Ministarstva

Sabor raspravlja o većim pravima odvjetnika u slučajevima istražnog zatvora i izmjenama zakona o javnobilježničkim pristojbama

Na 6. sjednici Hrvatskog sabora raspravljene su izmjene i dopune Zakona o javnobilježničkim pristojbama te Zakona o odvjetništvu. Izmjene Zakona o javnobilježničkim pristojbama uvode potvrdu o visini dohodaka i primitaka umjesto potvrde o imovnom stanju, a omogućuju i da sudovi službeno traže dodatne podatke. Izmjene Zakona o odvjetništvu usklađuju hrvatsko zakonodavstvo s pravnim instrumentima OECD-a i predviđaju potpisivanje Konvencije Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije. Uvode se veća prava Hrvatske odvjetničke komore i odvjetnika u slučajevima određivanja istražnih zatvora protiv odvjetnika, uključujući obavještavanje Komore i pravo na sudjelovanje predstavnika Komore u postupcima.

16.06.2025 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Zakonodavstvo, Pravosuđe, Prava odvjetnika, Javne bilježničke usluge
Izdvojeni datumi:	2025-06-16T00:00:00Z
Datum:	16.6.2025. 0:00:00
Kategorije:	Zakonodavstvo, Pravosuđe, Prava odvjetnika, Javne bilježničke usluge
	Hrvatski sabor, Javni bilježnik, Pristojbe, Odvjetništvo, Istražni zatvor, Hrvatska odvjetnička komora, OECD, Vijeće Europe

Sjednica Sabora: Veća prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore u slučajevima određivanja istražnih zatvora protiv odvjetnika

Na 6. sjednici Hrvatskog sabora u drugom čitanju raspravljeni su Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama te Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu koje je predstavio državni tajnik Ivan Crnčec.

Umjesto potvrde o imovnom stanju, uvodi se potvrda o visini dohodaka i primitaka

Zakon o javnobilježničkim pristojbama uređuje plaćanje javnobilježničkih pristojbi te oslobođenje od plaćanja istih.

Jedna vrsta oslobođenja je ona kada javni bilježnik na licu mjesta oslobađa stranku od plaćanja javnobilježničke pristojbe u Zakonu taksativno navedenim slučajevima poput tijela državne vlasti, imatelja socijalne iskaznice, prognanika, izbjeglica, supružnika, djece i roditelja poginulih, stradalih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu.

Drugi slučaj odnosi se na situaciju kada stranka sama od suda koji je nadležan prema sjedištu javnog bilježnika koji obavlja radnju, traži oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe.

„Kada stranka podnosi takav zahtjev dužna je uz zahtjev podnijeti i odgovarajuću potvrdu o imovnom stanju Porezne uprave Ministarstva financija, međutim radi se o tome da ta potvrda ne sadrži podatke o vlasništvu imovine podnositelja/podnositeljice zahtjeva i njegovog/njezinog supruga, odnosno supružnice, već isključivo podatke o visini njihovih dohodaka i primitaka i upravo se zbog toga uvodi manja tehnička izmjena u Zakon“, objasnio je državni tajnik Crnčec.

Potvrda koju izdaje Porezna uprava ne zove se više potvrda o imovnom stanju, nego potvrda o visini dohodaka i primitaka. Na isti način izmijenjen je već i Zakon o sudskim pristojbama, a biti će i Zakon o upravnim pristojbama.

„Uz to, unijeli smo još jednu odredbu radi jasnoće - kada stranka podnosi zahtjev za oslobođenje od javnobilježničke pristojbe do 30. lipnja, onda se ova potvrda o visini dohodaka i primitaka odnosi na prethodnu kalendarsku godinu, a ako ga stranka podnosi nakon 30. lipnja, onda će se potvrda odnositi na tekuću kalendarsku godinu“, naglasio je državni tajnik Crnčec te dodao kako će sud od sada po službenoj dužnosti moći tražiti dostavu dodatnih podataka od državnog tijela koje vodi službene evidencije kako bi provjerio podatke koji su sadržani u zahtjevu koje podnosi stranka.

Intencija Republike Hrvatske je potpisati Konvenciju o zaštiti odvjetničke profesije

Važećim Zakonom o odvjetništvu uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći građanima.

Nacrt Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu za svoj glavni cilj ima usklađivanje s pravnim instrumentima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

„Već sada u postojećem Zakonu imamo jednu posebnu Glavu i nekoliko posebnih odredaba koje uređuju status stranih odvjetnika i način na koji oni obavljaju pojedine odvjetničke radnje u Republici Hrvatskoj“ kazao je državni tajnik Crnčec, naglasivši kako se prilikom pristupnih pregovora s OECD-om pojavila potreba širenja ovih odredaba i na odvjetnike iz država članica OECD-a, odnosno na države pristupnice dvama kodeksima OECD-a.

Jedan je Kodeks o liberalizaciji kretanja kapitala, a drugi Kodeks o liberalizaciji nevidljivih transakcija, koji se zakonskim izmjenama uvode u pružatelje odvjetničkih usluga.

Državni tajnik također je napomenuo kako se u međuvremenu, od prvog čitanja Prijedloga Zakona u Saboru, dogodila još jedna okolnost.

Naime, Vijeće Europe donijelo je Konvenciju o zaštiti odvjetničke profesije koja je 13. i 14. svibnja otvorena za potpisivanje, a u prvom krugu potpisalo ju je 17 država članica Vijeća Europe, od čega 11 država članica Europske unije.

„Naša intencija je da tu Konvenciju potpišemo te u tu svrhu predlažemo manje modifikacije Zakona o odvjetništvu koje se tiču dodavanja pojedinih procesnih jamstava i prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore (HOK) u slučajevima određivanja istražnih zatvora protiv odvjetnika“, rekao je državni tajnik Crnčec.

Kada istražni zatvor bude određen, o tome će biti obaviještena Hrvatska odvjetnička komora, koja ima pravo na svog predstavnika koji može sudjelovati na raspravama u postupku koji se vodi protiv odvjetnika, a uvodi se i obveza tijela kaznenog progona da o napadu na odvjetnika ili ubojstvu odvjetnika obavijeste Komoru.