Mostom 'preko' Neuma
Vjerujem da ćemo dobiti novac iz EU fondova za most do Pelješca, jer Europska komisija više neće tolerirati povrede schengenskog režima
PIšE ANTUN MASLE
Uoči ulaska u Europsku uniju puno je nepoznanica. S ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Vesnom Pusić razgovarali smo o nekoliko najspornijih pitanja.
što očekujete od naših europarlamentaraca? Ljudi sarkastično govore da će svatko zastupati svoju stranku.
- To je formalno tako jer su klubovi formirani po političkim afilijacijama. No, normalno je da će odgovorni i realni europarlamentarci - pritom ne mislim na one koji žele u EP pa zastupaju ukidanje Unije zastupati interese zemlje iz koje dolaze. Ključno je da budeš bolje pripremljen od drugih, jer se razgovara o stotinu tema, a u Europskom parlamentu donosi se 50 posto pravila koja će se izravno odnositi na Hrvatsku, i to bez procedure u Saboru.
Prošli su masovni prosvjedi zbog uvođenja ćirilice u Vukovaru. Kakve su reakcije EU-a?
- Svatko ima pravo izraziti vlastiti stav, pa i prosvjedom. To je u demokratskim društvima uobičajeno, međutim, važno je da to bude u skladu sa zakonima. Svaki govor mržnje je nedopustiv. Nije bilo reakcija iz EU-a na nedjeljni skup, a ova Vlada i ja osobno vrlo smo jasno izrazili svoj stav.
Nije bilo novca
Koalicija je bila ogorčeno protiv mosta. Čak je i premijer u Dubrovniku kazao da se od protivnika pretvorio u zagovornika. Doista mislite da će belgijski konzultant izabrati most kao najbolje rješenje?
- Most je bio neizvediv zbog novca. Svatko se može sjetiti mosta, ali nitko ranije nije pokrenuo proceduru za dobivanje novca iz fondova EU-a za njegovu izgradnju. Vjerujem da ćemo dobiti zeleno svjetlo za most, što znači i novac iz europskih fondova. Naime, osim faktora cijene, važno je uzeti u obzir i druge faktore vezane uz schengenska pravila. Članovi Europske komisije zaduženi za schengenski režim ne žele ponoviti neke pogreške iz prošlosti i više se ne toleriraju povrede schengenskog režima kakve su se mogle događati prije desetak godina.
Nedavno je rečeno da će državljani BiH u krugu od 30 kilometara moći prelaziti granicu s malograničnom propusnicom, ali i da bi svi državljani BiH u Hrvatsku mogli ulaziti s osobnom iskaznicom?
- Uputili smo pismo irskom predsjedništvu u kojem smo iznijeli argumente da se i nakon ulaska Hrvatske u EU nastavi primjenjivati dosadašnji režim. Takav je režim, na primjer, imala Hrvatska nakon ulaska Slovenije i Mađarske u Schengen, a prije toga i Italije. Međutim, potreban je jednoglasni pristanak svih članica EU-a, odnosno Vijeća EU-a, a to je zapravo politička odluka. Stoga smo službeno zatražili da se prijedlog stavi na dnevni red te se nadamo da će se rasprava održati prije našeg ulaska u EU.
Kako će funkcionirati koridor kroz BiH?
- Već je dogovoreno. Riječ je o prolazu kroz Bosnu i Hercegovinu, a ujedno će stupiti na snagu režim prolaska od Luke Ploče prema BiH. Bit će posebna procedura prolaska kroz Neum, a prolazit će sva roba koja može biti zapečaćena. U obzir se
uzima samo roba koja se može prevoziti kroz EU. Nešto je veći problem bio s Lukom Ploče, jer je glavni motiv bio da ta luka dobro radi, a BiH je njezino prirodno zaleđe. Dogovor je da se može izvoziti sva roba iz BiH, a da se može uvoziti samo roba koje se smije uvoziti u EU. U jednom je trenutku bio sporan uvoz pilećeg mesa iz Turske, što bi uskoro trebalo biti riješeno. Kad je riječ o koridoru, mora se znati da je pravi koridor rješenje kod kojeg nema zaustavljanja na granici. Za taj koridor ključni su zahtjevi povjerenice za pravosuđe i unutarnje poslove (Justice and Home Affairs) i tu postoje vrlo visoki zahtjevi. To znači da bi BiH Hrvatskoj trebala dati jurisdikciju nad dijelom svog teritorija. Drugim riječima, tražite ustupanje nečijeg teritorija. Da mene netko pita takvo što za Hrvatsku, uvrijedila bih se. Kad bi BiH prihvatila tu opciju, koridor bi se mogao napraviti, ali taj bi komad bio teritorij Hrvatske, to jest EU-a. Upravo zbog toga je most lakše i jednostavnije rješenje. Nije se puno postiglo s privremenim varijantama dok se čeka odluka o mostu.
