Završno obilježavanje 150 godina rođenja Ivana Vučetića u Zagrebu

Završno obilježavanje 150 godina rođenja I. Vučetića u Zagrebu

Sa zanimljivom temom i detaljima rada hrvatskih forenzičarki i forenzičara, te pojašnjavanjem osnovnih pojmova daktiloskopije i identifikacije, prezentaciju je održala voditeljica Odjela daktiloskopije i identifikacije CKV-a Jasna Matković. Tumačeći pojmovlje forenzike, Matković je daktiloskopiju definirala kao znanost koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na prstima, dlanovima i stopalima u cilju utvrđivanja identiteta osoba i neidentificiranih leševa.
Što se tiče najbitnijeg elementa identifikacije – ljudske kože na prstima, dlanovima i stopalima, tj. papilarnih linija, Matković je istaknula kako je ona osobito važna zbog anatomskih karakteristika. Te karakteristike su: individualnost, tajnost i nepromjenjivost dok su osnovni uzorci otisaka prstiju krug, luk i zamka.

Uz brojne uzvanike prezentaciji su nazočili i prigodnim riječima se obratili direktor Muzeja policije iz La Plate Miguel Prados, voditelj marketinga Hrvatske Pošte Hrvoje Lončar i Ljerka Galic, rukovoditeljica Muzeja hrvatskog iseljeništva.
Podsjećamo kako je koncept niza izložbi u povodu 150 godišnjice rođenja Ivana Vučetića osmislio Muzej hrvatske policije u osnivanju i Centar za kriminalistička vještačenja „Ivan Vučetić“ iz Zagreba.

Projekt se nastavlja izložbama: 30. svibnja u Puli u Domu hrvatske vojske, 16. lipnja u Opatiji u paviljonu „J. Šporer“, 7. srpnja u Trstu, 20. srpnja u Hvaru i 15. rujna u HNK u Splitu, a Argentinska premijera izložbe u dva grada bit će u studenom ove godine.
Vrijedi podsjetiti kako je Vučetić svojim radom i djelom zadužio hrvatsku policiju i policije svijeta u otkrivanju počinitelja i najtežih zločina. Izumom daktiloskopije i desetoroprsne identifikacije svakom je čovjeku dao njegov identitet. Počiniteljima najtežih zločina osigurao vječnu pravdu a žrtvama dostojanstvo istine, koju je bez dobrih tragova i otisaka vrlo teško otkriti.