Regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu: Ključ gospodarskog rasta Hrvatske

Regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu

Hrvatska je tranzitna zemlja i u suradnji sa svojim susjedima može ostvariti znatan gospodarski rast razvojem prometne infrastrukture, zaključak je regionalne Konferencije o infrastrukturi, logistici i transportu održanoj danas u Zagrebu u organizaciji Infoarene uz pokroviteljstvo Vlade i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

U idućem razdoblju slijede ulaganja u razvoj lučke, željezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture od nekoliko milijardi eura iz fondova Europske unije i koncesija te javno-privatnog partnerstva, istaknuo je Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu.

U idućih desetak godina prioritet će biti razvoj morskih luka i s njima povezanih željeznica, kazao je dodajući da je proteklo razdoblje prioritetno bilo vezano uz razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1500 kilometara realizirano oko 1200 kilometara. Što se razvoja željezničke mreže tiče, najznačajniji projekt i dalje je nizinska pruga Rijeka - Zagreb - Budimpešta, čija će izgradnja i rekonstrukcija stajati oko 3,65 milijardi eura, kazao je Mihotić.

Državni tajnik je podsjetio da je u tijeku i natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb, koji će izgraditi terminal za pet milijuna putnika godišnje, čija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura, dok su morskim lukama u tijeku projekti izgradnje infrastrukture vrijedni oko 500 milijuna eura.

Javni i otvoreni regionalni dijalog o razvoju infrastrukture, kako prometne, tako i društvene te političke, pretpostavka je za razvoj logističkog poslovanja, kao perspektivne grane gospodarstva koja otvara nova i stalna radna mjesta, smatra Ivan Matasić, član Uprave HŽ infrastrukture.

Stoga je, kako je ocijenio, nužna suradnja političkih elita u definiranju regionalnih infrastrukturnih projekata koji moraju biti usklađeni s prometnom politikom Europske unije. Drugi razlog uključivanja država su velika ulaganja koja u pravilu donose povrat tek nakon deset i više godina pa je teško očekivati inicijalno uključivanje privatnog sektora.

O investicijama u infrastrukturu govorio je i Johannes Luedwig, generalni direktor Udruženja europskih željeznica. Luedwig je najavio da će se u skorijoj budućnosti veliki dio prometa s istočnog Mediterana prebaciti s pomorskog na željeznički promet te stoga treba razvijati željezničku mrežu u središnjoj Europi.

Hrvatske i zemlje u njezinu okruženju mogu u znatnoj većoj mjeri nego dosad iskoristiti svoj zemljopisni položaj jer nekoliko značajnih prometnih koridora prolazi kroz njih. Posebno je pritom zanimljiv razvoj željezničke infrastrukture koja je, kako je istaknuto, proteklih godina u odnosu na cestovnu bila podinvestirana.

Isto tako, potencijal jadranskih luka znatno je veći u odnosu na njihovu trenutnu poziciju u svjetskih prometnim tokovima, naglašeno je na konferenciji na kojoj se uz ostalo raspravlja i o pokretanju i financiranju infrastrukturnih projekata, mogućnosti korištenja sredstava Europske unije i sl.