Lorencin predstavio turističke rezultate: Rast broja dolazaka dokaz je da popularnost Hrvatske raste
Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u kolovozu je zabilježeno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od čak 7 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. Bolji rezultati nego lani zabilježeni su i kumulativno te je od siječnja do kolovoza ostvareno 10,64 milijuna dolazaka ili 5 posto više te 62,1 milijuna noćenja ili 2 posto više, pokazuju podaci sustava turističkih zajednica koje je danas u Zadru predstavio ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za novinare. Kolovoz je u svim županijama, osim Kvarnera koji je u noćenjima na razini prošle godine, donio znatan rast turističkog prometa, pa je tako primjerice Splitsko-dalmatinska županija zabilježila gotovo 717 tisuća dolazaka (+13 posto) i 4,7 milijuna noćenja (+8,3 posto), Zadarska 473 tisuće noćenja (+9,5 posto) i 3,7 milijuna noćenja (+6,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija 337 tisuća dolazaka (+10 posto) i 1,85 milijuna noćenja (+5 posto) te Grad Zagreb 111 tisuća dolazaka (+13,5 posto) i 181 tisuću noćenja (+20 posto). Trećina od ukupnog turističkog prometa ostvarena je u Istarskoj županiji, 941 tisuća dolazaka i 7,5 milijuna noćenja (+4 posto u dolascima i u noćenjima). „Usprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, kolovoz je više nego nadoknadio zaostatak te bio iznimno jak. Nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u posezoni jer se najave, posebno za rujan, ostvaruju prema planu. Osim dalmatinskih županija, posebno dobar rezultat bilježe Ličko-senjska i Istarska županija te Grad Zagreb. Njemačko tržište je ove godine zbog praznika reagiralo nešto kasnije, ali istovremeno u većem broju nego lani, pa je tako kolovoz donio snažan rast dolazaka njemačkih turista. S obzirom da praznici u Njemačkoj još uvijek traju, dobri rezultati nastavit će se i u rujnu“, rekao je ministar Lorencin.
Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u kolovozu je zabilježeno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od čak 7 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. Bolji rezultati nego lani zabilježeni su i kumulativno te je od siječnja do kolovoza ostvareno 10,64 milijuna dolazaka ili 5 posto više te 62,1 milijuna noćenja ili 2 posto više, pokazuju podaci sustava turističkih zajednica koje je danas u Zadru predstavio ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za novinare.
Kolovoz je u svim županijama, osim Kvarnera koji je u noćenjima na razini prošle godine, donio znatan rast turističkog prometa, pa je tako primjerice Splitsko-dalmatinska županija zabilježila gotovo 717 tisuća dolazaka (+13 posto) i 4,7 milijuna noćenja (+8,3 posto), Zadarska 473 tisuće noćenja (+9,5 posto) i 3,7 milijuna noćenja (+6,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija 337 tisuća dolazaka (+10 posto) i 1,85 milijuna noćenja (+5 posto) te Grad Zagreb 111 tisuća dolazaka (+13,5 posto) i 181 tisuću noćenja (+20 posto). Trećina od ukupnog turističkog prometa ostvarena je u Istarskoj županiji, 941 tisuća dolazaka i 7,5 milijuna noćenja (+4 posto u dolascima i u noćenjima).
„Usprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, kolovoz je više nego nadoknadio zaostatak te bio iznimno jak. Nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u posezoni jer se najave, posebno za rujan, ostvaruju prema planu. Osim dalmatinskih županija, posebno dobar rezultat bilježe Ličko-senjska i Istarska županija te Grad Zagreb. Njemačko tržište je ove godine zbog praznika reagiralo nešto kasnije, ali istovremeno u većem broju nego lani, pa je tako kolovoz donio snažan rast dolazaka njemačkih turista. S obzirom da praznici u Njemačkoj još uvijek traju, dobri rezultati nastavit će se i u rujnu“, rekao je ministar Lorencin.
