Ministarstva

Međunarodna konferencija: Budućnost proširenja EU-a - Pravosuđe i temeljna prava

U Zagrebu je održana međunarodna konferencija "Budućnost proširenja EU-a: Pravosuđe i temeljna prava", u organizaciji Predstavništva Europske komisije i Ministarstva pravosuđa i uprave. Konferencija je okupila ministre i stručnjake iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Kosova, Moldove, Sjeverne Makedonije i Ukrajine kako bi razgovarali o izazovima i napretku u poglavlju 23 pristupnih pregovora s EU. Hrvatska je istaknuta kao primjer uspješnog procesa pristupanja, a naglašena je važnost proširenja za mir, stabilnost i sigurnost Unije.

19.02.2024 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
Teme:	Proširenje Europske unije, Vladavina prava, Borba protiv korupcije, Ljudska prava, Pravosudne reforme
Izdvojeni datumi:	2024-02-19T00:00:00Z, 2024-02-20T00:00:00Z, 2004-01-01T00:00:00Z, 2007-01-01T00:00:00Z, 2013-07-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z
Datum:	19.2.2024. 0:00:00
Kategorije:	Proširenje Europske unije, Vladavina prava, Borba protiv korupcije, Ljudska prava, Pravosudne reforme
	EU proširenje, pravosuđe, temeljna prava, Hrvatska, Europska komisija, ministarstvo pravosuđa, vladavina prava, korupcija, Ukrajina, Moldova, Gruzija, Zapadni Balkan

Međunarodna konferencija - Budućnost proširenja EU-a: Pravosuđe i temeljna prava

Hrvatska nastavit će unutar Unije biti snažan zagovornik procesa proširenja. Izazovna vremena iza nas, ali i ona ispred nas pokazuju da samo snažnija i otpornija Unija može odgovoriti na rastuće izazove 21. stoljeća!

Konferencija u organizaciji Predstavništva Europske komisije i Ministarstva pravosuđa i uprave koja je održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjžnici 19. i 20. veljače okupila je ministre, zamjenike ministara i stručnjake iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Kosova, Moldove, Sjeverne Makedonije i Ukrajine.

Pravosuđe i temeljna prava jedno je od najizazovnijih i najsloženijih poglavlja, a brzina i trajanje pregovaračkog procesa u ovoj ovlasti direktno utječu na napredak u drugim aspektima pregovora s Europskom unijom. Poglavlje 23 podijeljeno je na četiri glavne i međusobno povezane ovlasti: pravosuđe, borba protiv korupcije, temeljna prava i prava građana EU-a, koje se mogu dalje podijeliti na brojne razine.

Ministar Malenica istaknuo je da Hrvatska s desetogodišnjim odmakom na proces pristupanja Europskoj uniji gleda s ponosom na sve promjene u pravosuđu koje su učinjene s ciljem ispunjenja uvjeta za ulazak u Uniju, naglasivši pritom da time nisu prestali reformski procesi u pravosuđu.

„Uzimajući u obzir pregovaračko iskustvo Hrvatske, kao i trenutne trendove unutar Europske unije, pa i na široj, globalnoj geopolitičkoj sceni, bit će izazovno za sve vas u pregovaračkom procesu da dosegnete zadane standarde, kao i da se politika proširenja zadrži u fokusu država članica Europske unije. Kroz proces EU integracije, države prolaze i nastavit će prolaziti kroz dramatične i sveobuhvatne transformacije. Zato je važno imati na umu da Europska unije nije samo unija država, već i unija građana, unija vrijednosti“, rekao je ministar.

V.d. voditeljica Predstavništva Europske komisije Andrea Čović Vidović naglasila je da je proces proširenja jedna od najuspješnijih i najplodonosnijih politika Europske unije, posebice u posljednjih 20 godina kada je Uniji 2004. godine pristupilo 13 članica - Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija; 2007. godine još i Bugarska i Rumunjska; a u srpnju 2013. Hrvatska, kao najmlađa država članica.

Ponovila je da za države Zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldovu, Gruziju i Tursku ne postoji održiva alternativa članstvu EU. „Postoje kulturne i povijesne poveznice, ali i one geopolitičke. Za države Zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldovu, Gruziju i Tursku ovo je povijesna prilika da svoju budućnost vežu uz Europsku uniju provodeći reforme, posebno u području vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i zaštite temeljnih ljudskih prava“, kazala je v.d. voditeljica Komisije u Hrvatskoj Čović Vidović.

Čović Vidović podsjetila je kako je Europska komisija u ovom mandatu, od 2020. godine, pokrenula novi mehanizam - izvješće o vladavini prava. On prati stanje u svim državama članicama u četiri područja: u pravosuđu, borbi protiv korupcije, medijskom pluralizmu i medijskim slobodama te drugim institucionalnim aspektima koji se odnose na načela „checks and balances“, odnosno trodiobu vlasti.

„Perspektiva članstva EU-a temeljena na zaslugama ključni je pokretač promjena, potiče pomirenje i stabilnost diljem Europe i ima moć to isto poticati i zagovarati i izvan europskih granica“, zaključila je v.d. voditeljica Predstavništva Komisije.

Povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi u video poruci koju je snimio posebno za ovu ministarsku konferenciju istaknuo je da je pitanje proširenja strateško pitanje Unije koje jamči mir, stabilnost i sigurnost. „Hrvatski put pristupanja Europskoj uniji ostaje inspiracija za sve države koje u budućnosti žele pristupiti Uniji“, kazao je povjerenik.

Na ukupno pet panela koji će se održati u zatvorenom radnom formatu u ponedjeljak, 19. veljače i utorak, 20. veljače 2024. godine, predstavnici Europske komisije, Ministarstva pravosuđa i uprave te predstavnici država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja raspravljat će o načinima dostizanja standarda Europske unije u poglavlju 23 tijekom pregovora o članstvu, kao i o neovisnosti, odgovornost i učinkovitosti pravosuđa. Paneli će također tematizirati suzbijanje i prevenciju korupcije te stvaranje strateškog antikorupcijskog okvira i jačanje neovisnih institucija na putu prema članstvu u Uniji.

U panelima sudjeluju ministrice i ministri pravosuđa Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Moldove i Kosova, zamjenici ministra pravosuđa Albanije, Sjeverne Makedonije i Ukrajine, uz sudjelovanje stručnjaka i pravosudnih djelatnika tih zemalja, stručnjaci iz Glavnih uprava Europske komisije za pravosuđe, proširenje i unutarnja pitanja, savjetnik ministra pravosuđa i suradnici, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske, sveučilišni profesori, stručnjaci i savjetnici u pravosuđu.