu dana poslije otvorila je i ured u Zagrebu u kojem danas i  središnji ured za regiju jugoistočne Europe.

Izlaganje ministra Kovača:

preuzimanje