Početak radova na Autocesti A1 Zagreb-Split-Dubrovnik: Dionica Doli-Dubrovnik i brza cesta Doli-čvor Doli

Početak radova na dionici Dubrovnik-Doli Autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik i na dionici brze ceste Đonta Doli-čvor Doli

Nakon potpisivanja ugovora o građenju između Hrvatskih autocesta i izvođača radova predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader otvorio je danas radove na dionici Dubrovnik-Doli u dužini od oko 30 km Autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik i dionici brze ceste Đonta Doli-čvor Doli dugoj 4,6 km. Ukupna vrijednost ovih radova je 3,675 milijarde kuna s rokom izgradnje trase i objekata od 30 mjeseci.

Otvaranje radova na lokaciji budućeg čvora Dubrovnik kod mjesta Osojnik premijer je nazvao vraćanjem duga hrvatskom jugu koji je više stoljeća bio prometno izoliran, ali i prema braniteljima koji su branili Dubrovnik. Podsjetio je kako se u bivšoj Jugoslaviji vodila antihrvatska politika pa umjesto toga da je već davno bila izgrađena autocesta Zagreb-Dubrovnik njezinim je novcem bila izgrađena pruga Beograd-Bar.

Govoreći o dinamici izgradnje infrastrukturnih projekata u vrijeme recesije, premijer Sanader je istaknuo da takvi projekti spadaju u prioritete ove Vlade i da će se nastaviti njihova izgradnja jer garantiraju zapošljavanje.

Također, i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić kazao je da se kriza može prevladati javnim radovima, a da projekt izgradnje autoceste do Dubrovnika i Pelješki most podupire čitava Hrvatska te je to razvojni projekt koji je temelj za bilo koji drugi razvoj.

Spajanjem hrvatskog juga autocestom omogućit će da se od Dubrovnika do Splita automobilom dođe za 1,5 sat, a do Zagreba za manje od pet sati, poručio je državni tajnik za more Branko Bačić podsjetivši da je na današnji dan prije sedam godina pušten u promet Dubrovački most. Podsjetio je kako je u proteklih pet godina otvoreno 510 km autocesta, a samo ove godine 42 km, što je doprinijelo otvaranju više od 300 poduzetničkih zona uz autoceste.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, dodao je, uz ovaj projekt Vlada provodi četiri milenijska projekta: izgradnju punog profila autoceste Ravča-Ploče, mosta kopno-Pelješac, dvaju terminala u luci Ploče i rekonstrukciju i izgradnju luke Gruž u Dubrovniku.

Prema Bačićevim riječima, Dubrovačko-neretvanska županija je najveće gradilište u Hrvatskoj jer se u njoj trenutno realizira 90 projekata u iznosu od oko osam milijardi kuna.

Bačić je najavio izgradnju brze ceste od Zračne luke u Ćilipima do Dubrovnika te do kraja godine otvorenje radova na uređenju ceste od Zračne luke do graničnog prijelaza Karasovići. Premijer Sanader najavio je da će do kraja godine Hrvatske ceste započeti s izgradnjom spojne ceste od čvora Dubrovnik do Dubrovačkog mosta.

Izgradnju autoceste prema Dubrovniku pozdravili su i županica najjužnije županije Mira Buconić, gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica i načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Dobroslavić.

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Jurica Prskalo istaknuo je zahtjevnu gradnju ove autoceste obzirom da će prolazeći brdovitom terenom imati čak 30 objekata, od toga 10 vijadukata, 3 nadvožnjaka, 8 podvožnjaka i 9 tunela, po 4 čvora i cestarinska prolaza, dva odmorišta i centar za održavanje i kontrolu prometa. Oko 52 posto dionice bit će u objektima, a imat će oko 12 km tunela i 5 km vijadukata, kazao je.

Govoreći o karakteristikama dionice brze ceste Đonta Doli-Doli, koja je spoj brze Pelješke ceste koja dolazi preko budućeg Pelješkog mosta s autocestom A1, Prskalo je kazao da će imati 6 objekata, od toga 3 vijadukta, 2 podvožnjaka i jedan tunel te cestarinski prolaz i odmorište.

Radove na početku izgradnje blagoslovio je biskup dubrovački mons. Želimir Puljić.

Radove na dionici autoceste i brze ceste izvodit će Viadukt d.d., Zagreb, Strabag Ag, Spittal an der Drau, Skladgradnja-Grup d.o.o., Imotski, Konstruktor-inženjering d.d., Split, Hidroelektra niskogradnja d.d. Zagreb, Osijek-Koteks d.d., Osijek, Cesta Varaždin d.d. Varaždin i Zagorje-Tehnobeton d.d. Varaždin.