Državni tajnik Ivan Crnčec sudjelovao u emisiji "Otvoreno"
Na temu tragedije u Drnišu u emisiji Otvoreno govorili su državni tajnik Ivan Crnčec, odvjetnik Veljko Miljević te psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić
Državni tajnik Ivan Crnčec osvrnuo se na postupanje institucija nakon tragedije u Drnišu, istaknuvši kako je u ovom slučaju posebno važno razdoblje nakon potvrđene optužnice 2023. godine.
Komentirajući činjenicu da osoba s višestrukim presudama nije bila pod nadzorom, državni tajnik je ukazao na jasne propuste u vremenskom periodu koji je uslijedio nakon podizanja optužnice.
"Mislim da je ključno u cijeloj priči, činjenica da je njemu 2023. potvrđena optužnica za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavljanje eksplozivnih tvari i oružja i da se nakon toga ništa nije dogodilo idućih dvije i pol godine", rekao je državni tajnik, dodajući kako je zbog toga ministar naložio izvanredni inspekcijski nadzor.
Pojašnjavajući daljnje korake nadležnih službi, naveo je da su pravosudni inspektori već upućeni na teren kako bi detaljno analizirali rad nadležnih pravosudnih tijela u Šibeniku.
"Pravosudni inspektori izašli su na teren i na Općinski sud u Šibeniku i na Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku i pokušat će utvrditi kako je do takvih propusta došlo", kazao je državni tajnik.
Ujedno je najavio da bi, ukoliko se inspekcijskim nadzorom utvrde nepravilnosti u radu, mogle uslijediti i konkretne mjere odgovornosti za odgovorne osobe unutar sustava.
"Vjerujemo da će nalaz biti dovršen do kraja tjedna i da će ministar, sukladno utvrđenom, moći poduzeti određene korake, odnosno pokrenuti stegovni postupak", rekao je državni tajnik.
Govoreći o institutu zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, podsjetio je da je on uveden 2011. godine, ali u vrijeme prve presude u ovom slučaju nije postojao u našem kaznenom pravu.
"Taj institut predviđa mogućnost da se nakon izdržane kazne zatvora osuđenik još određeno vrijeme nalazi pod nadzorom i provjerama", pojasnio je državni tajnik, ali i dodao kako bi u konkretnom slučaju učinak takvog nadzora bio ograničen zbog velikog proteka vremena od izlaska počinitelja na slobodu.
"Prošlo je već preko deset godina od njegova izlaska iz zatvora, tako da i taj zaštitni nadzor, da je i mogao biti primijenjen, ne bi imao prevelikog učinka", apostrofirao je državni tajnik.
Govoreći o budućim potezima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, poručio je kako je nužna šira analiza postojećih mehanizama i instituta, što uključuje analizu zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, razmatranje novih rješenja u sustavu izvršenja kazne zatvora te uvođenje dodatnih mehanizama procjene rizika kod osuđenika.
"Možda u Zakonu o izvršenju kazne zatvora vidjeti kako osmisliti neko povjerenstvo koje bi moglo dati procjenu rizika, odnosno opasnosti počinitelja prije nego što on izdrži kaznu zatvora", pojasnio je državni tajnik.
"Treća stvar koju treba razmotriti jest pitanje doživotnog zatvora. Većina država članica Europske unije poznaje doživotni zatvor uz mogućnost preispitivanja i uvjetnog otpusta", rekao je državni tajnik, pojasnivši kako bi takav model uključivao mogućnost uvjetnog otpusta nakon određenog broja godina, ali uz stroge sigurnosne mjere i stalni nadzor.
"Nakon 15, 20 ili 25 godina moguće je tražiti uvjetni otpust, uz određene sigurnosne mjere i obveze, a u slučaju njihova kršenja, osoba bi se mogla vratiti na izdržavanje kazne", zaključio je državni tajnik.