Ministarstva

Međunarodna konferencija o zaštiti na radu: Naglasak na zdravlje i zadovoljstvo radnika

Ministar rada i mirovinskoga sustava, prof. dr. sc. Mirando Mrsić, sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji o zaštiti na radu u Sloveniji. Konferencija je naglasila važnost zdravlja i zadovoljstva radnika kroz bolju organizaciju i upravljanje radom. Ministar Mrsić istaknuo je reforme u hrvatskom zakonodavstvu, usklađivanje s europskim standardima te važnost prevencije i suočavanja s novim rizicima poput stresa. Najavio je osnivanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i uspostavu centralnog računalnog sustava za praćenje podataka.

13.10.2014 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Lokacije:	Brdo kod Kranja, Republika Slovenija
Teme:	Zaštita na radu, Radni odnosi, Zdravlje i sigurnost, Novi rizici na radnom mjestu, Europska unija
Izdvojeni datumi:	2014-10-13T00:00:00Z
Datum:	13.10.2014. 0:00:00
Kategorije:	Zaštita na radu, Radni odnosi, Zdravlje i sigurnost, Novi rizici na radnom mjestu, Europska unija
	zaštita na radu, Mirando Mrsić, zdravlje radnika, sigurnost radnika, organizacija rada, upravljanje, Slovenija, Hrvatska, zakonodavstvo, reforma, stres, psihosocijalni rizici

