Vlada

Vrijednost robne razmjene EU povećana u odnosu na prošlogodišnju

Globalna robna razmjena, koja je usporila rast 2015. i 2016. zbog pada cijena energenata i sirovina, očekuje se da će porasti za 4,3% u 2017. godini. EU je zabilježila rast izvoza od 9,3% i uvoza od 9,4% u prvih osam mjeseci, potaknut prvenstveno rastom cijena energenata i sirovina, ali i rastom potražnje za kemijskim proizvodima, motornim vozilima te strojevima i uređajima. Hrvatska je zabilježila značajno povećanje ukupnog izvoza i izvoza izvan EU, te poboljšanje robnog deficita.

18.10.2017 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	EU, Hrvatska
Teme:	Ekonomija, Vanjska trgovina, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi:	2017-10-18T00:00:00Z, 2015-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2017-01-01T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	Ekonomija, Vanjska trgovina, Međunarodni odnosi
	robna razmjena, EU, izvoz, uvoz, cijane, energenti, sirovine, Hrvatska

Vrijednost robne razmjene EU povećana u odnosu na prošlogodišnju

Hrvatska je tijekom prvih osam mjeseci, prema podacima Eurostata, bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog ukupnog izvoza, kao i među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza izvan granica EU.

Vrijednost globalne robne razmjene bitno je određena kretanjem globalnih cijena, posebno kada su energenti i sirovine u pitanju. Tako su 2015. i 2016. godina obilježene znatnim padom cijena sirove nafte i ostalih energenata, kao i dijela sirovina, što je dovelo do znatnog usporavanja rasta globalne robne razmjene na razinu od oko 2,2 posto.

Prema procjenama MMF-a, cijene roba su na globalnoj razini u 2015. godini smanjene čak 35,3 posto, prošle godine oko 10 posto, dok za ovu godinu MMF predviđa njihov rast od 12,3 posto. Zbog toga se očekuje i dinamiziranje rasta globalne robne razmjene na razinu od približno 4,3 posto.

Kretanje robne razmjene Europske unije u prvih osam mjeseci ove godine bilo je u skladu s takvim očekivanjima. Vrijednost Ekstra EU izvoza je na godišnjoj razini povećana za 9,3 posto, a uvoza za 9,4 posto. Pri tome je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih glavnih grupa proizvoda, ali je najveća stopa rasta ipak zabilježena kod izvoza i uvoza energenata i sirovina.

Indeksi uvoznih cijena industrijskih proizvoda za eurozonu daju objašnjenje takva kretanja. Naime, u prvih osam mjeseci uvozne cijene sirove nafte povećane su na godišnjoj razini za 29 posto, zemnog plina oko 10 posto, ugljena i lignita oko 40 posto, ruda metala oko 31 posto.

Međutim, rast uvoznih cijena od 2,8 posto zabilježen je i kod proizvoda prerađivačke industrije, pri čemu su se najviše isticali naftni derivati s rastom od 23 posto, metali s rastom od 13 posto te električna energija čije su uvozne cijene prosječno povećane 12 posto. Premda su energenti znatno utjecali na rast izvoza, veći utjecaj na njegov rast ipak su imali proizvodi koji imaju i značajno veći udio u strukturi izvoza EU: kemijski proizvodi, motorna vozila te strojevi i uređaji. Premda je i kod njih zabilježen porast cijena, rast izvoza je ipak upućivao i na povećanu globalnu potražnju. S druge je strane povećana vrijednost uvoza energenata najviše utjecala na ukupan porast vrijednosti uvoza. Kao posljedica opisanih kretanja izvoza i uvoza, tijekom prvih osam mjeseci blago je smanjen suficit robne razmjene EU u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, s 5,9 na 5,5 milijardi eura.

Za Hrvatsku je ipak važnije da je tijekom prvih osam mjeseci, prema podacima Eurostata, bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog ukupnog izvoza, kao i među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza izvan granica EU.

Premda postoje manja odstupanja od podataka DZS-a, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u osam mjeseci bila i među članicama kod kojih je zabilježeno poboljšanje u kretanju robnog deficita u odnosu na prethodnu godinu.

(HGK)