Ministarstva

Započela izgradnja posljednje dionice Istarskog ipsilona: od tunela Učke do Matulja

Svečano je obilježen početak radova na dionici Istarskog ipsilona od tunela Učke do Matulja, kao i dupliranje mosta Mirna i vijadukta Limska draga. Ministar Butković istaknuo je da se radi o posljednjoj fazi izgradnje punog profila Istarskog ipsilona, vrijednoj 214 milijuna eura. Završetak radova očekuje se za tri godine, čime će se prometno povezati Istra s ostatkom Hrvatske i omogućiti brže putovanje od Pule do Zagreba. Projektom se značajno povećava sigurnost i protočnost prometa.

16.02.2024 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Lokacije:	Istra, Matulji, Učka, Mirna, Limska draga
Teme:	Izgradnja prometnica, Infrastrukturni projekti, Prometno povezivanje
Izdvojeni datumi:	2024-02-16T00:00:00Z, 2023-09-01T00:00:00Z, 2021-09-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2023-05-01T00:00:00Z
Datum:	16.2.2024. 0:00:00
Kategorije:	Izgradnja prometnica, Infrastrukturni projekti, Prometno povezivanje
	Istarski ipsilon, tunel Učka, Matulji, Bina-Istra, Oleg Butković, Dario Silić, most Mirna, vijadukt Limska draga, autocesta, infrastruktura

Počeli radovi na dionici Istarskog ipsilona od tunela Učke do Matulja

U petak, 16. veljače 2024. godine svečano je obilježen početak radova na 10 kilometara dugoj dionici Istarskog ipsilona, od tunela Učka do Matulja te dupliranja mosta Mirna i vijadukta Limska draga, ukupne duljine 1,6 km.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u petak je obišao gradilište drugog mosta Mirna na Istarskom ipsilonu, jednu od posljednjih dionica čijom će se izgradnjom, uz drugi vijadukt preko Limske drage te radove na dionici od tunela Učka do Matulja koji su danas i službeno počeli, dovršiti izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu.

„Na početku smo dionice izvođenja radova na dionici tunel Učka - Matulji, koji se realizira u sklopu velikog infrastrukturnog projekta posljednjih osam godina - izgradnje punog profila Istarskog ipsilona, koji je većim dijelom realiziran u ovih posljednjih nekoliko godina. Ovo danas čemu svjedočimo posljednja je faza, koja uključuje dva velika složena objekta, a to je most Mirna i vijadukt Limska draga te ovih 10,5 kilometara punog profila autoceste, od tunela Učka do Matulja.“, rekao je Butković izrazivši pritom zadovoljstvo brzinom i kvalitetom izvođenja radova, na čemu je zahvalio predstavnicima koncesinara tvrtki Bina - Istra d.d.

Naime, nakon što je u rujnu prošle godine probijena druga cijev tunela Učka, u kojoj se trenutno betoniraju tunelske obloge, izvode kolničke strukture te se tunel oprema brojnim sustavima, danas su počeli radovi i na izgradnji Istarskog ipsilona u punom profilu od kvarnerske strane tunela Učka do Matulja.

Generalni direktor Bina-Istre d.d. Dario Silić rekao je kako je ovo povijesni dan za njih jer su otvorena tri velika, složena i zahtjevna gradilišta, ukupno vrijedna oko 214 milijuna eura. Riječ je o gradilištu drugog mosta preko Mirne, drugom vijaduktu Limska Draga te drugom kolničkom kraku od tunela Učke do Matulja.

"Od Učke do Matulja spojit ćemo se s Hrvatskim autocestama za tri godine u Matuljima pa će korisnici od Pule do Zagreba moći prometovati u punom profilu Istarskog ipsilona, bez zaustavljanja, za oko dva i pol sata.", rekao je Silić i pojasnio kako će s izgradnjom punog profila autoceste biti postavljeno čak šest kilometara zidova za zaštitu od buke, a autocesta će dobiti i novi, potpuno zatvoreni sustav odvodnje, što će imati značajan pozitivni učinak u zaštiti okoliša, ali i kvalitete života lokalnog stanovništva uz prometnicu.

Podsjetimo, u kontekstu izgradnje Istarskog ipsilona u punom profilu, do sada je realizirana faza 2B1 kroz koju je izgrađeno ukupno 28 kilometara trase, uključujući i 2,5 kilometara objekata, a koja je puštena u promet u rujnu 2021. godine.

Paralelno s radovima na ovoj fazi, 2020. usvojene su izmjene i dopune Ugovora o koncesiji kojima je omogućen početak Pod-Faze 2B2-1 u duljini od 8 kilometara, a koja uključuje izgradnju druge cijevi tunela Učka s punim profilom do čvorišta Vranja te izgradnju odmorišta Kvarner. Tunel Učka probijen je u rujnu 2023. godine, a puštanje u promet ove dionice očekuje se u ljeto ove godine.

Posljednjom izmjenom i dopunom Ugovora o koncesiji usvojenom u svibnju 2023. godine omogućena je realizacija i posljednjih dviju faza kojima će Istarski ipsilon u cijelosti biti izgrađen u punom profilu - Pod-Faza 2B2-2 i 2B2-3, a koje uključuju izgradnju trase ukupne duljine 12,5 kilometara te most Mirnu i vijadukt Limsku Dragu. Dupliranjem dionice Matulji-tunel Učka također će se omogućiti pristup naseljima Benčinići i Kolavići, što danas stvara velike probleme u sigurnosti prometa i prilazu tim naseljima.

Izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu omogućit će bolje prometno povezivanje Istre s Primorsko - goranskom županijom i ostatkom Republike Hrvatske. Projekt će doprinijeti i znatnom povećanju sigurnosti i protočnosti prometa s obzirom da se radi o dionicima autoceste na kojima u vrijeme sezone dnevno prođe 18 000 vozila.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković u izjavama za medije osvrnuo se i na dosad realizirane infrastrukturne projekte, istaknuvši kako danas gotovo u cijelosti imamo izgrađenu autocestovnu, kao i ukupnu državnu cestovnu infrastrukturu na području Istre, ali i drugim dijelovima Hrvatske. Rekao je kako je od velikih projekata prošle godine otvorena cesta D403 u Rijeci, raspisan je natječaj za dionicu Jadransko - jonskog koridora, Križišće - Žuta Lokva, od kojih se jedan dio već gradi na obilaznici Novog Vinodolskog te južno, na dionici Metković - Dubrovnik, čime se s autocestom do Siska i Vc koridorom do Mađarske granice završava gradnja autocestovne mreže u Hrvatskoj.

"Ono što nam ostaje je gradnja brzih cesta, gradnja obilaznica i obnova državnih cesta te naravno, željeznica, koja ostaje najveći izazov. Slijedećih desetak godina nazivamo desetljećem željeznica, a za to nam je preduvjet i izmjena TEN-T uredbe koja je u tijeku, a kojom će Hrvatska biti pozicionirana na ukupno četiri prometna koridora što otvara mogućnost da se uz financijska sredstva iz kohezijskih fondova koristi sredstva iz Instrumenata za povezivanje Europe, posebice kad govorimo o realizaciji željezničkih projekata.