Međunarodna konferencija o zaštiti na radu

BRDO KOD KRANJA - Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji o zaštiti na radu koja je organizirana u Republici Sloveniji. Središnja tema konferencije je "Kako uz bolju organizaciju rada i bolje vođenje doći do zdravlja i zadovoljstva radnika?" Ministar Mrsić bio je jedan od sudionika završne panel rasprave na konferenciji. U nastavku je izlaganje ministra Mrsića koje donosimo u cijelosti. KAKO S BOLJOM ORGANIZACIJOM RADA I BOLJIM UPRAVLJANJEM DO ZDRAVLJA I ZADOVOLJSTVA RADNIKA? Međunarodna konferencija, Kongresni centar Brdo, Slovenija Dame i gospodo, cijenjeni gosti, Zadovoljstvo mi je pozdraviti Vas u ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno ime. Zahvaljujem se na pozivu za sudjelovanjem na ovako značajnoj međunarodnoj konferenciji o zaštiti na radu. Uvjeren sam da će današnji skup biti dobra prilika za razmjenu iskustava te da će doprinijeti aktualizaciji, uvažavanju i na kraju poboljšanju zaštite na radu na dobrobit svima, a naročito radnicima i osobama na radu. Sprečavanje nastanka rizika i promicanje sigurnih i zdravih uvjeta rada na radnom mjestu ključni su ne samo radi poboljšanja kvalitete radnog mjesta, već i radi postizanja konkuretnosti. Sigurnost i zdravlje radnika ima izravan i mjeriljiv pozitivan utjecaj na produktivnost, a ujedno dopridonosi i poboljšanju održivosti sustava socijalne sigurnosti. Osim toga, sprečavanje nastanka ozbiljnih ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti te promicanje zdravlja radnika tijekom njegovog radnog života, ključna je sastavnica politika kojima je cilj produženje radnog vijeka. Republika Hrvatska nedavno je provela reformu zakonodavstva s područja rada i zaštite na radu, kojoj je, pored očuvanja radnih mjesta, osnovni cilj bio stvaranje kvalitetnih uvjeta rada i očuvanje zdravlja i sigurnosti radnika. Novim Zakonom o zaštiti na radu i njegovim provedbenim propisima, Republika Hrvatska je u potpunosti prenijela europske standarde u području sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu, te je time osigurala kvalitetan pravni okvir koji radnicima u Republici Hrvatskoj osigurava zadovoljavajuću razinu zaštite na radu. Promjene u zakonodvnom okviru, kojim se uređuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu, bile su usmjerene prvenstveno na pojednostavljenje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, na jaču preventivnu ulogu isnpektorata rada u tom području, na uređenje novih rizika na radnom mjestu kao što je stres, kao i na kvaliteteniju provedbu propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika. Posebnu pozornost posvećujemo poboljšanju implementacije propisa na mjestu rada i u radnom okolišu jer smo uočili da postoje velika odstupanja u odnosu na vrstu djelatnosti, veličinu poslodavca, sektore i kategorije radnika. U novije vrijeme promjene u svijetu rada, koje su uzrokovane uvođenjem novih tehnologija, promjenama u gospodarskoj strukturi djelatnosti, sve većom pojavom atipičnih i fleksibilnih oblika rada dovode do pojave novih rizika kao što su psihosocijalni rizici i stres. Ovi rizici su povezani s načinom na koji je rad osmišljen, organiziran i načinom kojim se njime upravlja kao i s gospodarskim i socijalnim kontekstom rada, a za posljedicu imaju stvaranje stresa i mogu dovesti do ozbiljnog pogoršanja mentalnog i fizičkog zdravlja. Stoga je, kod osmišljavanja organizacije rada koja će doprinijeti zdravlju i sigurnosti radnika, važno voditi računa o zaštiti od štetnosti psihosocijalnih rizika, stresa, nasilja i uznemiravanja, jednoličnog rada, statodinamičkog napora, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćnog rada i sl. Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu može se postići samo kontinuiranim ulaganjem u sustav zaštite na radu. Pri osmišljavanju i provedbi politika zaštite na radu posebnu pozornost potrebno je posvetiti potrebama malih i srednjih poslodavaca, te im kroz jednostavan i fleksibilan zakonodavni okvir omogućiti smanjenje troškova administracije i upravljanja sustavom zaštite na radu, čime se omogućuje veće ulaganje u poboljšanje uvjeta rada, bolje opremanje mjesta rada i radnog okoliša što će rezultirati većim zadovoljstvom radnika na radu. Uvažavajući činjenicu da se sustav zaštite na radu transformira, s pozicije bavljenja ozljedama, na radnu sposobnost i naročito prema zadovoljstvu radnika na mjestu rada, smatram važnim zakonodavnim okvirom stvoriti poslodavcima alat koji će im omogućiti da, uvažavajući načela zaštite na radu na svim operativnim razinama i u svim aktivnostima, da ta načela zaštite na radu pretvore u odgovarajuće rutinske radnje. Dostizanje zadovoljavajuće razine zaštite na radu u novim okolnostima, najveće zahtjeve stavlja pred poslodavca, zakonodavca i medicinu rada s time da se uloga stručnjaka zaštite na radu i povjerenika radnika za zaštitu na radu kao i aktivno sudjelovanje radnika također mora intenzivirati. Kao što sam već ranije napomenuo, ključan cilj reforme u području rada i zaštite na radu u Hrvatskoj, bio je usmjeren na podizanje savjetodavne i preventivne uloge, te na smanjenje represivne uloge pojedinih dionika u području zaštite zadravlja i sigurnosti radnika. Tome cilju smatram da je važno prilagoditi i institucionalni okvir sustava zaštite na radu. Primjerice, slijedom novog Zakona o zaštiti na radu u postupku osnivanja je Zavod za unapređivanje zaštite na radu, čija će osnovna zadaća biti izravna pomoć radnicima, povjerenicima radnika za zaštitu na radu, stručnjacima zaštite na radu, poslodavcima kao i pravnim i fizičkim osobama koje se bave poslovima zaštite na radu. Ujedno je važno naglasiti i ulogu inspektora rada, koja se ne smije temeljiti isključivo na represivnoj ulozi, već na njihovom preventivnom djelovanju. Inspektori rada moraju doprinjeti poboljšanju provedbe zakonodavnog okvira u praksi, a ne stvarati dodatne prepreke u poslovanju. Unapređenje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti radnika može se postići samo ukoliko se sve promjene u tom sustavu temelje na pouzdanim, pravovremenim i usporedivim podacima o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i drugim bitnim podacima koji će jasno ukazivati na troškove i benefite sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tome smislu planiramo uspostaviti centralni računalni sustav za zaštitu na radu (Data Collectora), koji će biti osnova za osmišljavanje i provedbu promjena u sustavu zaštiti na radu s ciljem unapređenja zdravlja i sigurnosti na radu. Međutim, ne treba zaboraviti da poslodavac ima primarnu odgovornost za provedbu zaštite na radu stoga se od poslodavca očekuje ozbiljno i neposredno uključivanje i angažiranje u zaštiti na radu, pri čemu poslodavcu treba omogućiti veću slobodu izbora i načina provođenja zaštite na radu. Vjerujem da će veće angažiranje poslodavca u provedbi sustava zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu dodatno motivirati aktivnije uključivanje radnika u zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a ta je sinergija garancija za kvalitetno upravljanjem zaštitom na radu. Ujedno je važno naglasiti da ključnu ulogu u unapređenju sustava zaštite na radu ima podizanje svijesti svih zainteresiranih o važnosti ulaganja u zdravlje i sigurnost na radu. Republika Hrvatska posebnu pozornost posvećuje dimenziji osvješćivanja, kako poslodavaca tako i radnika o važnosti poboljšanja stanja zaštite na radu. Tako su primjerice, promoviranjem EU kampanje za 2014.-2015. o upravljanju stresom, u Republici Hrvatskoj aktualizirane opasnosti od stresa i psihosocijalnih rizika pa se u tom smislu organiziraju seminari, savjetovanja i radionice, a značajna je i medijska uključenost. Možemo reći da je uključenost u ovu kampanju najmasovnija do sada. Posebno je važno takve aktivnosti provoditi u suradnji sa socijalnim partnerima, s obzirom da je njihova uloga u tom području ključna. Poštovane dame i gospodo, Sustav zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ključan je za sve dionike u području radnih odnosa, jer je to sustav koji se bavi ljudima, njihovim zdravljem i sigurnosti, a izravno utječe na kvalitetu radnog mjesta, na zadovoljstvo radnika, pa time i na njegovu veću produktivnost, i na konkuretntnost gospodarstva. Svatko u tom sustavu mora imati svoju ulogu, i mora svoje obveze i odgovornosti provesti u potpunosti. To podrazumijeva bolju organizaciju rada na radnom mjestu, ali i bolje i kvalitetnije upravljanje sustavom zaštite na radu od strane države i njezinih institucija. Samo na taj način osigurat ćemo zaštitu na radu koja će za posljedicu imati manji broj stradanja radnika na radnom mjestu, ali i zadovoljnog i kvalitetnog radnika.

Međunarodna konferencija o zaštiti na radu

Više sličnih tema

Nove obavijesti