Vlada

Hrvatska u 2019. zabilježila 21 milijun turista i porast noćenja

U 2019. godini Hrvatsku je posjetilo gotovo 21 milijun turista, što je 5% više nego 2018., a ostvareno je 108,6 milijuna noćenja, uz rast od 2,4%. Strani turisti činili su više od 90% ukupnih dolazaka i noćenja. Zabilježen je i značajan porast domaćih turista i noćenja. Istra je ponovno vodeća po broju noćenja, a slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. U prosincu 2019. također je zabilježen rast dolazaka i noćenja u odnosu na prosinac 2018., s najvećim udjelom Grada Zagreba i Istre.

10.01.2020 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Istra, Splitsko-dalmatinska županija, Kvarner, Zadarska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Šibensko-kninska županija, Grad Zagreb, Ličko-senjska županija, Virovitičko-podravska županija, Koprivničko-križevačka županija, Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split, Medulin, Umag, Vir, Mali Lošinj, Crikvenica, Opatija
Teme:	Turistička statistika, Sezonski turizam, Regionalni turizam
Izdvojeni datumi:	2019-01-01T00:00:00Z, 2018-01-01T00:00:00Z, 2019-12-01T00:00:00Z, 2018-12-01T00:00:00Z
Datum:	10.1.2020. 0:00:00
Kategorije:	Turistička statistika, Sezonski turizam, Regionalni turizam
	turizam, Hrvatska, turisti, noćenja, eVisitor, HTZ, Istra, Split, Kvarner, Zadar, Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Zagreb

U 2019. 21 milijun turista, 5 posto više nego u 2018., noćenja 2,4 posto više

Po županijama, kao i ranijih godina, i u 2019. Istra je 'pobjednica' s najviše noćenja, gotovo 29 milijuna, a sa 20,4 milijuna slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija te sa 19,2 milijuna noćenja Kvarner. Još je jedino Zadarska županija imala više od 10 milijuna noćenja odnosno 15,1 milijun, dok su sve ostale županije ispod 10 milijuna, čemu se najviše približila Dubrovačko-neretvanska županija sa 9,2 milijuna noćenja, pa i Šibensko-kninska sa 7,3 milijuna.

Hrvatsku je u 2019. posjetio gotovo 21 milijun turista ili 5 posto više nego 2018., a ostvarili su 108,6 milijuna noćenja ili 2,4 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje je objavila Hrvatska turistička zajednica (HTZ). U ukupnim dolascima i noćenjima i u 2019. su više od 90 posto činili strani turisti, kojih je došlo 18,2 milijuna ili 4,4 posto više nego u 2018., a porast od 1,7 posto ostvarili su i sa gotovo 95 milijuna noćenja.

Prošla godina bila je u turizmu zanimljiva i zbog porasta domaćih turističkih dolazaka i noćenja većeg no prijašnjih godina, što potvrđuju podaci HTZ-a po kojima je bilo 2,4 milijuna registriranih domaćih turista ili 9 posto više nego u 2018., a za 7,6 posto, na gotovo 14 milijuna porastao je i broj noćenja. Kada se promatraju noćenja po vrstama smještaja, 85 posto ukupnog lanjskog broja ostvareno ih je u komercijalnom smještaju, 12 posto u nekomercijalnom, a u nautici 3 posto.

Po županijama, kao i ranijih godina, i u 2019. Istra je 'pobjednica' s najviše noćenja, gotovo 29 milijuna, a sa 20,4 milijuna slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija te sa 19,2 milijuna noćenja Kvarner. Još je jedino Zadarska županija imala više od 10 milijuna noćenja odnosno 15,1 milijun, dok su sve ostale županije ispod 10 milijuna, čemu se najviše približila Dubrovačko-neretvanska županija sa 9,2 milijuna noćenja, pa i Šibensko-kninska sa 7,3 milijuna. Iznad milijun noćenja imali su još samo Grad Zagreb i Ličko-senjska županija, a na 'dnu' ljestvice po noćenjima su i dalje uobičajeno kontinentalne županije, odnosno najmanje noćenja ili 38,2 tisuće bilo je u Virovitičko-podravskoj te 39 tisuća u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Ni po destinacijama koje su bile vodeće po noćenjima u hrvatskom turizmu 2019. se ne razlikuje previše od prijašnjih godina, jer su primjerice Dubrovnik i Rovinj iznova bili na prva dva mjesta top 10 destinacija, i to sa 4,3 odnosno 4 milijuna noćenja. Blizu im je i uvijek među prva tri mjesta Poreč sa 3,5 milijuna noćenja, dok su u top 10 još (redom) također destinacije koje se u tome nalaze godinama - Split, Medulin, Umag, Zagreb, Vir, Mali Lošinj i Crikvenica.

Samo u prosincu 2019., po podacima HTZ-a i eVisitoru, u hrvatskom turizmu je bilo registriranih 376,3 tisuće dolazaka turista, što je 5,5 posto više nego u istom mjesecu 2018., a sličan porast, od 5,6 posto, ostvaren je i sa 877,4 tisuće noćenja.

Stranih je turista od toga došlo 242 tisuće ili 4,7 posto više nego u prosincu 2018., a još veći rast, od 5,4 posto, ostvarili su sa 594,6 tisuća noćenja. Ostalo su ostvarili domaći turisti, kojih je bilo 7,1 posto više, a njihovih noćenja 6 posto više.

Najveći udjel u ukupnom prometu u prosincu, od 28,4 posto, ostvario je Grad Zagreb, a potom Istra 16,1 posto, dok su Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija slični, sa udjelima u ukupnom prometu od oko 15 posto. Po destinacijama, najviše je noćenja u prosincu 2019. bilo u Zagrebu, te potom u Dubrovniku, Opatiji, Splitu i Poreču.

(Hina)

Više sličnih tema

08.01.2020 | Ministarstvo turizma i sporta

Nove obavijesti

23.06.2026 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Ministar Božinović s ministrom unutarnjih poslova i javne uprave Republike Slovenije Francijem Matozom: Granice Europske unije štite se na vanjskim granicama

23.06.2026 | Ministarstvo hrvatskih branitelja

U Turnju otvorena izložba „Stodeseta brani voljeni grad“

23.06.2026 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Studijska posjeta izaslanstva Ministarstva predsjedništva, pravosuđa i odnosa sa skupštinom Kraljevine Španjolske

23.06.2026 | Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvjetima za prijam učenika prvih razreda srednjih škola u učeničke domove u školskoj godini 2026./2027.

23.06.2026 | Bjelovarsko-bilogorska policija

Pojačane aktivnosti policije rezultirale utvrđivanjem 253 prometna prekršaja

23.06.2026 | Ministarstvo demografije i useljeništva

Donesena Odluka o financiranju provedbe Javnog poziva za financiranje troškova prijevoda inozemnih visokoškolskih kvalifikacija na hrvatski jezik za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove obitelji u 2026. godini (Pilot projekt)

23.06.2026 | Ministarstvo demografije i useljeništva