Svjetski je meteorološki dan
Cilj ovoga dana je istaknuti važnost doprinosa nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi sigurnosti za dobrobit društva.
Svake godine 23. ožujka obilježava se Svjetski meteorološki dan u spomen na 23. ožujka 1950. kada je stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije.
Cilj ovoga dana je istaknuti važnost doprinosa nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi sigurnosti za dobrobit društva. Tradicionalno obilježavanje Svjetskog meteorološkog dana prati neka aktualna tema. Svjetski meteorološki dan ove godine posvećen je temi Sunce, Zemlja i vrijeme.
U nastavku u cijelosti prenosimo poruku Petteria Taalasa, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije (WMO):
Sunce je izvor energije koja pokreće sav život na Zemlji. Ono upravlja vremenom, oceanskim strujama i hidrološkim ciklusom. Sunce utječe na naše raspoloženje i svakodnevne aktivnosti. Ono je inspiracija za glazbu, fotografiju i umjetnost.
Udaljeno gotovo 150 milijuna kilometara od Zemlje, Sunce je srce našeg Sunčevog sustava i održava naš planet dovoljno toplim kako bi život uspijevao. Ta vruća kugla užarene plazme je već više od 4,5 milijardi godina pokretačka sila vremena, klime i života na Zemlji.
Satelitska mjerenja kroz proteklih 30 godina pokazuju da se Sunčeva energija nije povećala stoga novije izmjereno zagrijavanje Zemlje ne možemo pripisati promjenama Sunčeve aktivnosti.
Porast temperatura – koje tope led i zagrijavaju oceane – uzrokovan je dugovječnim stakleničkim plinovima u atmosferi. Koncentracije ugljikovog dioksida dosegle su 405,5 ppm u 2017. te nastavljaju rasti.
Posljedično od 1990. godine dugovječni staklenički plinovi povećali su za 41% ukupno forsiranje zračenjem odnosno povećali su učinak zagrijavanja atmosfere. Udio CO2 u ukupnom porastu zagrijavanja zračenjem u posljednjem desetljeću je oko 82%.
Ako se nastavi sadašnji trend porasta koncentracije stakleničkih plinova, tada možemo očekivati porast temperature od 3 °C do 5 °C do kraja stoljeća. To je znatno iznad cilja Pariškog sporazuma Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama čiji cilj jest zadržati globalni prosječni porast temperature ispod 2 °C i što bliže 1,5 °C.
Klimatske promjene dovele su do učestalijih toplinskih ekstrema i novih apsolutnih temperaturnih vrijednosti kako na lokalnoj dnevnoj tako i na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Valovi vrućine počinju ranije i završavaju kasnije tijekom godine te su sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena.
Klimatski modeli projiciraju povećanje srednje temperaturu u većini kopnenih i oceanskih područja, toplinske ekstreme u većini naseljenih područja, velike količine oborine u nekoliko regija i vjerojatnost suše i manjak količine oborine u ponekim regijama. Predviđa se da će klima sve više utjecati na zdravlje, život, sigurnost hrane, opskrbu vodom, sigurnost ljudi i gospodarski rast kako se povećava globalno zagrijavanje.
Sunce može pružiti alternativni izvor energije koji je dostupan i kada je oblačno. Energija Sunca se uistinu koristi širom svijeta i sve se više koristi u proizvodnji električne energije, za grijanje te pri desalinizaciji vode.
Razumijevanje utjecaja Sunca na vremenske i klimatske pojave je stoga ključno za temeljnu misiju WMO-a, a to je izgradnja društva otpornog na klimatske promjene.
Integrirani multidisciplinarni pristup klimatskom istraživanju WMO-a (engl. the Earth System approach) pružit će najbolje moguće znanstvene i operativne usluge u svrhu potpore zemljama kada je riječ o vremenu, klimi, hidrologiji, oceanima i okolišu.