Istraživanje TOMAS Ljeto 2014: Turisti prosječno dnevno trošili 66,3 eura
Turisti su prošlog ljeta u hrvatskim primorskim županijama prosječno dnevno trošili 66,3 eura, od čega 36,2 eura za smještaj, većinom su bili u dobi od oko 40 godina, visokog i višeg obrazovanja, s primanjima većim od dvije tisuća eura te dolazili automobilom i s obitelji. Neki su to od osnovnih nalaza iz danas predstavljenog istraživanja zagrebačkog Instituta za turizam o stavovima i potrošnji turista TOMAS Ljeto 2014 provedenog od lipnja do rujna prošle godine na uzorku od više od četiri tisuće domaćih i stranih turista u sedam primorskih županija. Prosječna dnevna potrošnja turista u odnosu na zadnje takvo istraživanje za 2010. porasla je za nešto malo više od 14 posto, istaknula je ravnateljica Instituta Sanda Čorak. Za visokih 20 posto porasla je potrošnja za kupnju, na prosječnih oko 9,5 eura, a bitnim su Čorak i Zrinka Marušić s Instituta označili i što je općenito rasla izvanpansionska potrošnja koja je prije uvijek bila slaba i što po njima znači da su turisti u Hrvatskoj prepoznali novu i sadržajniju ponudu koja se polako razvija zadnjih nekoliko godina. Tako su prosječni izdaci turista za ugostiteljske usluge, hranu i piće, rasli za 13 posto, na 12 eura, a izdaci za ostale usluge za 19 posto, u čemu su sport, zabava, izleti, kultura i ostalo.
Turisti su prošlog ljeta u hrvatskim primorskim županijama prosječno dnevno trošili 66,3 eura, od čega 36,2 eura za smještaj, većinom su bili u dobi od oko 40 godina, visokog i višeg obrazovanja, s primanjima većim od dvije tisuća eura te dolazili automobilom i s obitelji. Neki su to od osnovnih nalaza iz danas predstavljenog istraživanja zagrebačkog Instituta za turizam o stavovima i potrošnji turista TOMAS Ljeto 2014 provedenog od lipnja do rujna prošle godine na uzorku od više od četiri tisuće domaćih i stranih turista u sedam primorskih županija.
Prosječna dnevna potrošnja turista u odnosu na zadnje takvo istraživanje za 2010. porasla je za nešto malo više od 14 posto, istaknula je ravnateljica Instituta Sanda Čorak. Za visokih 20 posto porasla je potrošnja za kupnju, na prosječnih oko 9,5 eura, a bitnim su Čorak i Zrinka Marušić s Instituta označili i što je općenito rasla izvanpansionska potrošnja koja je prije uvijek bila slaba i što po njima znači da su turisti u Hrvatskoj prepoznali novu i sadržajniju ponudu koja se polako razvija zadnjih nekoliko godina. Tako su prosječni izdaci turista za ugostiteljske usluge, hranu i piće, rasli za 13 posto, na 12 eura, a izdaci za ostale usluge za 19 posto, u čemu su sport, zabava, izleti, kultura i ostalo.
Iako većina turista još uvijek ljeti u Hrvatsku dolazi s obitelji, njih 48,5 posto, ipak je to za oko 4 postotna poena pad u odnosu na istraživanje iz 2010., ali se zato za par postotaka povećao broj mladih i onih koji dolaze s prijateljima. Slična je situacija i s lojalnim gostima, najviše ih i dalje ili 39 posto dolazi šesti ili više puta u Hrvatsku na ljetni odmor, ali je za oko 3,5 posto, na 17,5 posto porastao udjel onih koji dolaze prvi put.
To dijelom ima veze s otvaranjem novih tržišta i rastućom popularnošću turističke Hrvatske u svijetu, kazala je Marušić dodajući da je dobra promjena u odnosu na 2010. i što rastu motivi dolazaka turista poput novih iskustava i doživljaja, gastronomije i zabave.
Ipak, još uvijek više od 75 posto turista u Hrvatskoj ljeti boravi zbog pasivnog odmora, opuštanja i kupanja u moru te šetanja i odlaska u restorane i kafiće. Od ostalih aktivnosti više nego prije u 2014. su vozili bicikle, išli u wellness i na rekreaciju, na koncerte i festivale te u kupnju, za što su ponudu u odnosu na konkurentske Tursku, Grčku, Italiju i Španjolsku ocijenili da ide naprijed, kao i omjer vrijednosti za novac.
Sa svim su u destinaciji gdje su boravili najčešće zadovoljni, odnosno ukupno sa svih 28 elemenata ponude, dok ih je tek mali postotak, 4 do 6 posto, lošije ocjene dao za zbrinjavanje smeća, prometne i gužve na plažama te buku u destinaciji, što su 'stare boljke' koje su se pokazivale i u prehodnim istraživanjima.
