Hrvatska podržava Pariški sporazum unatoč najavi izlaska SAD-a

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike o Pariškom sporazumu

'Ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma samo je po sebi veliki izazov a izlaskom SAD iz Sporazuma on bi bio još i veći.' – izjavio je državni tajnik Mario Šiljeg povodom najave mogućeg izlaska SAD-a iz Pariškog sporazuma.

'Hrvatska svojim teritorijalnim i demografskim značajkama ne utječe presudno na klimatske promjene i baš zbog toga je zainteresirana da se na globalnoj razini postigne i poštuje dogovor kojim će se spriječiti daljnji rast globalnog zatopljenja. Kao punopravna članica, po pitanju Pariškog sporazuma, stojimo uz naše partnere iz Europske unije' – dodao je državni tajnik Šiljeg.

Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja a Hrvatska je 147 država koja ga je ratificirala. Instrument o ratifikaciji dostavljen je Depozitaru u New Yorku 24. svibnja 2017. te će za Hrvatsku stupiti na snagu 23. lipnja 2017.

Hrvatska se aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju RH do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040.

U sklopu Pariškog sporazuma, Europska se unija obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030. u usporedbi s razinom emisija u 1990. Obvezu smanjenja emisija države članice provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS).

Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za 7% u odnosu na razinu iz 2005.

Glavni cilj Pariškog sporazuma je smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenja rasta globalne temperature na manje od 2º u odnosu na predindustrijsku razinu.

Prema klimatskim modelima i scenarijima, stručnjaci procjenjuju da će do 2100. temperature na području Hrvatske porasti od 2.4 do 4.9 °C a prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti. Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava. Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora. Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik, a na porast razine mora je osjetljiva i dolina rijeke Neretve.