Ministarstva

103. Sjednica Vlade: Usvojene izmjene Zakona o državnom odvjetništvu i razmatrana izvješća pučke pravobraniteljice

Vlada Republike Hrvatske održala je 103. sjednicu na kojoj su donesene značajne izmjene Zakona o državnom odvjetništvu, usklađene s preporukama OECD-a. Cilj izmjena je povećanje učinkovitosti DORH-a kroz osnivanje specijaliziranog tima za kibernetički kriminalitet te mogućnost osnivanja drugih timova za suzbijanje specifičnih vrsta kriminaliteta. Također se osniva Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama i pred sudovima drugih država, a daje se mogućnost sudjelovanja i domaćih odvjetnika. Uređuje se tajnost službene komunikacije unutar DORH-a te davanje priopćenja za javnost. Ukinuta je potreba za posebnom punomoći savjetnicima i njihovo ocjenjivanje prema općim službeničkim propisima. Sigurnosne provjere ostaju samo u USKOK-u, a službenici polažu poseban stručni ispit. Vlada je također primila na znanje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu, koje sadrži brojne preporuke za otklanjanje nepravilnosti u zaštiti prava građana.

27.06.2025 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Republika Hrvatska
Teme:	Državno odvjetništvo, Kibernetički kriminalitet, Međunarodne arbitraže, Pravosudni sustav, Pučka pravobraniteljica, Prava građana
Izdvojeni datumi:	2023-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	27.6.2025. 0:00:00
Kategorije:	Državno odvjetništvo, Kibernetički kriminalitet, Međunarodne arbitraže, Pravosudni sustav, Pučka pravobraniteljica, Prava građana
	Vlada RH, državno odvjetništvo, zakon, kibernetički kriminalitet, OECD, pučka pravobraniteljica, izvješće

103. Sjednica Vlade: Izmjene Zakona o državnom odvjetništvu

Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je danas Vladi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu te mišljenje na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu

Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu, koji se usklađuje s preporukama OECD-a te radi boljeg uređenja pojedinih organizacijskih pitanja državnih odvjetništava za koja se smatra da će doprinijeti većoj učinkovitosti u radu državnog odvjetništva, u DORH-u se uspostavlja specijalizirani tim za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta, ali i propisuje mogućnost drugih specijaliziranih timova za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra.

Članove timova imenuje glavni državni odvjetnik na vrijeme od 5 godina iz reda već imenovanih državnoodvjetničkih dužnosnika.

Osniva se i poseban Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država, a predlaže se i propisivanje mogućnosti da u zastupanju RH sudjeluju i domaći odvjetnici.

Propisuje se da se tajnim smatraju i sva pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva, a detaljnije se uređuje davanje priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te izvještavanje javnosti o izvidima u tijeku, što će biti uređeno Poslovnikom državnog odvjetništva.

Izostavlja se potreba davanja posebne punomoći nadležnog državnog odvjetnika savjetnicima za poduzimanje radnji na koje su ovlašteni prema Zakonu te se državnoodvjetnički savjetnici izuzimaju iz primjene općih službeničkih propisa o ocjenjivanju.

"Briše se i odredba o provedbi periodičke sigurnosne provjere za državnoodvjetničke dužnosnike s obzirom na to da je identična odredba ukinuta Odlukom Ustavnog suda RH iz Zakona o sudovima", kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec.

Ujednačavaju se mjerila koja se odnose na sustav ocjenjivanja sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika, a glavnom državnom odvjetniku RH prepušta se ovlast za utvrđivanje načina provedbe obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika.

Pojedina rješenja koja se odnose na državnoodvjetničke dužnosnike i službenike zaposlene u državnom odvjetništvu usklađuju se s onima koji se odnose na suce i službenike u sudovima, sigurnosne provjere zadržavaju se samo u posebnom državnom odvjetništvu, odnosno u USKOK-u, a radi bolje prilagodbe za rad u DORH-u i veće učinkovitosti propisuje da službenici u državnim odvjetništvima, umjesto državnog ispita polažu poseban stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima.

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. i 2004. godinu

Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju, pučki pravobranitelj Hrvatskom saboru podnosi godišnje izvješće koje sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj.

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. sadrži 147 preporuka odnosno 158 preporuka za 2024. godinu nadležnim tijelima za otklanjanje nedostatka i nepravilnosti koje je izrađeno na temelju postupanja u 6.680 predmeta te 6.404 predmeta u 2024. godini. Ured pučke pravobraniteljice u 2023. godini otvorio je 4.803 novih predmeta te 4.942 u 2024. godini.

Građani su se obraćali pučkoj pravobraniteljici najčešće zbog prava na zdravlje, diskriminaciju, prava na rad i vezano uz pravosuđe, posebice zbog ovrha.

Vlada RH je primila na znanje navedena Izvješća.

Tekst: Hina i MPUDT
Foto: Hina