Ministarstva

U Hrvatskoj godišnje nastane gotovo 287 tisuća tona otpada od hrane, u kućanstvima 76%

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je rezultate statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Hrvatskoj provedenog 2021. godine. Istraživanje je obuhvatilo 1000 kućanstava i oko 2000 poslovnih subjekata te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Rezultati pokazuju da u Hrvatskoj godišnje nastane 286.379 tona otpada od hrane (71 kg po stanovniku), od čega 76% otpada u kućanstvima. U kućanstvima, 60% otpada čine nejestivi dijelovi, dok je jestivi dio (40%) potencijalno moguće spriječiti. Najviše se baca meso, voće i povrće, a glavni razlozi su nejestivi dijelovi, prevelike količine kupljene/pripremljene hrane te istek roka. Otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad. Podaci će se koristiti za izvješćivanje Europskoj komisiji te za izradu mjera za sprječavanje nastanka otpada.

04.01.2022 | Ministarstvo gospodarstva

Lokacije:	Republika Hrvatska
Teme:	Otpad od hrane, Zaštita okoliša, Održivi razvoj, Gospodarenje otpadom, Statistika
Izdvojeni datumi:	2021-01-01T00:00:00Z, 2018-01-01T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 2018-01-01T00:00:00Z, 2019-12-31T23:59:59Z, 2018-12-31T23:59:59Z, 2021-12-31T23:59:59Z
Datum:	4.1.2022. 0:00:00
Kategorije:	Otpad od hrane, Zaštita okoliša, Održivi razvoj, Gospodarenje otpadom, Statistika
	otpad od hrane, statističko istraživanje, Hrvatska, kućanstva, poslovni sektor, Europska unija, minimizacija otpada, kružno gospodarstvo

Predstavljeni rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj

Danas su predstavljeni rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane. Projekt je obuhvatio istraživanje nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po zemljama Europske unije značajno se razlikuju zbog donedavnog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. Sukladno postojećim podacima procjenjuje se da na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53%). S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se dobili usporedivi podaci te doprinijelo ostvarenju globalnog cilja smanjenja otpada od hrane. Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu, te je u skladu s navedenim odredbama i odlukama Europske komisije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo projekt „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“ kako bi se dobili relevantni podaci.

Rezultate istraživanja predstavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić. Rezultati pokazuju da u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji i 2% u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane. U kućanstvima 60% otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40%, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za 4%.
Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić rekao je kako ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što doprinosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima, te u konačnici značajno pomažu postizanju klimatske neutralnosti. Također, poslovni sektor se više nego ikad treba okrenuti principima kružnog gospodarstva i implementirati održive modele poslovanja.

Otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad, nešto više od trećine. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad. Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22% kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11% kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, ujedno time i bacaju veće količine hrane.
Rezultati ovog istraživanja koristit će se za izvješćivanje prema tijelima Europske komisije, u svrhu osiguravanja informacija stručnoj i široj javnosti o otpadu od hrane, te pripreme i provedbe mjera za sprječavanje nastanka otpada od hrane.

Više podataka o rezultatima istraživanja možete pronaći na poveznici: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-13

Više sličnih tema

04.01.2022 | Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Nove obavijesti

20.07.2026 00:25 | Bjelovarsko-bilogorska policija

Uhićen višestruki prometni prekršitelj – oduzeto mu vozilo

19.07.2026 | Bjelovarsko-bilogorska policija

U tišini Purnice živi sjećanje: obilježena 35. obljetnica pogibije dvojice heroja "Omega"

19.07.2026 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Brodica izgorjela i potonula na vezu kod Premanture / Plovputova brodica u kvaru spašena od potonuća kod Pule / Potonula podrtina kod Hvara uklonjena bez ostataka onečišćenja morskog okoliša

19.07.2026 | Istarska policija

21-godišnjak upravljao vozilom za vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije- isključen iz prometa i novčano kažnjen

19.07.2026 | Zagrebačka policija

Ustrajnim i intenzivnim operativnim radom zagrebačke policije uhićeni „lažni policajci“

19.07.2026 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture