Hrvatska unaprjeđuje medijske slobode i sigurnost novinara zakonima i medijskim opismenjavanjem

Zakonima, uredbama i medijskim opismenjavanjem do otpornijeg društva

30. travnja 2026. - Donošenje zakona kojim će se suzbijati strateške tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP), uspostavljanje platforme o vlasništvu nad medijima, pokretanje platforme „Točno tako“ za provjeru informacija i borbu protiv lažnih vijesti, protokoli o zaštiti novinara na terenu, podizanje svijesti o važnosti medijske pismenosti, stupanje na snagu Akta o slobodi medija - sve su to koraci kojima se Vlada, Ministarstvo kulture i medija kao i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije kontinuirano zalažu za unaprjeđenje medijskih sloboda, sigurnosti novinara i medijske pismenosti društva.

Reporteri bez granica objavili su indeks medijskih sloboda za 160 zemalja svijeta, pri čemu je Hrvatska zabilježila uspon sa 60. na 53. mjesto. To je zasigurno usko povezano s našim navedenim aktivnostima vezanima uz smanjenje broja SLAPP tužbi kao i pripremama posebnog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka. 
Riječ je o zakonu kojim će se u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od travnja 2024, a koji će se uskoro naći u drugom saborskom čitanju.

Podsjećamo, SLAPP, odnosno strateške tužbe protiv javnog djelovanja odnose se na novinare, predstavnike nevladinih organizacija, znanstvenike, civilno društvo i specifične su po neravnoteži moći stranaka pri kojoj tužitelj ima snažniji politički ili ekonomski utjecaj od tuženika. 
Stoga se ovim zakonom žele zaštititi prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, jamstva uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka kao i rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, a zakon predviđa i naknadu troškova postupka kao i novčane kazne za zlonamjerne tužitelje.

Treba napomenuti i da je opseg djelovanja predviđen nacrtomzakona proširen u odnosu na Direktivu jer je predviđeno da će se zakon primjenjivati na sve sudske postupke u građanskim i trgovačkim stvarima koji su pokrenuti protiv fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje bez obzira na to sadržavaju li oni prekogranične implikacije.

O važnosti donošenja zakona najbolje govori podatak da je na godišnjem sastanku o projektu „Sigurnost novinara” Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE- OESS) instituta Predstavnika za slobodu medija (RFoM), koji se održao u Bernu 17. travnja, hrvatski „anti-SLAPP zakon“ istaknut kao primjer dobre prakse.
Prema posljednjem izvješću Reportera bez granica, upravo je rast SLAPP tužbi, uz donošenje brojnih zakona o nacionalnoj sigurnosti, najviše utjecao na  globalni pad razine medijskih sloboda. 

Inače, pokazatelj indeksa medijskih sloboda ove je godine doživio najizraženiji pad u svijetu. Rezultat se od 2025. do 2026. pogoršao u više od 60 posto država. 
Prvi put u povijesti otkad Reporteri bez granica mjere indeks medijskih sloboda - više od polovica zemalja našla se u kategoriji “teško” ili “vrlo ozbiljno”, a u posljednjih 25 godina prosječna ocjena svih 180 država i teritorija uključenih u indeks nikada nije bila tako niska.
Kriminalizacija novinarstva, koja proizlazi iz zaobilaženja medijskih zakona te zloupotrebe izvanrednih propisa i općeg kaznenog prava, postaje globalni fenomen.

Širenje sve restriktivnijih pravnih okvira — posebno onih povezanih s politikama nacionalne sigurnosti — postupno narušava pravo na pristup informacijama, čak i u demokratskim državama. Posebno je zanimljiva promjena u SAD-u gdje je indeks medijskih sloboda pao za sedam mjesta, a slično je i u zemljama Latinske Amerike. 

Reporteri bez granica upozoravaju da je represija promijenila oblik te danas manje opasnosti prijeti od cenzure, a više od raznih pravnih i ekonomskih pritisaka, negativnog političkog diskursa protiv novinara, rastuće uloge online platformi i slabljenja ekonomskog položaja medija. 
Europa i Bliski istok još uvijek su nesigurni za novinare, osobito zbog ratnih djelovanja. Kad je riječ o području Istočne Europe, bolje pozicioniranje u odnosu na 2025. bilježi Kosovo, dok Albanija, Bosna i Hercegovina i Srbija bilježepad na ljestvici. 
Rusija pod vodstvom Vladimira Putina (172. mjesto) postala je posebno sklona korištenju zakona namijenjenih borbi protiv terorizma, separatizma i ekstremizma kako bi ograničila slobodu medija. Od travnja 2026. u toj zemlji je zatvoreno 48 novinara.