Ministarstva

IPBES Izvješće: Invazivne strane vrste predstavljaju ozbiljnu globalnu prijetnju bioraznolikosti i ljudskom blagostanju

Novo izvješće Međuvladine platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) upozorava na rastuću prijetnju koju predstavljaju invazivne strane vrste diljem svijeta. Ljudskim aktivnostima uneseno je više od 37.000 stranih vrsta, od kojih je preko 3.500 invazivno i ugrožava prirodu, ekosustave i ljudsko blagostanje. Ekonomski troškovi procjenjuju se na preko 423 milijarde američkih dolara godišnje, s tendencijom rasta. Izvješće ističe da invazivne vrste doprinose izumiranju vrsta i negativno utječu na opskrbu hranom, ljudsko zdravlje (prijenos bolesti) i kvalitetu života. U Hrvatskoj su zabilježene vrste poput pajasena i crnog štakora, a provode se projekti njihovog uklanjanja. Naglašava se da prevencija, rano otkrivanje i brzi odgovor te integrirani pristup u različitim sektorima mogu smanjiti širenje i negativne učinke invazivnih vrsta, s ciljem smanjenja unosa i uspostave populacija za 50% do 2030. godine.

11.09.2023 | Ministarstvo gospodarstva

Lokacije:	Globalno, Hrvatska
Teme:	Ekologija, Bioraznolikost, Invazivne vrste, Upravljanje okolišem
Izdvojeni datumi:	2023-09-02T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 1970-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2023-12-01T00:00:00Z, 2030-12-31T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Ekologija, Bioraznolikost, Invazivne vrste, Upravljanje okolišem
	invazivne strane vrste, IPBES, bioraznolikost, ekosustavi, kontrola širenja, prevencija, ekonomski troškovi, Hrvatska

IPBES Izvješće o globalnoj procjeni invazivnih stranih vrsta i njihovoj kontroli

Ozbiljna globalna prijetnja koju predstavljaju invazivne strane vrste podcijenjena je i često nedovoljno poznata. Prema velikom novom izvješću Međuvladine platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), više od 37 000 stranih vrsta uneseno je ljudskim aktivnostima (npr. šumarstvo, poljoprivreda, hortikultura, akvakultura, trgovina kućnim ljubimcima) u regije i ekosustave diljem svijeta. Više od 3 500 tih stranih vrsta su invazivne strane vrste koje ozbiljno ugrožavaju prirodu, doprinos prirode ljudima i dobru kvalitetu života. Invazivne strane vrste najčešće se zanemaruje dok ne bude prekasno i zato invazivne strane vrste predstavljaju značajan izazov za ljude u svim regijama i državama u cijelome svijetu.

U izvješću o globalnoj procjeni invazivnih stranih vrsta i njihovoj kontroli koje su 02. rujna 2023. godine u Bonnu odobrili predstavnici 143 država članica IPBES-a utvrđeno je da je, uz dramatične gubitke i promjene bioraznolikosti i ekosustava, ukupni ekonomski godišnji trošak invazivnih stranih vrsta 2019. premašio 423 milijarde američkih dolara, a troškovi su se od 1970. svake godine najmanje četverostruko povećavali. Izvješće je izradilo 86 stručnjaka iz 49 zemalja, a temelji se na više od 13 000 referenci, uključujući vrlo značajne doprinose autohtonih naroda i lokalnih zajednica, što ga čini najopsežnijom procjenom invazivnih stranih vrsta u svijetu.

Invazivne strane vrste velika su prijetnja bioraznolikosti i mogu uzrokovati nepovratnu štetu prirodi, uključujući izumiranje vrsta na lokalnoj i globalnoj razini, te također ugroziti ljudsko blagostanje. Oko 6% stranih vrsta biljaka, 22% stranih beskralježnjaka, 14% stranih vrsta kralježnjaka i 11% stranih mikroorganizama je invazivno, što predstavlja velik rizik za prirodu i ljude. Iako su mnoge strane vrste kroz povijest unesene namjerno zbog svojih pretpostavljenih koristi za ljude, u izvješću IPBES-a utvrđeno je da su negativni učinci onih koje postaju invazivne golemi za prirodu i ljude. Tako su invazivne strane vrste pridonijele same ili zajedno s drugim pokretačima promjena izumiranju 60% životinja i biljaka u svijetu, a bile su jedini pokretač u 16% izumiranja životinja i biljaka.

Gotovo 80% dokumentiranih učinaka invazivnih stranih vrsta na doprinos prirode ljudima također je negativno, posebno zbog štete opskrbi hranom, kao što je utjecaj morske vrste raka (Carcinus maenas) na komercijalno korištenje školjkaša u Novoj Engleskoj i šteta uzrokovana školjkašem (Mytilopsis sallei) na lokalno važne ribolovne resurse u Indiji. Slično tome, 85% dokumentiranih učinaka negativno utječe na dobru kvalitetu života ljudi, primjerice utjecajem na zdravlje, uključujući bolesti kao što su malarija, Zika i groznica zapadnog Nila, koje šire invazivne strane vrste komaraca kao što su Aedes albopictus i Aedes aegyptii. Negativan utjecaj tigrastog komarca (Aedes albopictus) na dobru kvalitetu života već je poznat u cijeloj Hrvatskoj, jer je vrsta aktivna i bode tijekom cijelog dana pa mnogi tijekom ljeta izbjegavaju aktivnosti na otvorenom.

