Državne institucije

Lidija Brković: Voditi instituciju od javnog interesa je privilegija i odgovornost, a statistika daje činjenice za konkretne promjene

U intervjuu povodom Međunarodnog dana žena, Lidija Brković, vršiteljica dužnosti glavnog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, dijeli svoja iskustva o vodstvu institucije s pretežno ženskim kolektivom. Naglašava da joj je vodstvo privilegija i odgovornost, neovisno o spolu, te da stručnost i suradnja donose uspjeh. Ističe važnost 'nevidljivog' posla poput analize i procjene odluka, te ulogu psihologije u vođenju kolektiva. Brković priča o inspiraciji koju je dobila od žena te kako uzvraća podršku poticanjem drugih. Smatra da žene statistici donose analitičku preciznost, organiziranost i sposobnost sagledavanja šire slike, ali naglašava da je sinergija različitih stilova rada ključna. Statistiku vidi kao alat koji pretvara apstraktne rasprave o ravnopravnosti spolova u konkretne, mjerljive akcije. Za žene koje razmišljaju o karijeri u statistici, savjetuje da su znatiželja i hrabrost važniji od samog poznavanja matematike, jer se tehnička znanja mogu nadograditi, dok unutarnja motivacija pokreće rast.

06.03.2026 | Državni zavod za statistiku

Lokacije:
Teme:	Intervju, Žene, Statistika, Vodstvo, Ravnopravnost spolova, Državni zavod za statistiku
Izdvojeni datumi:	2026-03-06
Datum:	6.3.2026. 13:26:24
Kategorije:	Intervju, Žene, Statistika, Vodstvo, Ravnopravnost spolova, Državni zavod za statistiku
	Lidija Brković, Državni zavod za statistiku, Međunarodni dan žena, žene u statistici, žensko vodstvo, ravnopravnost spolova, statistika, karijera, STEM

Biti na čelu institucije od javnog interesa velika je privilegija, ali i odgovornost

Intervju s Lidijom Brković ususret obilježavanju Međunarodnog dana žena

U povodu Međunarodnog dana žena razgovarali smo s Lidijom Brković, ovlaštenom za obavljanje poslova glavnog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, tek drugoj ženi na čelu te institucije u 150 godina dugoj povijesti hrvatske statistike. Što znači voditi pretežno ženski kolektiv, na koji su način generacije žena pridonijele razvoju statistike te kako statistički podaci utječu na položaj žena u društvu, doznajte u nastavku.

Što znači biti žena na čelu institucije i osjećate li dodatnu odgovornost upravo zato što ste žena?
Biti na čelu institucije za mene znači veliku privilegiju s punom sviješću da je to vođenje koje ostavlja trag. Ne doživljavam to kao teret, nego kao priliku da pokažem da se stručnost, otvorenost i suradnja mogu spojiti u učinkovito vodstvo. Osjećam odgovornost, ali ne zato što sam žena, nego zato što sam na čelu institucije od javnog interesa. A ako pritom moj primjer može osnažiti druge žene - to doživljavam samo kao dodatnu vrijednost, nikako kao pritisak.

Koji je dio posla ravnateljice ''nevidljiv'', a zapravo presudan?
Voditi ovako veliki kolektiv nije nimalo jednostavno i mislim da dobar menadžer ponajprije treba biti dobar psiholog. Slušanje, razumijevanje ljudi, individualan pristup te sposobnost da se prepozna i izvuče maksimalni potencijal svakoga od njih, ključ su uspjeha, kao i shvaćanje da je vodstvo maraton, a ne sprint. Ta uloga podrazumijeva mnogo strpljenja jer se učinci pojedinih odluka ne vide odmah, no dugoročno čine razliku. Kad bih morala izdvojiti jedan nevidljivi kotačić, to bi bile analize i procjene koje prethode svakoj odluci i koje su ključne da bi odluke bile ispravne te su proces koji se ne vidi na van.

Ima li neka žena koja vas je inspirirala i pomogla vam na vašemu profesionalnom putu te kako vi danas uzvraćate tu podršku?
I privatno i poslovno okružena sam ženama. Naime, imam četiri sestre te sam imala priliku i unutar vlastite obitelji svjedočiti ljepoti i snazi ženskog kolektiva te razviti svijest o tome koliko ta podrška i razumijevanje znače. I na mojemu profesionalnom putu bilo je mnogo žena koje su vjerovale u mene možda i prije nego što sam ja sama potpuno vjerovala. Danas tu podršku vraćam tako da otvaram prostor drugima, potičem njihov razvoj i nikad ne zaboravljam koliko znači ohrabrenje u pravom trenutku.