Gotovo sva najvažnija emitivna tržišta, ostvarila su rast turističkog prometa, pa je tako iz Njemačke zabilježeno 730 tisuća dolazaka (+12 posto) i 6 milijuna noćenja (+8 posto), Slovenije 287 tisuća dolazaka (+2,6 posto) i 2,5 milijuna noćenja (+4 posto), Austrije 278 tisuće dolazaka (+5 posto) i 1,7 milijuna noćenja (+3 posto), Češke 234 tisuće dolazaka (+2,5 posto) i 1,6 milijuna dolazaka (+1 posto). Snažne, dvoznamenkaste stope rasta broja noćenja ostvarene su primjerice iz Estonije (+35 posto), BiH (+25 posto), Irske i Španjolske (+16%) i Portugala (+12 posto) te iz udaljenih tržišta poput Koreje (+163 posto), Kine (+26 posto), SAD-a (+22 posto) i Australije (+19 posto).
U osam mjeseci 5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja
U prvih osam mjeseci 2014. godine, sve su županije, osim Kvarnera koji je na razini prošle godine, ostvarile rast broja dolazaka. Najbolji rezultati zabilježile su Splitsko-dalmatinska županija, 2 milijuna dolazaka (+10,4 posto) i 11,3 milijuna noćenja (+7 posto), Dubrovačko-neretvanska, 1,1 milijun dolazaka (+9 posto) i 5,2 milijuna noćenja (+4 posto) i Grad Zagreb, 592 tisuće dolazaka i 1 milijun noćenja (+11 posto u dolascima i noćenjima). Ukupno je Jadran kao regija u osam mjeseci imao 4,5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani.
Strani su turisti u osam mjeseci ostvarili rast od 5 posto u dolascima (9,6 milijuna) i 2 posto u noćenjima (56,6 milijuna). Najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke, 1,6 milijuna dolazaka (+2,4 posto) i 12,3 milijuna noćenja (+0,2 posto), Slovenije, 1,03 milijuna dolazaka (+1,4 posto) i 7 milijuna noćenja (+2,3 posto) i Austrije, 878 tisuća dolazaka (+6,4 posto) i 5 milijuna noćenja (+5 posto). Rast turističkog prometa zabilježili su i turisti s ostalih najvažnijih emitivnih tržišta, iz Češke (+0,6 posto dolasci i +0,3 posto noćenja), Italije (+4 posto dolasci i +2 posto noćenja), Slovačke (+4 posto dolasci i +3,6 posto noćenja), Mađarske (+11 posto u dolascima i u noćenjima) i Velike Britanije (+10 posto dolasci i +9 posto noćenja). Turistički promet domaćih turista također je bio bolji nego lani te je zabilježeno 976 tisuća dolazaka (+1 posto) i 5,5 milijuna noćenja, što je oko 1 posto više nego 2013. godine.
„U prvih osam mjeseci Hrvatska bilježi pet posto više dolazaka i 2,3 posto više noćenja, a posebice veseli rast broja domaćih turista. Uz standardni proizvod, sunce i more, oživljavaju i drugi, kao što su kulturna baština, manifestacije i slično. Gledano po županijama, najveću stopu rasta ima Splitsko-dalmatinska županija koja se po apsolutnim brojkama nalazi na drugom mjestu, odmah iza Istre. Posebni uspjesi vezani su za austrijsko i talijansko tržište, koje se dobro oporavilo i ostvarilo rast, što je iznimno važno za sve destinacije. Također, dobar rezultat zabilježen je i sa slovenskog tržišta koje je rastom noćenja od 2,3 posto samo potvrdilo veliko povjerenje koje ima u Hrvatsku. Trebamo ustrajati kako bismo sinergijske efekte, koje Hrvatska kao turistička destinacija ima, što bolje rasprostrli po cijelom teritoriju“, zaključio je ministar Lorencin, dodavši kako stalni rast broja dolazaka u našu zemlju dokazuje da popularnost Hrvatske kao destinacije i kao brenda u svijetu raste.