Na internetu do viza
Zašto se ne koristi najbliža veza Komarna - Brijesta?
- To je potpuno nadrealističan pristup. Trajekt Komarna - Brijest logično je privremeno rješenje. Rekla bih da su to politička momačka nadigravanja koja su nadvladala nad zdravim razumom. A zbog takvih različitih nadigravanja otežavaš ljudima život, prijevoz i posao. Ljudima je od životne važnosti da što prije dođu od točke A do točke B, a onda dođe do prepucavanja zbog kojih se izabere najgore i najsporije rješenje! E sad, što država uopće može učiniti da se spriječi taj krkljanac zbog kojega je došlo zbog toga što Dubrovačko-neretvanska županija ne želi dopustiti korištenje trajekta na najbližoj ruti Komarna Brijesta pod izlikom da, ako to dopusti, most nikada neće biti izgrađen? Država će intervenirati. Čim prođe zakon o strateškim ulaganjima, proći će i brža i logičnija solucija prijevoza trajektom, jer ovo je apsolutno strateški projekt. Nećemo zafrkavati ljude.
Kako riješiti problem koji je nastao uvođenjem viza Turcima, Rusima, Ukrajincima i drugim vrlo unosnim gostima?
- Mi smo imali posebne režime tijekom sezone za Ruse i Turke, suspendirani vizni režim tijekom određenih mjeseci u godini, a drugdje ih nismo imali. Međutim, više neće moći dolaziti bez viza. što se Rusa tiče, održali smo više sastanaka s ruskim turističkim agencijama i dogovorili najliberalniji režim kakav vrijedi u EUu. Turisti će za vizu aplicirati internetom, a agencije će vaditi vize. Također smo organizirali vizne centre, urede u udaljenijim dijelovima Ruske Federacije, tako da se neće morati putovati u Moskvu. Dali smo i preporuku da svatko tko traži vizu dobije višekratnu vizu da može iz Dubrovnika doći u Split i vratiti se. Ili da može u Crnu Goru i natrag. što se Turske tiče, izuzeli smo diplomatske, službene i posebne putovnice kojima se koriste ljudi iz državne uprave i biznisa, kao i avionske i brodske posade. Turska strana nije postupila prema reciprocitetu, nego je uvela vize za sve hrvatske državljane. Moramo razgovarati, to je osjetljivo pitanje, treba ljudima olakšati prelazak granice koliko je moguće.
Ljudi s velikom zabrinutošću gledaju eksproprijaciju bankovnih računa na Cipru?
- To je šokantna mjera, a poruka je - ne guraj se u euro-zonu dok nisi spreman. Cipar je u euro-zoni, ah Hrvatska još neće ući u nju jer nema dovoljno snažno gospodarstvo. To je pouka nekih zemalja južne Europe. Mi još ne ispunjavamo kriterije za ulazak u euro-zonu, a moja je procjena da u sljedećih pet godina to nije na redu.
Gubimo regionalno tržište, to ćemo teško kompenzirati?
- Kompenzirat ćemo dobitkom tržišta EU-a i činjenicom da se onih 12 posto na sve proizvode sada skida i poboljšava se mogućnosti izvoza. Vode se pregovori sa zemljama CEFTA-e, vodi ih Europska komisija u ime svih članica EU-a, a ono što se pregovara neće se odnositi samo na Hrvatsku, nego na cijeli EU.