Kad govorimo o generacijama statističara - što su žene donijele struci?
U Državnom zavodu za statistiku ima vrhunskih stručnjaka, kako ženskih, tako i muških, pa je možda nezahvalno izdvajati bilo koga. No, kad bih baš morala istaknuti žene, rekla bih da njih uz analitičku preciznost, visoku razinu organiziranosti i sposobnost multitaskinga odlikuje i sposobnost sagledavanja šire slike te usmjerenosti na detalje. Važno je istaknuti da nije riječ o isključivim razlikama, nego o tendencijama koje se prepoznaju u praksi. No dobitna kombinacija u biti je sinergija različitih stilova rada i vještina.

U DZS-u žene čine tri četvrtine zaposlenika. Kako izgleda vođenje pretežno ženskoga kolektiva?
Vođenje kolektiva ne doživljavam kroz prizmu spola, nego kroz profesionalnost, znanje i odgovornost ljudi s kojima radim. Državni zavod za statistiku vrlo je dinamično okružje puno svakodnevne komunikacije. Važno je imati jasne ciljeve i definirane uloge te upravo ta kombinacija - otvoren dijalog i jasno postavljeni okviri - omogućuje najveću učinkovitost sustava u cjelini, neovisno o tome čine li većinu žene ili muškarci.

Postoji li trenutak u karijeri kad ste posebno osjetili snagu ženske solidarnosti?
U trenucima velikih profesionalnih izazova, kad podrška nije bila formalna, nego ljudska. Tada shvatite koliko znači mreža povjerenja. Te geste nisu glasne, nego tihe, a ogledaju se u preuzimanju dijela tereta kad je najpotrebnije. Tada na scenu stupa ženski senzibilitet i naša sposobnost da prepoznamo te momente, nesebično pomognemo i zajednički preuzmemo odgovornost za javnu ulogu koju imamo.

Postoji li savjet za koji biste voljeli da ste ga dobili prije?
Upravo u činjenici da ne postoji priručnik i da nemamo sve odgovore leži ljepota profesionalnog razvoja i napretka. Ne morate znati sve unaprijed. Rast dolazi kroz iskustvo, a ne kroz savršenstvo.

Kad je riječ o ravnopravnosti spolova, kako statistika pomaže da se manje teoretizira, a više djeluje u praksi?
Statistika daje činjenice. Kad imate podatke, rasprava prestaje biti apstraktna, a odluke postaju mjerljive i odgovorne. Podaci jasno, nedvosmisleno pokazuju gdje postoje razlike i time stvaraju čvrste temelje i argumente za konkretne mjere.

Poruka ženama koje razmišljaju o karijeri u podacima, što je važnije - poznavanje matematike i statistike ili znatiželja i hrabrost?
Znatiželja i hrabrost. Matematika se uči, tehnička se znanja nadograđuju, ali pitanja zašto i kako pokreću cijelu priču. Naravno da je matematika važna, ona je temelj struke, ali nije jedini preduvjet za uspješnu karijeru u području podataka i statistike. Bez unutarnje motivacije i interesa teško je dugoročno zadržati profesionalnu energiju. Znatiželja je ono što potiče učenje, a u području koje se stalno metodološki i sadržajno mijenja, upravo je spremnost na kontinuirano usvajanje novih znanja presudna.

Više sličnih tema

16.01.2019 | Ministarstvo obrane

Ministar Božinović na obilježavanju Međunarodnog dana ljudskih prava i Međunarodnog dana ukidanja ropstva: „STOP mržnji koja razara“

05.03.2026 | Državni zavod za statistiku

Nove obavijesti

20.07.2026 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Obilježena 35. godišnjica pogibije trojice policijskih službenika Policijske postaje Daruvar – Policijskoj postaji Daruvar uručena Braniteljska zahvalnica

20.07.2026 | Ministarstvo hrvatskih branitelja

Metkovska policija sudu predložila oduzimanje vozila i zatvorsku kaznu za upornog ponavljača prometnih prekršaja – sud ga pustio na slobodu

20.07.2026 | Dubrovačko-neretvanska policija