Ministarstva

Ministar Božinović: Ulazak u šengen rezultat je velikog truda i tradicije uspjeha Hrvatske

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je ulazak Hrvatske u šengen kao veliki uspjeh koji je postignut zahvaljujući trudu na svim razinama. Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve preporuke i pokazala da je sposobna provesti sve uvjete za puno funkcioniranje u EU. Osvrnuo se i na raspravu u Vijeću EU-a, ističući da je Hrvatska dobila podršku unatoč naporima da se u šengen prime i Bugarska i Rumunjska. Govorio je i o mogućim kompenzacijskim mjerama nakon ulaska u šengen, umjesto klasičnih graničnih kontrola.

08.12.2022 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Hrvatska u EU, Šengenski prostor, Policija i sigurnost
Izdvojeni datumi:	2015, 2016
Datum:	8.12.2022. 0:00:00
Kategorije:	Hrvatska u EU, Šengenski prostor, Policija i sigurnost
	Davor Božinović, šengen, Hrvatska, EU, Schengen, unutarnje granice, migrantska kriza, kompenzacijske mjere

Ministar Božinović: Ulazak u šengen rezultat je velikog truda

Hrvatski ulazak u šengenski prostor rezultat je velikog truda na svim razinama i još jedan dokaz tradicije da Hrvatska uspijeva uvijek kada je najteže, rekao je u četvrtak u Bruxellesu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

Izvor: HINA

“Ovo je veliki uspjeh i ništa nije palo s neba”, rekao je Božinović nakon što je Vijeće EU-a jednoglasno odlučilo da Hrvatska ulazi u šengen od početka sljedeće godine.

“Želim zahvaliti svima koji su u operativnom, ali i u strateškom smislu vodili cijeli proces pristupanja šengenu, od policajaca na terenu koji su i sada na granicama do vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem”, dodao je.

Božinović je istaknuo da Hrvatska već po tradiciji postiže uspjehe kada je najteže. ”Tako smo ulazili u NATO, u EU kada su svi bili zamoreni proširenjem i sada u šengen kada je uopće malo država bilo spremno razgovarati o proširenju te zone slobodnog kretanja.

Hrvatska je započela svoj put prema šengenu 2015. i 2016. u jeku velike migrantske krize, kada je šengenski sustav upao u veliku krizu, koja se i danas osjeća. Još se ponegdje provode kontrole na unutarnjim granicama upravo zbog migrantskog pritiska.

“Pokazalo se da za Hrvatsku nema granica, uključujući i ove šengenske kojih više nema. Ustrajnim radom doveli smo da toga da države članice uvide da se Hrvatsku ne može zaustaviti”, rekao je Božinović.

Hrvatska je na svom putu prema šengenu ispunila 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.

“Sve je to trebalo napraviti, iskomunicirati i predstaviti institucijama EU-a. Hrvatska je pokazala da je s pravom članica EU-a, da je u stanju, iako nije velika zemlja, provesti sve što se postavlja kao uvjet za puno funkcioniranje jedne članice EU-a”, kaže ministar.

“Ovo je nešto što su hrvatski građani zaslužili, ovo je zbog njih. Naša je vlada ovo obećala i tradicija je ove vlade da ispuni ono što je obećala”, rekao je Božinović.

Osvrćući se na raspravu koja je prethodila glasanju, Božinović je rekao da je ona bila vrlo emotivna.

“Nije bila lagana rasprava, danas je bilo i previše emocija. Velika većina zemalja bila je da se primi i Bugarsku i Rumunjsku, koje već skoro 12 godina čekaju na ulazak u šengen”, rekao je.

Usprkos činjenici da su i najveće zemlje članice bile za to da se u šengen prime sve tri kandidatkinje, a neki su ministri govorili ili sve tri ili nijedna, konsenzus oko Hrvatske nije bio u opasnosti.

“Na kraju takva opasnost nije postojala. Ja sam praktički razgovarao sa svima. Oni su jednostavno javno rekli da ne mogu biti protiv Hrvatske, iako su željeli da proširenje obuhvati i te države”, rekao je Božinović.

Na pitanje ima li kakvih naznaka da bi Slovenija mogla uvesti privremene granične kontrole i nakon ulaska Hrvatske u šengen, Božinović je odgovorio negativno.

“Nemam takvih naznaka, ali i te unutarnje kontrole ne znače da se stvar vraća na ono što je prije ulaska u šengen”, rekao je Božinović.

Objasnio je da se umjesto klasičnih graničnih kontrola kakve su danas, mogu uvesti kompenzacijske mjere, što znači da se mogu provoditi ciljane kontrole u dubini teritorija, izvan pograničnog područja. Rekao je da će dio policajaca s granice prema Sloveniji i Mađarskoj biti premješten i raditi na provedbi kompenzacijskih mjera. “Oni će malo više vremena provoditi na cesti i kontrolirati ona vozila i pojedince za koje procijene da ih treba kontrolirati, i utvrde jesu li nezakonito ušli u Hrvatsku”, rekao je Božinović.

“S obzirom na procjenu rizika mogu se uvesti te kompenzacijske mjere koja možda mogu nešto malo usporiti promet, ali to više nisu klasične kontrole”.

Više sličnih tema

08.12.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

04.06.2026 16:50 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Interventna jedinica policije na autocesti A1 kod Skradina zaplijenila više od 250 grama amfetamina te manju količinu marihuane

04.06.2026 09:35 | Šibensko-kninska policija