Ministarstva

Javne zgrade moraju biti predvodnik energetske obnove

U Kući Europe održano je predstavljanje Priručnika za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, ključnog dokumenta za postizanje klimatskih ciljeva i podizanje kvalitete života. Priručnik, nastao u suradnji više institucija, naglašava važnost kvalitetnog planiranja, primjenu zakonskih okvira te razmatra različite modele financiranja, uključujući bespovratna sredstva i tržišne mehanizme poput zelenih kredita i ESCO modela. Istaknuto je da javne zgrade moraju biti predvodnik energetske obnove, unatoč izazovima poput nedostatka radne snage.

24.09.2024 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Kuća Europe, Hrvatska
Teme:	Energetska obnova, Javne zgrade, Energetska učinkovitost, Financiranje, Klimatski ciljevi
Izdvojeni datumi:	2030-12-31T23:59:59Z
Datum:	24.9.2024. 0:00:00
Kategorije:	Energetska obnova, Javne zgrade, Energetska učinkovitost, Financiranje, Klimatski ciljevi
	energetska obnova, javne zgrade, energetska učinkovitost, Priručnik, financiranje, EU, Hrvatska, ZGRADOnačelnik.hr, REGEA, FZOEU, MPGI, HUPFAS

Javne zgrade moraju biti predvodnik (energetske) obnove

U Kući Europe predstavljen je Priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora koji je izradio ZGRADOnačelnik.hr u suradnji s Udrugom gradova, Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj te ostalim partnerima.

Stručni suradnici predstavili su trenutne i buduće modele financiranja energetske obnove javnog sektora, pravila koja se moraju ugraditi u naše zakone te ciljeve koji se moraju ispuniti.

"Ovo je velika tema. Gotovo 75 posto zgrada u EU je izrazito energetski neučinkovito. Želimo smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. za 55 posto. Imamo jako ambiciozne ciljeve, esencijalno je da ambiciozno krenemo u ostvarivanje tih ciljeva" poručila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Istaknula je da je obnova privatnih i javnih zgrada izuzetna prilika ne samo za postizanje klimatskih ciljeva nego i za podizanje kvalitete života građana.

Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) poručila je da javne zgrade moraju biti predvodnik obnove.

"Nekada je obaveza obnoviti tri posto podne površine zgrada u vlasništvu centralne države, mi smo to odavno prekoračili. Sada se taj postotak odnosi na tri posto svih javnih zgrada" kazala je Križ Šelendić naglasivši da će za to trebati puno novca i radne snage, što je možda veći problem nego novac.

"Energija nije besplatna, klima se mijenja, a europski ciljevi su ambiciozni. Oni su možda neostvarivi, ali ne bi trebali biti glavni motiv kretanja u obnovu, nego želja da imamo zgrade kakve zaslužujemo imati. U priručniku je sve napisano jednostavno" rekao je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Priručnik naglašava potrebu kvalitetne pripreme i planiranja investicija za energetsku obnovu zgrada, izradu detaljnih projektnih zadataka za projektnu dokumentaciju koji uključuju sve potrebne mjere i standarde koje treba primijeniti kako bi projektiranje i izvedba bili kvalitetni i kako bi projekti bili konkurentni u natječajima za povlačenju financijskih sredstava. Za financiranje energetske obnove javnih zgrada na raspolaganju su razni modeli financiranja. Uz bespovratna sredstva iz europskih i nacionalnih programa, europska komisija zbog nedostatnih alokacija sve više usmjerava javni sektor prema tržišnim i komercijalnim modelima poput zelenih kredita i obveznica te ESCO i JPP modela - istaknuli su Marko Zlonoga i Hrvoje Maras iz REGEA-e.

Na predstavljanju su se održale dvije panel rasprave na temu iskustva i primjera s terena te financiranja, problema i rješenja energetske obnove zgrada javnoga sektora u kojima su sudjelovali Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Ivica Kirin, gradonačelnik Grada Virovitice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Pavičić - Kaselj, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i Predrag Čuljak, voditelj odjela u posredničkom tijelu Fonda, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Izvor fotografija: Europska komisija

Više sličnih tema

15.04.2025 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Sudjelovanje na konferenciji „Kako učinkovito aktivirati europska sredstva za održivu energetsku obnovu zgrada?“ u Sloveniji

18.06.2018 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Kreću prijave za energetsku obnovu zgrada javnog sektora vrijednog 40 milijuna eura, za obnovu kuća i višestambenih zgrada dodatnih 225 milijuna eura

Nove obavijesti

21.06.2026 | Karlovačka policija