Ministarstva

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Novi zakoni i pojačana podrška žrtvama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna, podsjetnik je na tragične događaje i poticaj za daljnju borbu protiv nasilja. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije poduzelo je značajne korake u zakonodavnom i operativnom smislu kako bi osnažilo sustav zaštite žrtava. Uvedena su nova kaznena djela poput femicida, pooštrena su postojeća, a definirana je i minimalna udaljenost za sigurnosne mjere. Također, poboljšana je podrška žrtvama kroz specijalizirane odjele i besplatnu telefonsku liniju 116-006, koja je dostupna 24/7. Cilj je stvaranje društva nulte tolerancije na nasilje.

22.09.2025 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Hrvatska, Zagreb
Teme:	Nasilje nad ženama, Prava žrtava, Kazneno pravo, Društvena borba protiv nasilja
Izdvojeni datumi:	1999-09-22T00:00:00Z, 2025-07-01T00:00:00Z, 2025-09-15T00:00:00Z, 2008-05-01T00:00:00Z, 2024-12-01T00:00:00Z, 2013-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z
Datum:	22.9.1999. 0:00:00
Kategorije:	Nasilje nad ženama, Prava žrtava, Kazneno pravo, Društvena borba protiv nasilja
	nasilje nad ženama, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, femicid, silovanje, zakonske izmjene, Ministarstvo pravosuđa, podrška žrtvama, Hrvatska

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama službeno se obilježava u znak sjećanja na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i Hajru Prohić koje je 22. rujna 1999. godine tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu, usmrtio bivši policajac.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prošle je godine izmjenom paketa zakona - Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji - poslalo jasnu poruku kako se nasilje neće tolerirati.

Zakonske izmjene nastale su kao rezultat otvorenog dijaloga Vlade Republike Hrvatske s akademskom zajednicom, udrugama civilnoga društva, državnog odvjetništva i sudova, a njihove izmjene idu i dalje.

Najnovijim izmjenama Zakona o kaznenom postupku uvodi se obaveza policije da žrtve kaznenih djela obiteljskog nasilja i nasilja obavještava o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu.

Uz to, kontinuirano se radi na ubrzanju sudskih postupaka i rješavanju starih predmeta, zbog čega je nedavno donijet Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027., koji sadrži niz mjera planiranih za ubrzanje sudskih postupaka.

„U kaznenim postupcima uz zakonodavne izmjene uvest ćemo tonsko snimanje rasprava kako bi se zabilježile autentične izjave i iskazi te kako bi se ubrzala suđenja. Ovo planiramo uvest do 1. srpnja 2027. godine, jer je riječ o tehnički zahtjevom procesu koji zahtjeva opremanje svih 1.317 sudnica, kao i edukaciju sudaca i informatičara u pravosudnim tijelima“, najavio je ministar Habijan.

Planirane izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku omogućit će ubrzanje vođenja kaznenog postupka, veću učinkovitost kaznenog postupka i zaštitu interesa žrtve i okrivljenika.

Snažniji sustav zaštite žrtava

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije poduzelo je konkretne korake u suzbijanju svih oblika nasilja, a posebno onoga usmjerenog prema ženama. Uvedeno je novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe „femicid“ za koje je propisana kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.

Povećana je i kazna za kazneno djelo silovanja pa je za temeljni oblik ovog kaznenog djela propisana kazna u visini od tri do osam godina zatvora, umjesto jedne do pet, dok je za kvalificirani oblik ovog kaznenog djela propisana kazna zatvora od pet do dvanaest godina zatvora, umjesto dosadašnjih tri do 10 godina.

Prvi put je definirana minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a iznosi najmanje 50 metara.

Pooštrena je i zakonska kaznenopravna politika čime je smanjen prostor za izricanje alternativnih kazni kao što su rad za opće dobro i uvjetne osude, a proširen je i izraz bliske osobe na sadašnje ili bivše intimne partnere koji jesu ili su bili u intimnoj vezi.

