Vlada

Hrvatski izvoz oružja lani porastao 20%, dosegnuvši 167 milijuna eura

Hrvatska je prošle godine povećala izvoz oružja i vojne opreme za 20%, dosegnuvši vrijednost od 167 milijuna eura u 2024. godini. Ovaj rast prati pojačanu aktivnost na međunarodnim tržištima, uz sklapanje značajnih ugovora od strane domaćih tvrtki DOK-ING i Đuro Đaković. Poseban naglasak stavlja se na razvoj besposadnih sustava, gdje hrvatske tvrtke poput Orqa i DOK-ING igraju vodeću ulogu u inovacijama i suradnji s globalnim partnerima. Najavljeni europski programi za ulaganje u obranu dodatno potiču ovaj sektor.

15.09.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Seul, Njemačka, SAD, Poljska, Irak, Ukrajina, Jordan, Turska
Teme:	Vojna industrija, Izvoz, Obrana i sigurnost, Novi ugovori, Tehnološke inovacije
Izdvojeni datumi:	2025-09-15T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-12-31T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2025-12-31T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Vojna industrija, Izvoz, Obrana i sigurnost, Novi ugovori, Tehnološke inovacije
	izvoz oružja, hrvatska vojna industrija, DOK-ING, Đuro Đaković, Orqa, dronovi, obrana, EU programi, Ursula von der Leyen, Rheinmetall, Baykar

Izvoz oružja iz Hrvatske lani porastao 20 posto

Hrvatska vojna industrija već nekoliko godina pojačava svoju prisutnost na međunarodnim tržištima. Samo lani Hrvatska je povećala izvoz oružja i ostale vojne opreme čak za 20 posto. Vrijednost hrvatskog izvoza oružja u 2024., prema službenom godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva, dosegnula je 167 milijuna eura.

Gotovo istovremeno dok je predsjednica EK Ursula von der Leyen najavljivala otključavanje do 800 milijardi eura ulaganja u obranu u okviru programa Readiness 2030 te operativni program SAFE s još 150 milijardi eura za zajedničku obranu, dvije domaće kompanije, DOK-ING i Đuro Đaković Specijalna vozila, izvijestile su se o sklapanju novih međunarodnih ugovora . DOK-ING i korejski LIG Nex1 u Seulu su potpisali Memorandum o razumijevanju za razvoj nove generacije besposadnih kopnenih sustava, dok su iz Đure Đakovića specijalno objavili sklapanje memoranduma s njemačkim KNDS Deutschland i formalizaciju suradnje na održavanju borbenih oklopnih vozila, primarno tenkova Leopard.

„Radi se o tome da su zemlje iskazale svoj interes za financiranje u okviru EU programa. Hrvatska je iskazala interes za 1,8 milijardi eura, a DOK-ING i Orqa su navedeni u prioritetima financiranja , prije svega u razvoju i proizvodnji dronova, robotskih sustava, protuzračne obrane...", kratko nam je prokomentirao Goran Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING Sigurnost i obrana, ulaganja u obranu o kojima je govorila Ursula von der Leyen.

Hrvatska vojna industrija već nekoliko godina pojačava svoju prisutnost na međunarodnim tržištima. Samo lani Hrvatska je povećala izvoz oružja i ostale vojne opreme čak za 20 posto. Vrijednost hrvatskog izvoza oružja u 2024., prema službenom godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva, dosegnula je 167 milijuna eura. Usporedbe radi, 2019. godine hrvatski izvoz oružja bio je težak tek 66 milijuna eura, a od te godine do kraja 2023. ukupni izvoz iznosio je 619,9 milijuna eura. Rekordnu vrijednost izvoza oružja, 152,7 milijuna eura, Hrvatska je ostvarila 2022., da bi vrijednost izvezenog oružja u 2023. pala na 139,4 milijuna eura, prema podacima Ministarstva gospodarstva.

Izvozom dominira proizvodnja pištolja, pušaka i streljiva, s glavnim tržištima kao što su SAD, Poljska, Irak, Ukrajina i Jordan. Osim pištolja, Hrvatska proizvodi i jurišne puške (HS Produkt), raketne bacače i lansere granata (Madlerd). DOK-ING je od ranije poznat po proizvodnji strojeva za razminiranje , tu je i Đuro Đaković s obnovom i modernizacijom oklopnih borbenih vozila i tenkova. Osim samog oružja proizvodi se i vojna oprema kao što su šatori i cerade (Belina), tjelesni oklopi (Croshield), šljemovi (Šestan-Busch), taktički vojni radio (Takrad) i ostalo. Ukrajinski rat fokus je prebacio na dronove, i u obrambenom smislu i financiranju rasta i razvoja proizvodnje suvremenih letjelica.

U tom segmentu Hrvatska ima globalnog lidera (osječku Orqu), ali DOK-ING ubrzano zauzima sve veći dio kolača. Pažljiviji promatrači primijetili su da je DOK-ING u lipnju ove godine promijenio i svoj unutarnji ustroj osnovao tri specijalizirana društva, između ostalog za sigurnost i obranu. Fokus je na razvoju besposadnih modularnih platformi koje nude širok spektar primjene, uključujući obrambene i borbene sustave, objavile su tada iz tvrtke. DOK-ING s Orqom razvija tehnologiju manned-unmanned teaming (MUM-T) za dvojne namjene, integrirajući besposadne kopnene sustave DOK-ING-a s besposadnim zračnim sustavima Orqa. DOK-ING je također prije nekoliko mjeseci potpisao sporazum o osnivanju zajedničke tvrtke s vodećim europskim proizvođačima naoružanja i vojne opreme Rheinmetallom, čiji je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava.

Orqa je pak početkom studenog prošle godine potpisala ugovor s Bayrakom , turskom kompanijom koja proizvodi poznate vojne dronove Bayraktar. Planovi su da ubuduće popularni model drona Bayraktar TB2 bude opremljen i manjim dronovima hrvatske proizvodnje. Osječki startup također planira pokretanje proizvodnje u SAD-u do kraja 2025., a fokusirani su i na širenje u Europi, posebice Njemačkoj. Osječka tvrtka, koja se proslavila proizvodnom videonaočalom za upravljanje dronovima, prije nekoliko godina napravila je zaokret iz civilnog sektora prema vojnom, a poslovanje im je uglavnom orijentirano na izvoz - prihodi s vanjskih tržišta čine oko 98 posto ukupnih prihoda. Lani im je neto dobit iznosila oko 2,45 milijuna eura, što je rast od oko 242 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Iako se iznos ulaganja u obranu kojeg je čelnica Europske komisije prošlog tjedna stavila na stol, radi se tek o nepoznatom dijelu europskog BDP-a . Vojna potrošnja u eurozoni iznosila je 1,8 posto BDP-a u 2024. godini, a analitičari Goldman Sachs Researcha očekuju da će porasti na 2,4 posto do 2027. godine. Njihova osnovna pretpostavka je da će EU postupno povećati svoje godišnje vojno-obrambeno trošenje za oko 80 milijardi eura do 2027. godine, što je otprilike 0,5 posto BDP-a.

(Poslovni dnevnik)

Više sličnih tema

20.06.2017 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

27.06.2026 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Obilježen Dan branitelja Grada Garešnice, općina Berek, Hercegovac i Velika Trnovitica te 35. obljetnica osnutka Kluba 1. satnije ZNG 91 Garešnica

27.06.2026 | Ministarstvo obrane