O Hrvatskoj su se najviše informirali temeljem prijašnjeg boravka, njih 35 posto, dok je na 30 posto 'skočio' internet i društvene mreže, a palo informiranje putem medija (brošure, članici, radio i tv) za par postotaka na njih 27 posto koji se time najviše informiraju o ponudi Hrvatske.
Među stranim turistima najviše su lanjskog ljeta trošili Britanci, prosječno dnevno 122 eura te Rusi 99 eura i Francuzi 95 eura, dok su najbrojniji u Hrvatskoj Nijemci tek na osmom mjestu sa Poljacima i potrošnjom od 62 eura. Ispred njih su Mađari s 63, Nizozemci sa 65 te Talijani i Austrijanci sa 66 odnosno 72 eura. Po vrstama smještaja najviše ili 106 eura dnevno potrošeno je u hotelima, dok je to u privatnom smještaju 57, a u kampovima 48 eura.
Za istraživanje TOMAS Ljeto 2014 izostala je potpora Ministarstva turizma, iako su do tada to oni obično sufinancirali, pa je Institut, kako je kazala Čorak, novac za to našao od sponzora te od županijskih i nekih gradskih turističkih zajednica s Jadrana. Riječ je o oko 450 do 500 tisuća kuna, a Čorak vjeruje kako će se u sve opet uključiti Ministarstvo jer rezultati mogu biti i njima i HTZ-u korisni u planiranju promocije, tim više što se planira i proširiti istraživanje na pred i posezonske turiste o kojima se za sada ne zna baš puno tko su, kakvi su i zašto dolaze.
To se za struku relevantno i jedno od rijetkih istraživanja u hrvatskom turizmu provodi u kontinuitetu zadnjih 20-ak godina. Zadnje istraživanje TOMAS Ljeto Institut je proveo i objavio za 2010. u kojoj su turisti, prema tom istraživanju, dnevno prosječno u destinaciji trošili 58 eura, od čega se najviše ili 43 eura odnosilo na izdatke za ugostiteljstvo odnosno smještaj i prehranu u sklopu smještaja te na ostale usluge hrane i pića izvan usluge smještaja.
Izdaci za sve ostale usluge tada su iznosili oko 15 eura, a u odnosu na rezultate istraživanja za 2007. ukupna prosječna dnevna potrošnja turista u 2010. bila je veća za 5 posto ili za 3 eura, i to najviše zbog povećanja izdataka turista za usluge ugostiteljstva, dok su svi ostali izdaci u destinaciji bili smanjeni u odnosu na 2007. (za kupnju, sport, rekreaciju, kultura, zabava). Kako je to ujedno i dio onoga što se označava izvanpansionskom potrošnjom očito su se promijenili trendovi, i turisti su 2014. više nego prije trošili u destinaciji za tu ponudu, što je svakako plus i za lokalnu ekonomiju i za ukupne prihode hrvatskog turizma.
Porast turističke potrošnje logičan je i zbog porasta broja turista i njihovih noćenja, jer je primjerice 2010. u primorskim županijama turista bilo ukupno 9,4 milijuna, a noćenja 54,2 milijuna, da bi se broj dolazaka turista na Jadran po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u 2014. povećao na 12,1 milijun, a broj noćenja na 72 milijuna. U postocima to znači da se od 2010. do 2014. broj dolazaka turista na Jadran (primorske županije) povećao za oko 28, a broj noćenja za više od 30 posto, što se moralo odraziti i na porast potrošnje.
TOMAS Ljeto je jedino kontinuirano i relevantno istraživanje obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje je zagrebački Institut za turizam za 2014. proveo po deveti put, pri čemu napominju da je uobičajeno da se provodi svake dvije-tri godine, ali je zbog nedostatka novca ovaj put razmak između dva istraživanja bio dulji, četiri godine.
Osim utvrđivanja prosječne dnevne ljetne domaće i inozemne turističke potrošnje, tim se istraživanjem dolazi i do oznaka tržišnog profila turista u Hrvatskoj, kao i onog s čim su zadovoljni ili ne, kako najčešće i zašto dolaze u Hrvatsku (motivi), koji im je izvor informiranja najvažniji, koji smještaj biraju i brojne druge teme čime je moguće utvrditi i glavne prednosti i slabosti turističke ponude.
Sama tehnika provedbe tog istraživanja je dosta zahtjevna jer se obično provodi anketiranjem na terenu na uzorku od više tisuća turista iz više od deset zemalja u više hrvatskih županija, među kojima i u svim županijama na Jadranu. Uz TOMAS Ljeto Institut provodi i druge vrste istraživanja TOMAS, nautika, nautika-yahting, kultura, nacionalni parkovi i druga.
(Hina)