Navedene zakonske izmjene dokaz su postojanja političke volje za borbu protiv nasilja nad ženama. Veće kazne za nasilnike, njihovo strože i brže sankcioniranje te sustav usmjeren prema osnaživanju žrtava glavne su odlike novog, boljeg i kvalitetnijeg zakonodavnog okvira.

Rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom

U svrhu jačanja osjećaja sigurnosti žrtve, osigurana je anonimnost, odnosno obveza čuvanja tajnosti osobnih podataka, čije bi otkrivanje moglo ugroziti sigurnost žrtve i bliskih joj osoba.

Kod izricanja mjera opreza suci u obzir moraju uzimati pojedinačnu procjenu žrtve o tome smatra li da postoji opasnost za nju ili bliske osobe.

Osim toga, proširuju se i razlozi za uhićenje kada postoji osnovana sumnja da je nasilnik prekršio mjeru opreza. Ukoliko dođe do kršenja mjera opreza, u roku 24 sata, donijet će se rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom te će se istovremeno izdati nalog za predaju i istražni zatvor.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku proširene su u cilju osnaživanja prava žrtava. Tako žrtva ima pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela pa sve dok osjeti potrebu za time. Također priznaje joj se i pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka, kao i pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza.

Spolno uznemiravanje procesuira se kao kazneno djelo

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji povećane su kazne za sve oblike nasilja nad ženama.

Spolno uznemiravanje ukinuto je kao prekršaj te se procesuira samo kao kazneno djelo, a za sve prekršitelje zaštitnih mjera propisana je kazna zatvora kao jedina i isključiva kazna u trajanju od najmanje 10 dana.

Sastav Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka povećan je s 11 na 15 članova, a u njegov rad uključeni su i predstavnici akademske zajednice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i predstavnici civilnog društva koji se bave problematikom nasilja u obitelji.

Osnovan je i novi Odjel za podršku žrtvama i svjedocima na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu koji je s radom započeo 15. rujna 2025.godine.

Institucionalna pomoć žrtvama i svjedocima kaznenih djela pruža se kroz Službu za podršku žrtvama i svjedocima, koja djeluje pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao koordinator cijelog sustava, te putem 16 odjela za podršku žrtvama i svjedocima koji su osnovani na 14 županijskih sudova i to u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Sisku, Splitu, Vukovaru, Rijeci, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Puli, Varaždinu i Velikoj Gorici te na dva općinska suda - Općinskom sudu u Splitu i već spomenutom Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu.

Sustav podrške žrtvama i svjedocima spaja institucionalnu pomoć s potporom civilnog društva. Spomenuti odjeli su operativnog karaktera te su kao takvi u stalnom kontaktu sa žrtvama kaznenih djela, a posebno s onima koji spadaju u najranjivije skupine društva kao što su žene.

Od svibnja 2008. do prosinca 2024. godine Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pružili su podršku za 56.036 žrtava i svjedoka, a kako bi rad sudova u kontekstu zaštite žena od nasilja bio što učinkovitiji uvedena je i specijalizacija sudaca za rad u predmetima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

Suci i državni službenici koji rade na spomenutim predmetima moraju se redovito stručno usavršavati i pokazivati izrazitu sklonost za rad na navedenim predmetima.

116 - 006 besplatna linija za pomoć žrtvama 24/7 - promjena počinje pozivom

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja osnovan je 2013. godine u suradnji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan i standardizirani broj za žrtve podrške žrtvama i svjedocima 116 - 006.

Od 2020. godine linija 116-006 dostupna je žrtvama i svjedocima od 0 do 24 sata.

Pooštravanjem kazni i davanjem većih prava žrtvama u postupku stvara se bolji i kvalitetniji zakonodavni okvir. Cilj je stvoriti sigurno društvo, društvo nulte tolerancije na nasilje, koje prepoznaje nasilnika u okruženju te poduzima odgovarajuće korake. Odgovornost je na svima nama.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama službeno se obilježava u znak sjećanja na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i Hajru Prohić koje je 22. rujna 1999. godine tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu, usmrtio bivši policajac.

Više sličnih tema

Nove obavijesti