Od deset najrasprostranjenijih invazivnih stranih vrsta na svijetu u Hrvatskoj su zabilježene biljke pajasen (Ailanthus altissima) i bagrem (Robinia pseudoacacia) i crni štakor (Rattus rattus). Zbog negativnih utjecaja na prirodu, za vrste pajasen i crnog štakora u mediteranskom dijelu Hrvatske se već provode projekti njihovog uklanjanja i kontrole širenja kako bi se očuvale zavičajne vrste i staništa.

Najveći negativni učinci invazivnih stranih vrsta zabilježeni su na kopnu (oko 75%), naročito u šumama i obradivim površinama, pri čemu je znatno manje učinaka zabilježeno u slatkovodnim (14%) i morskim (10%) staništima. Invazivne strane vrste zabilježene su u zaštićenim područjima (npr. nacionalni parkovi), nekim udaljenim područjima (npr. visoke planine), kao i u tundri i pustinjama, što naglašava da su ta područja, unatoč tome što su zaštićena ili udaljena, također osjetljiva na negativne utjecaje invazivnih stranih vrsta.

Rast globalnog gospodarstva, intenziviranje i povećanje promjene u korištenju tla i mora te demografske promjene vjerojatno će dovesti do povećanja broja invazivnih stranih vrsta i njihovih negativnih utjecaja diljem svijeta. Klimatske promjene učinit će situaciju još gorim. U izvješću se naglašava da će interakcije između invazivnih stranih vrsta i drugih pokretača promjena vjerojatno pojačati njihove učinke – na primjer, invazivne strane biljke u interakciji s klimatskim promjenama često mogu rezultira intenzivnijim i učestalijim požarima, kao što su neki od razornih požara koji su se nedavno dogodili diljem svijeta, ispuštajući još više ugljičnog dioksida u atmosferu.

Sprječavanje unošenja, odnosno prevencija je apsolutno najbolja i najisplativija opcija – ali iskorjenjivanje, sprječavanje i kontrola širenja također su učinkoviti i u specifičnim kontekstima. Preventivne mjere, kao što su uspostava sustava ranog otkrivanja i brzog odgovora pokazali su se učinkovitima u smanjenju stopa uspostave populacija stranih vrsta te su posebno kritični za morske i vodene ekosustave. Iskorjenjivanje je uspješno i troškovno učinkovito za neke invazivne strane vrste, posebno kada su njihove populacije male i sporo se šire, posebno u izoliranim ekosustavima kao što su otoci.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je kao dio sustava ranog otkrivanja i brzog odgovora uspostavilo bazu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama i mobilnu aplikaciju Invazivne vrste u Hrvatskoj putem koje građani mogu dojaviti nalaze stranih vrsta – www.invazivnevrste.hr.

U svrhu kontrole populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta od 2022. godine javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode diljem Hrvatske provode projekte uklanjanja i kontrole širenja invazivnih stranih vrsta prave svilenice (Asclepias syriaca), žljezdastog nedirka (Impatiens glandulifera), pajasena (Ailanthus altissima), plutajuće močvarne mekčine (Ludwigia peploides), signalnog raka (Pacifastacus leniusculus), crvenouhe kornjače (Trachemys scripta) i mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus), a rezultati uspješnosti uklanjanja bit će vidljivi 2026. godine. Kroz neke projekte predviđena je i obnova staništa koja može poboljšati rezultate mjera upravljanja i povećati otpornost ekosustava na buduće invazivne strane vrste.

Vlade svijeta složile su se u prosincu prošle godine, u sklopu novog okvira za globalnu bioraznolikost Kunming-Montreal, smanjiti unos i uspostavu populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta za najmanje 50% do 2030. To je ključna, ali i vrlo ambiciozna obveza. Izvješće o invazivnim stranim vrstama u okviru IPBES-a sadrži dokaze, alate i mogućnosti za postizanje te obveze. Za to je potreban integrirani pristup u različitim sektorima povezanim s trgovinom i prijevozom, zdravljem ljudi, biljaka i životinja, gospodarskim razvojem, turizmom i dr. Ostvarenju ciljeva smanjenja negativnih utjecaja invazivnih stranih vrsta pridonijet će i razmatranje koherentnih politika, primjena kodeksa ponašanja među sektorima, preuzimanje obveza i izdvajanje resursa, popunjavanje praznina u znanju, podizanje javne svijesti i angažmana javnosti što će donijeti dalekosežne koristi za prirodu i ljude.

IPBES Izvješće o globalnoj procjeni invazivnih stranih vrsta i njihovoj kontroli

Više sličnih tema

Nove obavijesti