Ministarstva

Državna tajnica Šimundža-Nikolić na konferenciji „United Against Violence – Enough“ u Prištini

Državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić sudjelovala je na konferenciji „United Against Violence - Enough“ u Prištini, gdje je istaknula važnost sustavnog pristupa institucija problemu obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja. Naglasila je da nasilje nije privatni problem te da Ministarstvo pravosuđa i uprave radi na jačanju zakonodavnog okvira i sustava podrške žrtvama. Spomenula je uvođenje femicida kao kaznenog djela, povećanje kazni za silovanje i prekršaje nasilja u obitelji, te osnaživanje prava žrtava kroz izmjene zakona. Također je najavila specijalizaciju sudaca i državnih službenika za predmete nasilja.

05.12.2023 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Priština, Kosovo
Teme:	Nasilje nad ženama, Nasilje u obitelji, Ljudska prava, Pravosuđe, Ravnopravnost spolova
Izdvojeni datumi:	2023-12-05T00:00:00Z
Datum:	5.12.2023. 0:00:00
Kategorije:	Nasilje nad ženama, Nasilje u obitelji, Ljudska prava, Pravosuđe, Ravnopravnost spolova
	obiteljsko nasilje, rodno uvjetovano nasilje, femicid, žrtve, zakonodavni okvir, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić, Konferencija United Against Violence - Enough, Priština, Kosovo

Državna tajnica Šimundža-Nikolić na konferenciji „United Against Violence – Enough“

Državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić sudjelovala je na panelu “The Role of Governments in Addressing Domestic and Gender-Based Violence”, koji se održao u sklopu regionalne konferencije „United Against Violence - Enough“ u Prištini, na Kosovu.

Istaknuvši kako je nužno da institucije države problemu nasilja pristupe sustavno i s mjerama koje pružaju odgovor na potrebe društva, državna tajnica Šimundža-Nikolić rekla je kako obiteljsko nasilje i rodno uvjetovano nasilje nisu i ne mogu biti privatan problem niti obiteljska stvar jer su posljedice razorne ne samo za pojedinca ili društvo, već i vladavinu prava.

Stoga, Ministarstvo pravosuđa i uprave ovom problemu pristupa dvojako: osiguranjem adekvatnog i strogog zakonodavnog okvira za procesuiranje nasilja te formiranjem snažnog sustava podrške žrtvama i svjedocima nasilja.

Sigurnost kao ljudsko pravo, ali i obveza države

U suzbijanju obiteljskog nasilja i rodno uvjetovanog nasilja Hrvatska zauzima multidisciplinaran pristup u kojem sudjeluje više tijela; Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ured za ravnopravnost spolova te Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova.

„Također važnu ulogu u sprječavanju i sankcioniranju obiteljskog nasilja i rodno uvjetovanog nasilja imaju i pravosudna tijela - Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te sudovi,“ dodala je državna tajnica.

Trenutno su u tijeku četvrte i najopsežnije izmjene zakonodavnog okvira za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji kojima se predlažu izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o sudovima, kao i redefiniranje Pravilnika o pojedinačnoj procjeni žrtava.

„U kazneni zakon uvodimo femicid odnosno kazneno djelo ubojstva žene kao kvalificirani oblik za koje je moguće izreći kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina, povećavamo kazne za kazneno djelo silovanja i novčane kazne za prekršaje nasilja u obitelji,“ objasnila je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku dodatno se osnažuju prava žrtava. Tako će žrtva imati pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela sve dok ima potrebu za time. Priznaje joj se pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka te joj se omogućuje pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza čije će se kršenje kažnjavati istražnim zatvorom.

„Svjesni činjenice da zakonodavne izmjene nisu dostatne ako se ne primjenjuju adekvatno Hrvatskom saboru predložili smo i izmjene Zakona o sudovima kojima uvodimo specijalizaciju sudaca i državnih službenika u predmetima obiteljskog nasilja i nasilja u obitelji, a sve s ciljem kako bismo pravosudni sustav usmjerili prema žrtvi, a ne počinitelju,“ zaključila je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Tema obiteljskog nasilja i rodno uvjetovanog nasilja iznimno je važna za sva društva regije stoga je dvodnevna Konferencija okupila visoke državne dužnosnike, među kojima su i ministri pravosuđa Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije, a uzvanicima se uvodno obratio Albin Kurti, premijer Republike Kosovo